Dodik: Naredne sedmice o premještanju ambasade BiH i priznanju Kosova

G.S.
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Dodik: Naredne sedmice o premještanju ambasade BiH i priznanju Kosova

ISTOČNO SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas da bi u četvrtak, 17. septembra, trebala da bude održana redovna sjednica Predsjedništva, kao i dvije vanredne na kojima bi bilo riječi o pristupanju BiH inicijativi "mali Šengen", te inicijativama o premještanju Ambasade BiH u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim i priznavanju samoproglašenog Kosova.

On je potvrdio da je danas uputio zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH na čijem dnevnom redu je prijedlog odluke o pristupanju BiH inicijativi "mali Šengen" zemalja regiona.

Prema njegovim riječima, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Metju Palmer, koji danas boravi u Sarajevu, ocijenio je da je ta inicijativa koja podrazumijeva punu slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, dobra stvar, od toga da se "omekša granica", pa nadalje.

"I kada se pojavila ta inicijativa tražio sam da joj BiH pristupi, a sada sam taj zahtjev i formalizovao jer smatram da je vrijeme da se o tome odlučuje", rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.

On je istakao da bi bilo važno da se iz Tel Aviva Ambasada BiH izmjesti u Jerusalim i da bi to bio jasan putokaz kojim bi osnažili prijateljstvo BiH sa Izraelom.

Dodik je podsjetio da je Predstavništvo Republike Srpske locirano u Jerusalimu.

"Svjestan sam da će dva člana Predsjedništva vjerovatno biti protiv odluke o premještanju Ambasade u Jerusalim ", naveo je srpski član Predsjedništva.

Treće pitanje posebne sjednice Predsjedništva uputio je hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, tražeći da BiH donese odluku o tome da prizna Kosova.

"To je legitimno i članovi Predsjedništva imaju pravu da predlažu i pokreću tačke dnevnog reda. Ne vidim problem da bude tema odluka o priznanju Kosova. Ja ću glasati protiv prvi put, a drugi put ću zatražiti zaštitu vitalnog interesa i ta odluka će otići u Narodu skupštinu Republike Srpske", rekao je Dodik.

On je inicijativu Komšića ocijenio kao dobru, jer BiH sada nema odluku ni o priznanju niti o nepriznanju.

"Imaćemo sada priliku da znamo stav BiH, a ne kao sada da iz Federacije BiH kažu – mi priznajemo Kosova, a iz Republike Srpske - mi ne priznajemo. Ovo je dobra prilika da se konačno dođe do jedne odluke. Važno je da se definišu stvari", naglasio je Dodik.

On je napomenuo da, ako BiH ne bude priznala samoproglašeno Kosovo, onda je obaveza svih iz BiH da kažu da se Kosovo ne priznaje.

Dodik je zahvalio Komišiću za tu inicijativu, navodeći da bi bilo neprimjereno da je pokrene on /Dodik/, pa da bude protiv.

Dodik: Komisija za integraciju sa NATO neće biti formirana

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je današnji sastanak sa predstavnikom Stejt departmenta Metjuom Palmerom bio dobar, te dodao da je Palmer ukazao na potrebu partnerstva BiH i SAD.

Dodik je naglasio da je prva važna tema na sastanku bila obilježavanje 25 godina od Dejtona.

"Na današnji dan počelo je NATO bombardovanje i mi bismo bili nikakvi ljudi kada bismo to zaboravili. Ovo je za nas dan tuge, jer su mnogi Srbi poginuli", rekao je Dodik:

"Jasno je da se uloga Predsjedništva odnosi na sačinjavanje programa godišnjice i taj program bi bio vlasništvo Predsjedništva. Trebalo bi pristupiti određenim stvarima vezano za taj program".

Na sastanku je razgovarano i o NATO savezu

"Komisija za saradnju sa NATO može biti prihvaćena i to smo i potencirali, ali nikako ne možemo razgovarati o Komisiji za integraciju sa NATO", izjavio je Dodik.

Dodik je istakao da u okviru obilježavanja treba usvojiti zajedničku izjavu Predsjedništva.

"Izjava treba da sadrži saglasnost o prestanku mandata visokog predstavnika, koji ovdje ničemu ne služi i remetilački je faktor", poručio je Dodik, prenosi RTRS.

Jedna od tema svakako je bila i epidemija virusa korona.

"Zdravstvenim radnicima trebamo zahvaliti na svemu što su činili za nas u vrijeme kovid-19, na njihovoj ogromnoj požrtvovanosti, a na nama ostaje da saniramo ekonomske posljedice", poručio je Dodik.

