Događaji koji su obilježili 2020. godinu: Korona nije zaustavila život

G.S.
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Događaji koji su obilježili 2020. godinu: Korona nije zaustavila život

Iako će 2020. u narednim decenijama ostati upamćena kao godina pandemije virusa korona, koji je uzdrmao čovječanstvo, promijenio brojne navike i poremetio zdravstvene sisteme svih zemalja svijeta, život nije potpuno stao. I tokom godine na izmaku u Srpskoj i BiH susretali smo se sa našim redovnim mukotrpnim političkim procesima, migrantskom krizom i drugim turbulencijama.

Pandemija nam je toliko poremetila živote da je jedna od želja za 2021. i pomalo bizarna - da se vratimo starim dobrim problemima kojima smo se bavili prije “nove normalnosti”.

Lokalni izbori

Uprkos brojnim problemima koji su tokom 2020. godine pratili izborni sistem u BiH, počevši od izbora dijela članova Centralne izborne komisije BiH, koje ne priznaju stranke okupljene oko SNSD-a i HDZ-a BiH, do kašnjenja sa usvajanjem budžeta institucija na zajedničkom nivou i probijanja zakonskih rokova, lokalni izbori su održani 15. novembra u svim lokalnim zajednicama, osim u Mostaru. Još jedan pečat izborima je, osim epidemiološke situacije, zbog koje su sprovedeni u drugačijim okolnostima, dao i zaključak CIK-a, prema kojem nije potvrđena iskazana volja birača u Doboju i Srebrenici. Važna stvar za demokratiju i izborni proces odigrala se i 20. decembra, jer su, nakon 12 godina, a na osnovu političkog dogovora SDA i HDZ-a BiH, održani i izbori u Mostaru, na kojima je i Srpska lista obezbijedila jedan mandat.

Političke turbulencije

Turbulencija na domaćoj političkoj sceni nije manjkalo ni u 2020. godini, koju su obilježile smjene kadrova koji su bili po volji vladajuće koalicije, odnosno onih koji su ostali dio te grupacije u Srpskoj. Dugogodišnji politički partneri SNSD i DNS su prekinuli saradnju, što je dovelo do turbulencija i na lokalnom nivou, smjena kadrova DNS-a u republičkim institucijama, uključujući i fotelje u Vladi Srpske te javnim ustanovama i preduzećima. Velikih turbulencija bilo je i unutar samog DNS-a te je iz svega nastala i nova stranka NDS, u koju su prešli kadrovi koji nisu saglasni sa načinom na kojim Nenad Nešić, koji je otišao u opoziciju, vodi stranku i politiku. “Cijepanja” je bilo i u redovima Socijalističke partije Petra Đokića te je zbog neslaganja sa dojučerašnjim kolegama Goran Selak formirao SPS.

Migrantska kriza

BiH četiri godine potresa velika migrantska kriza sa kojom nadležni nikako ne mogu da izađu na kraj. To se potvrdilo i u 2020. godini. Institucije na nivou BiH su predlagale lokacije za privremene prihvatne centre, vlast u Unsko-sanskom kantonu samovoljno zaključavala određene objekte, izrevoltirani migranti su postali sve agresivniji i nezadovoljniji. Dokaz tome su brojne tuče, ubistva, i na kraju paljenje dijela šatora u kampu “Lipa”. Sa svih strana su stizala upozorenja da je BiH u velikoj humanitarnoj i bezbjednosnoj krizi.

Trgovska gora

Susjedna Hrvatska nije odustala od namjere da na lokaciji Trgovske gore, odnosno u neposrednoj blizini Novog Grada i generalno granice sa BiH izgradi odlagalište za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane “Krško”. Nakon duže blokade ministarke inostranih poslova BiH Bisere Turković, na čiji su rad i po drugim temama stigle brojne kritike, formirani su stručni timovi u BiH koji treba da štite domaće interese i spriječe Hrvatsku da, prema svim procjenama, ugrozi zdravlje oko 250.000 stanovnika s obje strane granice.

Ratni zločini

U Savjetu ministara BiH je krajem septembra usvojena Revidirana strategija za rješavanje predmeta ratnih zločina, koja se gotovo dvije godine vukla po ladicama i trpjela zbog opstrukcija Bošnjaka. Prihvatanjem tog dokumenta data je nova nada da će svi predmeti biti riješeni do 2023. godine i da će, ako to ipak ne bude tako, odgovorni snositi posljedice, što nije bio slučaj u prethodnom periodu.

“Oluja” i “Dejton”

Sjećanje na progon srpskog naroda iz Hrvatske u ljeto 1995. godine nikada neće nestati, a spomen-ploča u Rači će u svako doba sve koji budu prolazili pored nje podsjećati na najveće etničko čišćenje od Drugog svjetskog rata, koje niko ne može da legalizuje. To je poručeno u 2020. godini, u kojoj se navršilo četvrt vijeka od tog progona. Toliko godina je prošlo i od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. prekinuo rat, donio mir, ali i uspostavio temelje nove BiH. Međutim, baš u vrijeme te važne godišnjice sve jače su se čule poruke kako je vrijeme za njegovu reviziju i drugačije uređenje BiH, mahom pod plaštom napretka ka EU, što je za Srpsku neprihvatljivo, jer priznaje samo Dejton kao osnovu funkcionisanja.

Skandali

Nije manjkalo ni skandala na političkom polju. Posebno je odjeknula odluka bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da se ne sastanu sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom prilikom njegove posjete BiH, jer im se nisu svidjele neke njegove izjave. Problemi su zatim nastupili i zbog ikone koju je srpski član Milorad Dodik poklonio gostu. Godina će ostati upamćena i po aferi “Respiratori”, pritiscima u pravosuđu zbog kojih je Milan Tegeltija podnio ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta te odluci direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Mehmeda Osmanagića da svoju diplomu proglasi tajnim dokumentom...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.