Dom naroda nije podržao informaciju o stanju bezbjednosti u 2018. i 2019. godini

SARAJEVO - Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali informaciju o stanju bezbjednosti u BiH u 2018. i 2019. godini.

Delegat Kluba srpskog naroda Dušanka Majkić u raspravi je istakla da je apsurdno u 2021. godini raspravljati o informaciji o stanju bezbjednosti u 2018. i 2019. godini i ukazala da to samo po sebi pokazuje kakvo je stanje u ovoj oblasti.

Majkićeva je napomenula da je posljednja informacija o stanju bezbjednosti usvojena 2016. godine tako da je skoro cijeli jedan mandat protekao bez analize u oblasti bezbjednosti.

Na sjednici je usvojen izvještaj o ispravama i odbijenim zahtjevima za izdavanje isprava za spoljnotrgovinski promet oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2018. godinu, čiji je podnosilac Savjet ministara.

Prihvaćen je i zaključak delegata Marine Pendeš iz Kluba hrvatskog naroda kojim se zadužuje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara da u ovim izvještajima ubuduće moraju biti navedeni naziv uvoznika, odnosno izvoznika, krajnjeg korisnika i vrsta vojne opreme da bi se ostvarila bolja kontrola.

Delegati su prihvatili informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prošlu godinu, kao i tri zaključka delegata srpskog naroda Dušanke Majkić kojima se traži da se najkasnije za dva mjeseca dostavi informacija o stanju u oblasti migracija u prvih šest mjeseci ove godine sa detaljnim mjerama kako bi se migrantska kriza stavila pod punu kontrolu.

Obrazlažući informaciju, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Selmo Cikotić rekao je da je u prošloj godini „učinjeno mnogo da se migrantska kriza stavi pod kontrolu“ i da su u to uključene sve bezbjednosne agencije na nivou BiH, MUP Republike Srpske i MUP-ovi kantona.

On je naveo da BiH u budžetu „nije predviđen nijedan fening u prošloj godini za rješavanje pitanja migrantske krize“ i da se „zavisilo od pomoći Evropske komisije i međunarodnih organizacija“.

Majkićeva je rekla da se „sudaraju“ materijali o ilegalnim migracijama i da je prije godinu dana donesen zaključak da se održi plenarna sjednica o migrantskoj krizi, ali da od svega toga nije bilo ništa.

Delegat hrvatskog naroda Marina Pendeš navela je da je sačinjen Akcioni plan kao odgovor na migrantsku krizu, te da je u BiH upravljanje nezakonitim migracijama političko pitanje, kao i da BiH nije učinila ništa da se pojača Granična policija koja bi spriječila ulazak ilegalnih migranata.

Dom naroda prihvatio je i informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar 2020. godine, koja je iznosila 12.154.660.000 KM, od čega je 8.662.660.000 KM spoljnog duga, dok je unutrašnji dug bio 3.491.900.000 KM.

Carinski prekršaji

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatio zahtjev Savjeta ministara za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o carinskim prekršajima BiH.

Majkićeva je ocijenila da ne treba razmatrati taj zahtjev, kao ni predloženi zakon jer nema predstavnika predlagača, odnosno Savjeta ministara.

Ona je navela da je riječ o kompleksnom zakonu, kao što je kompleksan i Zakon o carinskoj politici, na koji se direktno naslanja.

Majkićeva je podsjetila da Zakon o carinskoj politici ni šest godina od usvajanja nije stupio na snagu jer nisu ispunjene potrebne pretpostavke, kao što je elektronski potpis.

Konstatujući da nema osnova za razmatranje po hitnom postupku, Majkićeva je naglasila da ne stoji ni obrazloženje da bi njegovim usvajanjem stupio na snagu Zakon o carinskoj politici.

Savjet ministara naveo je u obrazloženju Prijedloga zakona o carinskim prekršajima da se njime definišu radnje koje čine carinske prekršaje, počinioci prekršaja, sankcije i zaštitne mjere.

Kao razlog donošenja novog zakona o carinskim prekršajima BiH navedeno je usklađivanje oblasti carinskih prekršaja sa odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH i odredbama nove odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, a njegov osnovni cilj je da osigura poštovanje zakonskih i podzakonskih odredaba carinskog zakonodavstva BiH.

