Dosije "Glasa Srpske": Kako žive izbjegli iz Hrvatske (2)

Srbima izbjeglim iz Hrvatske nasilno oduzeta stanarska prava, a njihovi stanovi su u međuvremenu privatizovani. Sada ne postoji nikakav mehanizam za povrat njihove imovine ili plaćanje nadoknade za oduzeta prava

SRBI koji su u Republiku Srpsku za vrijeme rata izbjegli iz Hrvatske i danas se bore sa brojnim problemima. Veljko Radaković koji je u Banju Luku izbjegao iz Zagreba, istakao je da je za vrijeme rata izgubio stanarsko pravo i stan. - U julu 1991. godine dobio sam otkaz. Kada sam, zbog bezbjednosnih razloga, privremeno otišao kod rodbine, stan su u septembru iste godine zauzeli nepoznati ljudi, pa nisam mogao da se u njega vratim. Godinu kasnije sudskom odlukom stan mi je oduzet. Povrat sam zatražio 2001. godine, jer sam tek tada dobio svu dokumentaciju. Žalio sam se, redovnim putem, svim sudovima u Hrvatskoj. Na kraju sam se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i dobio odgovor koji nije bio u moju korist - naglasio je Radaković. Rekao je da će se ponovo žaliti, jer smatra da ima pravo na stan u kojem je živio godinama i za koji je dao i novac. - Očekujem da će nadležni ovaj problem riješiti i da ću dobiti ono što mi pripada. Podnio sam i zahtjev za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj. Trenutno živim u Priječanima kod Banje Luke. Bilo je teško, ali uspio sam nekako da se snađem i zaposlim, a sin i kćerka su zasnovali svoje porodice - istakao je Radaković. Predsjednik Udruženja Srba izbjeglih iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan podsjetio je da je veliki problem, to što su Srbima izbjeglim iz Hrvatske, posebno iz urbanih sredina, nasilno oduzeta stanarska prava, a njihovi su stanovi u međuvremenu privatizovani. - Gotovo 30 hiljada srpskih porodica širom Hrvatske, koje su živjele u bivšim društvenim stanovima, izgubilo je stanarsko pravo - napomenuo je Džodan. Prema njegovom mišljenju, danas je položaj jednog značajnog broja izbjeglica iz Hrvatske ne samo težak, nego i ponižavajući. - Naš je stav da se Srbi trebaju vratiti u Krajinu i Hrvatsku, ali taj povratak treba da bude dostojan čovjeka. Od ukupnog broja izbjeglica u Republici Srpskoj, njih oko sedam hiljada nema izgleda za bilo kakvo rješenje stambenog pitanja, niti povrata imovine u Hrvatskoj. Iako je većina ovih ljudi imala stanarska prava u Hrvatskoj prije rata, sada ne postoji nikakav mehanizam za povrat njihove imovine ili za plaćanje nadoknade za oduzeta prava - rekao je Džodan. Treba, dodao je on, riješiti i status Srba iz Hrvatske koji nemaju namjeru da se vrate u zavičaj, već žele da ostanu u Republici Srpskoj. Prema mišljenju predstavnika udruženja koja zastupaju Srbe iz Hrvatske, u naročito su teškom položaju Srbi, koji su državljani BiH, ali su do rata živjeli i radili u Hrvatskoj. Predsjednik udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća podsjetio je na to da je nekoliko desetina hiljada državljana BiH živjelo u Hrvatskoj, gdje su osnovali porodice, i imali posao, imovinu, stanove. - Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj, najprije su ostali bez posla i to ne svojom voljom. Izgubili su pravo na otpremninu, invalidninu ili drugi vid zbrinjavanja, koja su, po odredbama tada važećih zakonskih propisa, imali tako da im treba isplatiti zarađene, a neisplaćene plate, vratiti novac iz kasa uzajamne pomoći i dati im druga dugovanja. Dolaskom u BiH ovi ljudi nisu smatrani izbjeglicama, jer su državljani BiH, pa tako nisu mogli da ostvaruju prava koja su imale druge izbjeglice, iako ovdje nisu imali ni imovinu ni posao - pojasnio je Puzigaća. Do sada se Udruženje, napomenuo Puzigaća, nebrojeno puta obraćalo najvišim institucijama BiH i Republici Srpskoj, ali gotovo nijedan problem nije riješen. - Niko u BiH nije donio bilo kakav program koji bi se odnosio na ove ljude. Svi do sada doneseni programi odnose se na izbjeglice ili povratnike - tvrdi Puzigaća. Petar Džodan naglasio je da se i ovim ljudima moraju obezbijediti ista prava kao i ostalim raseljenim licima i izbjeglicama na ovim prostorima. Pomoćnik republičkog ministra za izbjeglice i raseljena lica Drago Vuleta naglasio je da se Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica istinski nadalo da će Sarajevska deklaracija od 30. januara 2005. godine problem izbjeglica u regionu postaviti na pravo mjesto i riješiti ga u sljedećih nekoliko godina, kroz zajedničku Mapu puta. - Mapu puta trebali su da usvoje nadležni ministri BiH, Hrvatske i tadašnje Srbije i Crne Gore. Međutim, ta Mapa puta ni do danas nije potpisana, jer se stalo na dva otvorena pitanja koja Hrvatska nije htjela da ugradi u nju. To su pitanje stanarskih prava i konvalidacija, odnosno uvezivanje radnog staža - istakao je Vuleta. Kada je riječ o izbjeglicama iz Hrvatske, nadležni posebno ističu problem poništavanja ugovora o zamjeni imovine između građana Srpske i građana Hrvatske. Naime, prema tvrdnjama predstavnika Udruženja građana "Zajedno do istine" sudovi u Srpskoj na zahtjev jedne strane poništavaju ovakve ugovore koji su sklopljeni u takozvanom spornom periodu. - Naime, pojedini osnovni i okružni sudovi su neke ugovore o zamjeni imovine proglasili ništavnim samo na osnovu opštih ratnih okolnosti i na zahtjev jedne strane, odnosno građana, koji žele da vrate imovinu u Republici Srpskoj. Tako Srbi koji su u spornom periodu mijenjali svoju imovinu u Hrvatskoj za kuću ili stan u Srpskoj, ostaju bez ičega. Naime, presude sudova u Srpskoj ne mogu da se primjenjuju u Hrvatskoj, pa im imovina koju su dali u zamjenu ne može biti vraćena - istakao je predsjednik "Zajedno do istine" Goran Dražić. Naglasio je da drugoj strani, imovina u Srpskoj, na osnovu presude suda obično bude vraćena nekadašnjem vlasniku. On je ponovio da sudovi ugovore mogu da ponište samo ako strana koja traži poništenje dokaže da je ugovor potpisala pod prisilom. S. MILETIĆ (U ponedjeljak: Kako riješiti probleme izbjeglih i raseljenih) STATUS Prema riječima Drage Vulete, tokom posljednje registracije prijavilo se 9.009 lica, odnosno 2.858 porodica koje su izbjegle iz Hrvatske. - Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH, utvrđivanje statusa izbjeglica je u nadležnosti Ministarstva bezbjednosti BiH. Republika Srpska je svu dokumentaciju u vezi sa izbjeglicama dostavila pomenutom ministarstvu. Činjenica je da će mali broj tih ljudi dobiti status izbjeglice, jer većina ima državljanstvo BiH, mada su veći dio svog životnog i radnog vijeka proveli u Hrvatskoj i tamo stekli imovinu - istakao je Drago Vuleta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.