Dosije "Glasa Srpske": Kretanje uvoza i izvoza u RS

U Poslovnoj zajednici živinara Republike Srpske tvrde da sa obimom i kvalitetom proizvodnje pilećeg mesa i konzumnih jaja mogu u cjelosti da zadovolje domaće tržište... Ali...

DOMAĆI privrednici i ekonomski stručnjaci se slažu da su Republika Srpska i BiH u cjelini veoma zavisni o nekoj robi i proizvodima iz uvoza. Prije svih, o nafti i gasu, za koje je samo za prvih šest mjeseci ove godine potrošeno 924 miliona maraka. Razumljivo je, pa i ohrabrujuće to što u strukturi uvoza značajno mjesto imaju mašine, mehanički i elektrotehnički uređaji i razna oprema, jer se smatra da bi to trebalo da omogući veću i kvalitetniju proizvodnju, kao i veći izvoz finalnih proizvoda. Međutim, opšte je mišljenje da nema razloga i opravdanja za prekomjernim, a pogotovo nekontrolisanim uvozom raznih proizvoda iz oblasti poljoprivredno-prehrambenog sektora, tekstilno-kožarske djelatnosti, drvoprerade i još nekih privrednih oblasti. Uz bolju i efikasniju zaštitu, podizanje konkurentske sposobnosti na viši nivo i uopšte povoljniji poslovni ambijent, ove djelatnosti mogu sa pojedinim robama i proizvodima da zadovolje domaće potrebe, a neke da postanu i značajni izvoznici. Na to već duže vremena ukazuju, pored ostalih, predstavnici živinarske proizvodnje u Republici Srpskoj, koja se sa razlogom ubraja među najrazvijeniju i najperspektivniju djelatnost u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Srpske. U Poslovnoj zajednici živinara, koja sa sjedištem u Srpcu djeluje na nivou Republike Srpske, tvrde da sa obimom i kvalitetom proizvodnje pilećeg mesa i konzumnih jaja mogu u cjelosti da zadovolje domaće tržište, ali problem im stvara, pored ostalog, prekomjeran i često nekontrolisan uvoz ovih proizvoda, koji su nerijetko sumnjivog porijekla i kvaliteta. Direktor ove poslovne zajednice Nebojša Rakić je izjavio našem listu da su u posljednje vrijeme upravo zbog prekomjernog uvoza pilećeg mesa, koje se po kvalitetu ne može porediti sa domaćim, stvorene velike zalihe sa kojima domaći proizvođači ne znaju šta da rade. Još teže je to što u ovakvoj situaciji pojedini mesoprerađivači, naročito u Federaciji BiH, traže da im se odobri bescarinski uvoz oko četiri hiljade tona mašinski iskorišćenog pilećeg mesa i to u omjeru 3:1, odnosno da se na tri kilograma uvezenog otkupi jedan kilogram mesa od domaćih proizvođača. - Mi nismo protiv uvoza, ali ne možemo da prihvatimo predloženi omjer, jer bi nas to dovelo u još težu situaciju. Smatramo prihvatljivim omjer 1:1, s tim da bi bilo korektno da se mesoprerađivači u BiH više okrenu domaćim proizvođačima sa kojima bi, u obostranom interesu, valjalo da sklapaju dugoročnije ugovore - rekao je Rakić. On je dodao da živinari traže od republičkog Ministarstva poljoprivrede da novčanim podsticajem za reprodukciju i regres kamata podrži ovu proizvodnju. Sa problemom prekomjernog i nekontrolisanog uvoza, naročito iz Kine i Turske, suočava se, pored ostalih i domaća tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija. Ovakva roba često nije opterećena plaćanjem carinskih obaveza, a uočeno je da su vrijednosti, odnosno cijene na fakturama nerijetko veoma niske i nerealne. Osim toga, dešava se da su podaci na deklaracijama u pogledu sirovinskog sastava ponekad netačni - upozoravaju domaći proizvođači i navode da sve to ozbiljno ugrožava poslovanje oko 170 tekstilnih preduzeća u Srpskoj. Predsjednik Privredne komore regije Banja Luka Nikola Tolimir kaže za naš list da domaća tekstilna industrija u ovakvim uslovima nije u mogućnosti da bude konkurentna, ne samo na inostranom, već i na domaćem tržištu. - Zbog toga smatramo da bi trebalo pojačati kontrolu vjerodostojnosti popratne dokumentacije uvozne robe kako bi se utvrdila stvarna cijena po jedinici proizvoda. Ukoliko bi se na taj i druge načine bescarinske zaštite smanjio uvoz uvjereni smo da bi domaća tekstilna industrija za relativno kratko vrijeme, osim doradnih poslova, koje sada obavlja uglavnom za inostrane poslovne partnere, uspjela da razvije vlastitu robnu marku, poveća proizvodnju i izvoz, koji je sada za oko dva i po puta manji od uvoza - rekao je Tolimir. U Privrednoj komori Republike Srpske odavno ukazuju na određene manjkavosti i nelogičnosti u carinskoj politici i u Zakonu o carinskoj tarifi BiH, te se u okviru mjera za unapređenje te politike i stvaranja povoljnijih uslova privređivanja zalažu za donošenje novog zakona i za ukidanje carine na repromaterijale koji se ne proizvode u BiH. - Postoji i niz drugih nelogičnosti u sadašnjem Zakonu o carinskoj tarifi BiH, kao što je, recimo, ona da je oprema i mehanizacija, koja je namijenjena za proizvodnju u različitim granama domaće industrije opterećena carinskom stopom iako se ne proizvode u BiH - izjavila je direktor Sektora granskih udruženja republičke Privredne komore Ranka Kostrešević. Ona je dodala da se insistira i na uvođenju bescarinske zaštite domaće proizvodnje i sprečavanja uvoza nekvalitetne robe, kao što to čine zemlje u okruženju i mnoge druge. Recimo da ohrabrenje za domaće izvoznike stiže iz Vlade Republike Srpske, koja je odlučila da ove godine za podsticaj izvoza izdvoji milion i 615 hiljada maraka sa namjerom da u uslovima primjene CEFTA sporazuma i liberalizacije tržišta pomogne onim preduzećima koja su sposobna da se ravnopravno uključe u tržišnu trku sa konkurencijom. M. MILjUŠ D. VRHOVAC - MIHAJLOVIĆ (U petak: Mogućnost zaštite domaćih proizvođača i potrošača) NESLAVAN REKORD Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, neslavnom uvozno-izvoznom rekordu u prvih šest mjeseci ove godine najviše je doprinijela Federacija BiH, koja u ukupnoj razmjeni BiH od devet milijardi i 300 miliona maraka učestvuje sa šest milijardi i 593 miliona maraka, a Republika Srpska sa dvije milijarde i 294 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH u pomenutom šestomjesečnom periodu je bila 45,9 procenata, a u Srpskoj 52,4 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.