S obzirom da nije bilo entitetske saglasnosti za razmatranje Prijedloga zakona o carinskim prekršajima BiH po hitnom postupku, o njemu će se naknadno izjasniti Kolegijum Doma naroda.

Dom naroda usvojio je danas u prvom čitanju, bez rasprave, Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH, a koji je u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara.

Predlagač je naveo da u BiH trenutno ne postoji posebno pravno sredstvo kojim bi se obezbijedila zaštita prava na suđenja u razumnom roku, te se dužina trajanja postupka može osporavati povodom apelacije pred Ustavnim sudom BiH.

Savjet ministara istakao je da se ovim zakonom „uređuje pravo na suđenje u razumnom roku, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, koje se ostvaruje u sudskom postupku na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom“.

Nakon usaglašavanja u Kolegijumu Doma naroda, delegati su danas u prvom čitanju usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH, čiji je predlagač takođe Savjet ministara. /nastaviće

Dom naroda imenovao je delegate Dušanku Majkić, Barišu Čolaka i Amira Fazlića u privremenu komisiju oba doma parlamenta BiH za sprovođenje procedure imenovanja tri ombudsmana za ljudska prava BiH.

Nije usvojena inicijativa bošnjačkog delegata Denisa Bećirovića kojom se zadužuje Savjet ministara da, u saradnji sa entitetskim vladama, najkasnije u roku od tri mjeseca od njenog usvajanja sačini i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovit prijedlog mjera efektivne zaštite domaće proizvodnje.

Obrazlažući inicijativu, Bećirović je rekao da se radi o pitanju koje zajednički treba da rješavaju Savjet ministara i entitetske vlade.

On je naveo da je pandemija virusa korona uzrokovala katastrofalne posljedice po poljoprivrednu proizvodnju u BiH, zbog čega su poljoprivrednici dovedeni do „prosjačkog štapa“.

-Uz prekomjeran uvoz, domaći proizvođači nemaju šansi - ocijenio je Bećirović.

Hrvatski delegat Lidija Bradara rješenje vidi u sprovođenju reformi na koje se BiH obavezala i donošenjem potrebnih reformi.

- Poljoprivreda je u nadležnosti entiteta, ali su zaštita poljoprivredne proizvodnje, carinska politika, te izvoz i uvoz na nivou BiH - rekao je srpski delegat Mladen Bosić, koji smatra da i u vezi sa ovim pitanjem postoji blokada u BiH.

Ratifikovanjem većeg broja međunarodnih sporazuma i ugovora koje je zaključila BiH, završena je današnja sjednica Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH, a predsjedavajući ovog doma Bakir Izetbegović novu sjednicu zakazao je za 29. juli.

Od početka pandemije virusa korona u Parlamentarnoj skupštini BiH na snazi su posebne mjere zbog čega je novinarima onemogućeno praćenje sjednica parlamentarnih domova u salama u kojima su poslanici, odnosno delegati, tako da mediji sjednice prate onlajn.

Zbog problema u distribuciji prenosa današnjeg zasjedanja novinarima je bilo otežano praćenje sjednice, a time i izvještavanje.

Povećati kazne za nasilje

Delegat hrvatskog naroda u Domu naroda Marina Pendeš rekla je danas da bi nadležna ministarstva trebala da predlože veće kazne za počinioce nasilja nad ženama i djecom.

Ona je na sjednici Doma naroda parlamenta BiH navela da bi „Sigurne kuće“ trebale da posluže kako bi se u njih smjestili nasilnici, a ne žene.

Na pitanje Pendešove šta je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara preduzelo da se pooštre kazne za nasilje nad ženama i djecom i putem društvenih mreža, resorni ministar Miloš Lučić je rekao da je zakonom predviđeno da se nasilnici kazne i do 30.000 KM, kao i da su predviđene kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora.

On je podsjetio da su „Sigurne kuće“ u vrlo teškom stanju, pogotovo u doba pandemije, te da se BiH obavezala prema Istambulskoj konferenciji i preporukama Savjeta Evrope da će ovu oblast bolje urediti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.