Foto: Događaji po kojima ćemo pamtiti 2015. godinu: BiH na nišanu terorista
Teroristički napadi i hapšenja osoba povezanih sa terorističkim organizacijama i radikalnim pokretima obilježili su 2015. godinu.
Vehabija Nerdin Ibrić iz Sapne izvršio je 27. aprila teroristički napad na Policijsku stanicu u Zvorniku. Napadač je uz poklič "Alahu ekber" upao u prostorije Policijske stanice i zapucao iz automatske puške. Na vratima je ubio policajca Dragana Đurića, a nakon toga ranio njegove kolege Željka Gajića i Stevu Milovanovića. Terorista je ubijen u razmjeni vatre sa policijom.
Ovaj slučaj nije rasvijetljen do kraja. Nekoliko dana poslije napada u Zvorniku policija je u akciji "Ruben" uhapsila više desetina osoba osumnjičenih da nabavljaju oružje, minsko-eksplozivna sredstva i drugu vojnu opremu kako bi izvršili terorističke napade na institucije RS i njihove predstavnike.
Drugi teroristički napad desio se u Sarajevu. Vehabija Enes Omeragić ubio je 18. novembra ispred kasarne u Rajlovcu vojnike Armina Salkića i Nedeljka Radića i ranio vojnika Dževada Ljukovca, a potom se raznio bombom. Omeragić je rođen u Parizu, gdje je jedno vrijeme i živio. Srpski mediji su objavili da su ga registrovale i bezbjednosno-obavještajne službe kao prijetnju Srbiji zbog veza sa najradikalnijim članovima vehabijskog pokreta u Raškoj oblasti, gdje je boravio nekoliko puta, a posljednji put nekoliko mjeseci prije napada u Rajlovcu.
I kraj godine obilježilo je hapšenje radikalnih islamista zbog sumnje da su pripremali teroristički napad u Sarajevu za vrijeme novogodišnjih praznika. Policija je na području Sarajeva 22. decembra u akciji "Rez" uhapsila 11 osoba, a osam ih je ostalo iza rešetaka zbog sumnje da su za Novu godinu planirali da ubiju više od 100 ljudi, uključujući i napad na policiju.
Sud BiH je 6. oktobra izrekao prvu kaznu za formiranje grupe i pridruživanje stranim paravojnim formacijama, odnosno Islamskoj državi. Husein Erdić, Midhat Trako, Nevad Hušidić i Merim Keserović osuđeni su na ukupno sedam godina. Zbog podsticanja na terorističke aktivnosti, odnosno vrbovanja radi terorističkih aktivnosti i organizovanja terorističke grupe 5. novembra je u Sudu BiH na sedam godina zatvora osuđen vođa vehabijske zajednice u BiH Husein Bilal Bosnić.
Obilježavanje 20. godišnjice od zločina u Srebrenici ostalo je u sjenci napada na premijera Srbije Aleksandra Vučića. On je 11. jula u Memorijalnom kompleksu u Potočarima dočekan uvredljivim povicima i zvižducima, a zatim fizički napadnut. Vučić, koji je došao u Srebrenicu da se pokloni žrtvama, zasut je kamenjem, flašama i drugim predmetima unutar Memorijalnog centra, u kojem je za bezbjednost bila zadužena Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH. Iako su i Srbija i RS tražile da o Vučićevoj bezbjednosti brine MUP RS, to nije dopustila Direkcija za koordinaciju policijskih tijela. Premijera Srbije su od linča razularene mase spasili pripadnici njegovog ličnog obezbjeđenja i Specijalne jedinice policije MUP-a RS, koji su u civilu ubačeni u Memorijalni centar.
Napad je izvršen kada je Vučić uz pratnju krenuo ka vozilu kroz uski prolaz između okupljene mase. Napadači su vikali "Alahu ekber", "Umri četniče"...
Napad na Vučića osudili su domaći i evropski zvaničnici, ali za taj čin još niko nije odgovarao, iako su identifikovani napadači koji su bacali predmete i podsticali ostale na linč.
Ustavni sud BiH donio je 26. novembra odluku da je član Zakona o praznicima RS koji definiše da se 9. januara obilježava Dan Republike neustavan.
Sud je odlučivao na osnovu apelacije bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića, a odluka je donesena glasovima trojice stranih i dvoje bošnjačkih sudija, čime su preglasali sudije iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Najviši zvaničnici RS i njeni predstavnici u institucijama BiH odbacili su odluku Ustavnog suda. U Parlament BiH je upućen prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji, između ostalog, predviđa da strane sudije budu eliminisane i onemogućeno preglasavanje.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, čiji je cilj priprema za buduće članstvo u Uniji, stupio je na snagu 1. juna.
