Otvorena obnovljena kuća čuvenog pisca: Ćopić pokazao veličinu srpske duše, Hašane učinio nezaboravnim

BANjALUKA- Djelo Branka Ćopića, koji je čovjek Krajine i srpskog naroda, treba dodatno približiti generacijama koje dolaze. Ćopić je živio za ovaj kraj i nikada nije propustio priliku da se vrati u Hašane i bude među svojim ljudima i da pokaže veličinu upravo te srpske nacionalne duše koja nije pravila razlike i nikakvu diobu među ljudima.

Rekao je to srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Hašanima, kod Krupe na Uni  u obraćanju na svečanosti povodom otvaranja obnovljene kuće velikog srpskog pisca.

Naglasio je da je o Ćopiću sve rečeno, ali da će se raditi sve što do sada nije bilo urađeno.

- Sigurno jedna najvažnija stvar je da Ćopića i njegova velika djela približimo generacijama koje dolaze, mladima koji čitaju i koji se vaspitavaju. Biće prilike da dolazeći u Hašane možda i razumijemo zašto je to sve Ćopićevo bilo tako lijepo napisano, da je trebalo da se rodi samo jedan dječak ovdje koji će kasnije izrasti u velikog pisca i da to samo sklopi da se mi u budućnosti time bavimo - rekao je Dodik.

Istakao je da je Ćopić nesumnjivo bogatstvo srpskog naroda.

- Odavde je krenuo, prošao burno vrijeme i završio tamo gdje je završio - istakao je Dodik.

Napomenuo je iza Ćopića ostao ozbiljan književni opus.

- To je vanvremenska priča koja zaslužuje da mi ovdje okupljeni učinimo sve da ovo bude živo mjesto. Podržaćemo opštinu Krupa na Uni da na tom planu uradi šta je neophodno i da kreiramo dan kada ćemo se ovdje okupljati. To će odlučiti stručni ljudi - rekao je Dodik.

On je dodao da je veliki pisac svojim velikim djelom Hašane učinio nezaboravnim.

- Jer više je volio Hašane nego mi neka svoja mjesta. To ga razlikuje od nas. I da nije bilo Ćopića, pitanje je da li bi bilo Hašana u ovom smislu. Da ga nije bilo, možda se ovo ne bi ni branilo, pa bilo Federacija BiH... Ali evo, ovdje na ivici entitetske linije ponosni smo što smo se izborili da upravljamo ovim resursom, što je velika stvar - napomenuo je Dodik.

On je rekao da će Ćopić živjeti "daleko duže nego svi mi zajedno", te da će se njegove poruke čuti na mnogim mjestima.

- Mnoge generacije će učiti, naravno, od njega. A, mi smo ovdje da vratimo samo jedan mali dug prema njemu i upravo ga sada vraćamo - istakao je Dodik.

Dodik je istakao da Republika Srpska neće stati na izgradnji replike rodne kuće velikog srpskog pisca, već da će biti izgrađeni i drugi sadržaji predviđeni projektom "Bašta sljezove boje".

Dodik je istakao da nakon toga treba odrediti dan kad će se u Hašanima okupljati svi koji vole i cijene Ćopićev književni rad.
- Ćopić je nesumnjivo mjesto našeg identiteta, odrastanja i školovanja - izjavio je novinarima Dodik, koji je u Hašanima prisustvovao svečanom otvaranju replike Ćopićeve rodne kuće.

Prema njegovim riječima, na vrijednostima Ćopićevih djela školovane su brojne generacije.
On je naveo da je Ćopićevo djelo univerzalno za sve ljude i sve generacije.

- Ideja da se napravi autentična kuća u kojoj je rođen i odrastao Branko Ćopić nije odskora. Realizovana je u ovom vremenu. Zahvalio bih Vladi Republike Srpske što je prepoznala značaj projekta - rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ovo treba da bude mjesto okupljanja, prije svega, učenika i da posluži za evociranje uspomena i obrazovanje.
- Ovo je prvi važni korak kojim smo vratili Ćopićev duh u njegove Hašane - istakao je Dodik.

Minnistarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić istakla je da je završetak izgradnje replike rodne kuće Branka Ćopića u njegovim Hašanima važan trenutak za Republiku Srpsku.

Trivićeva je istakla da na taj način Republika Srpska pokazuje da vodi računa da se sačuvaju od zaborava svi važni ljudi koji su učinili važnim trenutak u kojem su živjeli, a koji su ostali do dana današnjeg kroz sve ono što se izučava u školama ili uopšte u oblasti kulture.

- Završetkom replike rodne kuće Ćopića mi smo zaokružili prvu kulturnu rutu koja će povezivati Hašane, Kozaru i Stričiće i na taj način ćemo povezati Ćopića, Kočića i Kulenovića i ponuditi još jedan ne samo kulturni, već i turustički sadržaj za sve one koji dolaze u Republiku Srpsku, jer imamo šta da pokažemo - rekla je ona.

Trivićeva je izjavila da se završetkom rodne kuće Branka Ćopića ne završavaju radovi u Hašanima već da slijedi nastavak izgradnje sadražaja iz projekta "Bašta sljezove boje".

Ona je navela da sadržaj koji će biti ponuđen u Hašanima neće biti samo obilazak rodne kuće već kompletan istraživački centar.

Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević rekao je da će resorno ministarstvo u saradnji sa ostalim ministarstvima u Vladi Srpske preduzeti sve radnje kako bi bili digitalizovani djelo i zaostavština književnika Branka Ćopića.

Rajčević je rekao da u 21. vijeku mladi čitaju djela koristeći savremene alate.

- Naš zadatak je da djelo Branka Ćopića približimo generacijama koje dolaze i to će biti još jedan vraćen dug našem književniku - rekao je Rajčević.

Načelnik opštine Krupa na Uni Mladen Kljajić istakao je da je Ministarstvo prosvjete i kulture u dvije faze izgradnje kuće Branka Ćopića uložilo 260.000 KM

- Nadamo se da će sve planirane aktivnosti biti nastavljene i da će sve to značiti vraćanje života u Hašane - rekao je Kljajić.
U Hašanima je danas emitovan i video-spot posvećen Branku Ćopiću rađen u okviru kampanje Ministarstva prosvjete i kulture "Čitajmo zajedno".

Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.

Rođen je u Hašanima 1915. godine, a preminuo je 26. marta 1984. godine. Izvršio je samoubistvo, skočivši sa današnjeg Brankovog mosta u Beogradu.

Autor je romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.

Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".
Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Za posljednju zbirku pripovjedaka "Bašta sljezove boje" dobio je Njegoševu nagradu.

Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama.

Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovjedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.