Dopuna prijava za Dobrovoljačku

ISTOČNO SARAJEVO - Sve dok se krivci za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici i druge ratne zločine nad Srbima u BiH ne nađu pred licem pravde, ne može se govoriti o ravnopravnom tretmanu svih građana BiH.

Ovo je juče poručeno u Istočnom Sarajevu, gdje je obilježena 17. godišnjica zločina u Dobrovoljačkoj, kada su u napadu na kolonu, koja se prema dogovoru povlačila prema Lukavici, ubijena 42 vojnika i oficira, dok su 73 ranjena, a 215 zarobljeno.

Služenjem parastosa u crkvi Svetog Đorđa u Istočnom Sarajevu i polaganjem vijenaca na spomenik, odata je pošta vojnicima JNA koji su ubijeni 2. i 3. maja 1992. godine. Ovo je drugi put poslije 17 godina da se obilježava njihovo stradanje nakon što je Vlada RS ovaj datum uvrstila u program obilježavanja 18 značajnih istorijskih događaja.

Za ratni zločin u Dobrovoljačkoj, iako je Haškom tribunalu i Tužilaštvu BiH dostavljena obimna dokumentacija, još uvijek niko nije odgovarao.

Koordinator Tima za istrage i dokumentovanje ratnih zločina MUP-a RS Simo Tuševljak rekao je da je MUP prvu krivičnu prijavu za Dobrovoljačku još 1996. godine dostavio Haškom tribunalu, koji je ocijenio da je evidentan zločin, ali da za podizanje optužnice treba prikupiti još dokaza.

- Sada je taj predmet u Tužilaštvu BiH. U aprilu 2005. godine dostavili smo novi izvještaj, koji je Tužilaštvo ocijenilo kao visoko osjetljiv i trenutno se sprovodi istraga protiv 15 lica. MUP RS nastavlja istragu i prikupio je određene dokaze jer smo u međuvremenu došli do novih saznanja. Veoma brzo ćemo da dostavimo dopunu krivične prijave, uz koju ćemo da priložimo dokumentaciju za određena lica za koja postoje osnovane sumnje da su počinila ratni zločin u Dobrovoljačkoj - kazao je Tuševljak.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović kazao je da zločin u Dobrovoljačkoj treba da bude opomena i nauk institucijama Srpske da ne odustanu od stvaranja čvrste, stabilne i jake RS.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Mihajlo Parađina rekao je da je borba za istinu kao i borba za opstanak.

- Podaci o 6.600 ubijenih Srba u Sarajevu, kosti onih koji su skončali u različitim jamama i kazamatima i za kojima se i danas traga, 126 logora i sve ono što je zakopano u Sarajevu moraju da izađu na vidjelo - kazao je Parađina.

Bivši pukovnik JNA Dušan Kovačević, koji se nalazio u napadnutoj koloni, rekao je da su tim događajem napadači objavili rat u BiH, čime je započela opšta hajka na Srbe u Sarajevu.

- Postojao je sporazum, uz garancije međunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija, evropske zajednice i Predsjedništva tadašnje Republike BiH da ćemo u koloni, kao zarobljenici, napustiti Sarajevo. Vjerovali smo dogovoru, koji je prekršen. Vojnici su ubijani iz zasjede, zarobljenici su mučeni i maltretirani. Ta kolona nije bila vojna sila, nego zarobljena grupa. To je bila prevara, čiji je rezultat zločin nad nedužnim vojnicima - konstatovao je Kovačević.

Nenad Erić, koji je takođe bio u koloni, ispričao je da je kao zarobljenik preživio pravu torturu.

Okrugli sto

U Istočnom Sarajevu održan je i okrugli sto na kojem je zaključeno da bi trebalo što hitnije organizovati međunarodni skup gdje bi učestvovali predstavnici svih relevantnih institucija i na kome bi se govorilo i o zločinu u Dobrovoljačkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.