Stupanje na snagu SSP-a daje okvir koji omogućava BiH ozbiljne iskorake i rad na reformama, među kojima su ključne ekonomske i reforme u sistemu socijalne zaštite, te one koje se odnose na vladavinu prava. Svi nivoi vlasti su usvojili reformsku agendu za period od 2015. do 2018. godine, koja donosi strogu kontrolu novog zapošljavanja u javnom sektoru, smanjenje javne potrošnje, poboljšanje poslovne klime, bržu i efikasniju registraciju preduzeća, smanjenje troškova rada, borbu protiv sive ekonomije i bolju socijalnu zaštitu baziranu na potrebama, a ne na stečenim pravima i reforme u oblasti pravosuđa.
Obilježavanje dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma proteklo je u znaku poruka iz RS da sporazum moraju poštovati svi u BiH i da dejtonska pozicija Srpske mora biti očuvana.
Godišnjica Dejtona i 20 godina od završetka rata u BiH bili su povod za predlaganje i usvajanje brojnih rezolucija. Evropski parlament usvojio je 17. decembra rezoluciju o Dejtonskom sporazumu u kojoj je naglašeno da on i pored ograničenja ostaje temelj teritorijalnog integriteta i suvereniteta i međunarodnog identiteta BiH. Dvije decenije od završetka rata bile su povod i za rezolucije o Srebrenici, među kojima je najviše pažnje izazvala britanska koja je bila vrlo jednostrana i uperena protiv RS. Savjet bezbjednosti UN je 7. septembra ipak nije usvojio jer je Rusija uložila veto, uz obrazloženje da predloženi dokument ne vodi ka pomirenju, već daljim sukobima u BiH i regionu.
Ratni komandant Armije RBiH u Srebrenici Naser Orić uhapšen je 10. juna u Švajcarskoj na osnovu potjernice koju je raspisala Srbija zbog ratnih zločina nad Srbima u Podrinju 1992. godine. Izručen je Sarajevu i pušten na slobodu, a Sud BiH je 10. septembra potvrdio optužnicu koju je protiv njega podiglo Tužilaštvo BiH. Orić i njegov ratni tjelohranitelj Sabahudin Muhić optuženi su da su 12. jula 1992. u Zalazju, Lolićima i Kunjercu ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti.
Ratni komandant Trećeg korpusa Armije RBiH Sakib Mahmuljin uhapšen je 8. decembra u Sarajevu, a oslobođen nakon dva dana. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega 23. decembra i tereti ga za ratne zločine počinjene 1995. godine na području Zavidovića i Vozuće, kada su ratnici odreda "El mudžahedin", koji su bili pod njegovom komandom, na najbrutalniji način ubili oko 50 ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.
Narodna skupština RS usvojila je 15. jula odluku o raspisivanju referenduma na kojem će se građani Srpske izjasniti o tome da li podržavaju zakone koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, a posebno zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH. Usvajanje ove odluke predložio je predsjednik RS Milorad Dodik. Cilj referenduma je politička borba protiv neustavnih i nepravednih odluka visokih predstavnika. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokušao je na sve načine da blokira referendum, a visoki predstavnik Valentin Incko žalio se Savjetu bezbjednosti UN.
Nepunih pola godine poslije opštih izbora 31. marta formiran je Savjet ministara BiH u koji su ušli SDA, DF, HDZ BiH i stranke iz RS okupljene u Savez za promjene.
Predstavnički dom Parlamenta BiH potvrdio je novi saziv Savjeta ministara, koji je ostao okrnjen s obzirom na to da zbog zakasnjele kandidature nije imenovan zamjenik ministra transporta i komunikacija. I ta pozicija je popunjena 8. aprila. Savjet ministara nije dočekao kraj godine u istom sastavu, jer je DF izbačen iz parlamentarne većine, a njihovi ministri iz Savjeta ministara. Novi partner u vlasti je SBB, čiji bi kadar trebalo da zauzme upražnjena mjesta.
Četiri rudara su poginula, a dva povrijeđena u nesreći u Rudniku mrkog uglja Kakanj, koja se dogodila 13. oktobra u trećoj smjeni. Do nesreće je došlo usljed urušavanja drvene podgrade kada se gornji svod rudarskih prostorija obrušio na 28 rudara koji su se nalazili na 105 metara ispod površine.
Svi poginuli rudari su radili na poslovima utovarivača. Federalni rudarski inspektor Ferid Osmanović rekao je da je do nesreće došlo zbog zarušavanja materijala iz krovine.
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo je 15. januara optužnicu protiv predsjednika FBiH Živka Budimira i funkcionera Petra Barišića, Suada Kulosmana, Hidajeta Halilovića, Armina Kulovca i Željka Asića zbog zloupotrebe položaja, primanja mita i protivzakonitog posredovanja u zapošljavanju.
Tužilaštvo BiH podiglo je 29. decembra optužnicu protiv 11 osoba i pet preduzeća, među kojima su i vlasnici firme "Lijanovići". Bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković-Lijanović i ostali optuženi su da su od 2007. do 2012. godine utajili oko 13,5 miliona KM poreza.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.