Sumnjivi aranžmani predsjednika Suda BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ukazao je danas na sumnjive aranžmane predsjednika Suda BiH Ranka Debveca sa osuđivanim licima iz Federacije BiH, ističući da je prvi čovjek pravosuđa sebi pribavio pravo da daje saglasnost obavještajnoj službi koga da prati i prisluškuje.
Dodik je rekao da je nefunkcionalno pravosuđe bila jedna od tema današnjeg sastanka Predsjedništva BiH sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Metjuom Palmerom.

"Demokratska kontrola procesa prisluškivanja putem parlamenta tema je koju su demokratske zemlje završile. Ovdje u BiH ništa se ne zna i predsjednik Suda BiH je u veoma sumnjivim aranžmanima sa ranije osuđivanim licima u FBiH i primao je neke predmete kao vid mita i korupcije u vezi sa sudskim presudama", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.

Srpski član Predsjedništva BiH ukazao je da Debevec danas određuje i "daje bez oklijevanja saglasnost za prisluškivanje po BiH vjerovatno uslovljen činjenicom i saznanjem te službe da to postoji".

"Sada se nešto gura zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Naravno da to pitanje nije sporno i da treba biti riješeno, ali što se nas tiče ne može biti rješavano mimo cjelokupne reforme pravosuđa, dakle i Sud i Tužilaštvo i VSTS, a ne da idemo palijativnim mjerama da nešto žkrpimož i to proglašavamo uspjehom, a stvari idu sve gore", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, tokom sastanka sa Palmerom i član Predsjedništva BiH Željko Komšić saglasio se da je oblast pravosuđa veoma problematična i diskutabilna u BiH, te da to pitanje treba da se razmotri.

Dodik je rekao da je navode i indicije u vezi sa predsjednikom Suda BiH čuo od bezbjednosnih i pravosudnih institucija.

"Znam da se vode određeni postupci istrage oko toga i ne želim da se petljam u to. Mislim da treba reći javnosti da predsjednik Suda BiH ima neograničenu moć da /direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije Osmanu Mehmedagiću/ Osmici da saglasnost koga će prisluškivati i šta će raditi, a da sve stave u okvir zakonitosti", rekao je Dodik.

On je pozvao novinare da provjere informaciju da je predsjednik Suda državljanin Španije, te da tu činjenicu nije prijavio kada se zapošljavao u ovoj pravosudnoj instituciji.

"Kako može neko da skriva lične podatke, a da obavlja tako važnu dužnost? Kako je to moguće?", upitao je Dodik, napominjući da je kod španskih nadležnih organa ova informacija provjerena i potvrđena.

Srpski član Predsjedništva je napomenuo da o tom pitanju nije ni sudija niti tužilac, nego političar koji smatra da treba okvalifikovati određene procese.

"Te procese kao političar kvalifikujem da su kršenje zakona i zloupotreba položaja", dodao je Dodik.

 

Neophodan veći angažman policijskih agencija u borbi protiv ilegalnih migracija

Dodik izjavio je danas da se policijske agencije u BiH u okviru svojih nadležnosti moraju više agažovati u borbi protiv ilegalnih migracija, ukazujući da najveći problem predstavljaju ljudi iz BiH koji se bave tranzitom migranata preko granice i unutar zemlje.

Dodik je rekao na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu da je Predsjedništvo BiH na prošloj sjednici obavezalo Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara da uspostavi kontakte i zajednička tijela sa Srbijom i Crnom Gorom radi sprečavanja ilegalnih migracija.

Na pitanje novinara o medijskim navodima da policija Srbije tjera migrante u BiH, Dodik je rekao da je to za njega neprihvatljivo i da osuđuje takvo ponašanje ukoliko su te informacije tačne.

"Za nas je to neprihvatljivo i ide na štetu interesa svih nas u BiH, pa i same Republike Srpske i potpuno je paranoična tvrdnja da tako nešto nama odgovara. Nama to ne odgovara, mi smo za to da se hermetički zatvori ulaz za migrante, ali to ne mora da znači samo povećanje broja policajaca, nego ima čitav niz drugih stvari", rekao je Dodik.

On je naveo da bi se znatan broj dolazaka migranata u BiH spriječio kada bi bile preduzete značajne mjere prema ljudima u BiH koji se bave tranzitom migranata preko granice i unutar zemlje.

"Drugo važno pitanje je da se sa zemljama odakle migranti dolaze uspostave sporazumi o readmisiji koji omogućavaju da se oni vraćaju u zemlje porijekla. To su stvari koje smo potpisali u zaključcima Predsjedništva", naveo je Dodik i dodao da je po pitanju migranata potreban veći angažman policijskih agencija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.