Dosije "Glasa Srpske": Povećan broj ubistava u poslijer

Emocionalna nestabilnost i društvena isključenost mogu dodatno usmjeriti mladog čovjeka na ovakav ekstremni izbor, istakao Ljubo Lepir... U pozadini često alkohol

GOTOVO da nema dana, a da do nas ne dopre vijest o tome da se negdje u našem okruženju desilo ubistvo. Prema riječima specijaliste psihijatra i stalnog sudskog vještaka Nere Zivlak- Radulović, najčešće se dešavaju ubistva u afektu, a u pozadini svega toga nađe se alkohol, poremećaj ličnosti sa emotivnom nestabilnošću, impulsivnošću, niskom tolerancijom na frustracije. Psihički stabilne osobe u alkoholisanosti rijetko će, naglasila je, počiniti ubistvo. Ubistvo je, napomenuo je sociolog Ljubo Lepir, prije svega, pojedinačni akt ekstremnog nasilja, koji se isključivo veže za pojedinca i njegove patološke, socio-psihološke karakteristike. Koliko god to apsurdno zvuči, ubistvo, naglasio je Lepir, ima svoje komunikološko značenje za društvenu sredinu u kojoj se to desi. Naime, prema njegovim riječima, ukoliko neko posegne za tako ekstremno nasilnim rješavanjem problema ili ostvarivanjem vlastitih ciljeva koji ga opsjedaju, to za društvo može značiti dvije stvari: da postoje pojedinci koje je veoma teško ili skoro nemoguće kontrolisati i da preventivni društveni mehanizmi nisu dovoljni za sprečavanje takvih događaja. - Ako su, međutim, takva dešavanja učestala, to navodi na razmišljanje da je došlo do značajnijeg popuštanja mehanizama društvene kontrole i neophodno ih je sistemski analizirati, kako bi se adekvatno moglo reagovati. Stvari oko ubistava ne bi trebalo dramatizovati na način na koji to rade mediji, jer davanje publiciteta društveno negativnim pojavama može prouzrokovati suprotne efekte - poručio je Lepir. Kada se, naveo je on, analiziraju razlozi ubistava koji se u posljednje vrijeme dešavaju na području BiH, može se konstatovati da je najveći dio njih prouzrokovan motivima takozvanih neriješenih računa između dojučerašnjih partnera po raznim osnovama. Posebno zabrinjava činjenica da je došlo do značajnog porasta mladih u ulogama žrtava, ali i ubica. - Zabrinjavajuće je što je sve više djece koja potežu oružje. Naše generacije postaju sve nasilnije i to uče od nekog, odnosno identifikuju se sa negativicima. Osim toga, i na televiziji djeca neprestano mogu da vide scene nasilja - upozorila je specijalista psihijatar Nera Zivlak-Radulović. Prateći dešavanja u drugim zemljama, može se, smatra Lepir, konstatovati da je trend povećanog broja mladih u ovim ulogama kod nas u stvari dio jednog globalnog procesa. - Emocionalna nestabilnost i društvena isključenost mogu dodatno usmjeriti mladog čovjeka na ovakav ekstremni izbor. Nažalost, danas su u svijetu socijalno najisključeniji upravo mladi, tako da, u kombinaciji sa individualnim karakternim crtama, socijalna isključenost može biti dodatni "okidač" za činjenje takvih ekstremnih radnji - objasnio je Lepir. R. ŠKONDRIĆ STATISTIKA Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u 2005., 2006. i šest mjeseci ove godine desilo se ukupno 69 ubistava. Tokom 2005. godine na području Srpske bila su 24 ubistva, godinu kasnije 31, a za šest mjeseci ove godine 14.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.