Dobrovoljačka: Odata počast stradalim vojnicima JNA

Sarajevo: Članovi porodica vojnika nekadašnje JNA, stradalih u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kao i preživjeli zločina i zvaničnici Republike Srpske, na čelu sa premijerom Srpske Željkom Cvijanović, mirno su danas u koloni stigli u Dobrovoljačku ulicu i odali počast stradalima.

Učesnici obilježavanja, među kojima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Petar Đokić, te predstavnici lokalnih vlasti, su na mjestu stradanja vojnika JNA položili ruže i prislužili svijeće.

Cvijanovićeva je, osuđujući ovaj strašni krvavi zločin, istakla da mjesto pogibije pripadnika JNA zaslužuje institucionalno i ljudsko pamćenje.

Ona je još jednom izrazila ogorčenost činjenicom da je pravosuđe BiH zakazalo u procesuiranju ovog ratnog zločina.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo obezbjeđivali su ovaj skup, koji je protekao mirno i dostojanstveno.

Nakon mirne šetnje, polaganja cvijeća i paljenja svijeća u Dobrovoljačkoj ulici, obilježavanje 22 godine od stradanja pripadnika JNA u ovoj sarajevskoj ulici biće nastavljeno na vojničkom groblju u Miljevićima.

Obilježavanju prisustvuju i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Staša Košarac, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, poslanici u Narodnoj skupštini Srpske i poslanici i delegati parlamenta BiH iz Srpske.

Prethodno je u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima u Istočnom Sarajevu služen je parastos za ubijena pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.

Cvijanović: Sačuvati sjećanje na teški zločin

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je danas iz Dobrovoljačke ulice, gdje su prije 22 godine mučki ubijeni pripadnici nekadašnje JNA, da je važno sačuvati institucionalno, narodno i individualno sjećanje na teške zločine koji su se desili na tom mjestu u Sarajevu.
"Ova ulica nosi nekoliko simbolika i sve su jako tužne. Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, ali to je i grobnica pravosuđa BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno kazni počinioce", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je najtužnije i najtragičnije to što je Dobrovoljačka ulica grobnica za 42 ljudi različitih nacionalnosti, koji su služili zajedničku vojsku i koje su roditelji poslali da doprinesu zajedništvu u bivšoj Jugoslaviji.

"Zahtijevamo da se dođe do pravde, do pravde za sve one koji su počinili zločine. Nemoguće je da se toleriše da jedni zločini imaju veću težinu, a da drugi nemaju i ostanu neprocesuirani", rekla je predsjednik Vlade Srpske novinarima u Sarajevu.

Cvijanovićeva je istakla da je zbog toga danas došla u Sarajevo, odakle šalje poruku da za ovaj zločin zaista mora postojati institucionalno, ali i ljudsko pamćenje.

Na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da na ovom skupu nema nikog od zvaničnika iz Federacije BiH /FBiH/, predsjednik Vlade Srpske rekla je da je to još jedan od dokaza kakva je BiH zemlja.

"Sve dok svi ne smognemo snage da budemo dovoljno pošteni i dovoljno ljudi na svim mjestima koja su bila stratišta, i da odamo poštu svima koji su stradali, BiH neće imati budućnost", dodala je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, sramna je činjenica da su pojedini predstavnici pravosuđa BiH navodili da je kolona JNA, koja se mirno i po dogovoru povlačila iz Sarajeva, bila legitiman vojni cilj.

"Prosto je nevjerovatan i način na koji je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u predmetu žDobrovoljačka ulicaž, iako postoje brojni dokazi, slike i snimci tijela mrtvih vojnika na ulicama Sarajeva. Kakve to još dokaze treba tražiti?", zapitala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da to nije političko, nego isključivo pravno pitanje, koje traži pravne odgovore u vezi sa svim zločinima nad Srbima u Sarajevu.

"Pravo u ovom slučaju nije odigralo nikakvu ulogu, osim one koja je sramna kada je u pitanju strašni zločin u Doborovoljačkoj ulici", dodala je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da je za svaku osudu sve ono što iz federalnog Sarajeva dolazi kao opstrukcija ili omalovažavanje obilježavanja godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

"Strašno je da i poslije 22 godine mi u Dobrovoljačku ulicu moramo da dolazimo sa ovoliko jakom policijskom pratnjom, ali ako je to način da se tako štiti bezbjednost učesnika ovog događaja, onda to mogu da prihvatim", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila tragičnom činjenicu da još nisu utvrđeni krivci za ovaj strašni zločin, kao i činjenica da neko još uvijek spekuliše o broju žrtava.

Cvijanovićeva je ponovila da je duboko ubijeđena da su u Dobrovoljačkoj ulici "sahranjene mnoge vrijednosti", i da je pravosuđe u BiH moralo da procesuira ovaj zločin, jer to porodice stradalih zaslužuju.

"Ovo je mjesto gdje treba tražiti pravdu, kao što se pravda, s pravom, traži na svim drugim mjestima u BiH, gdje su ljudi stradali", zaključila je Cvijanovićeva.

Košarac: BiH ne može biti država

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Staša Košarac smatra da odnos Federacije BiH /FBiH/ prema zločinu u Dobrovoljačkoj ulici jeste još jedna potvrda da BiH nikada ne može biti država, jer ima selektivan pristup pravdi i događajima od 1992. do 1995. godine.
"Sasvim je jasno da iz Sarajeva koji želi sebe da promoviše kao glavni grad dolaze ovakve poruke. Ovolike mjere obezbjeđenja i ovakav odnos dovoljno govori o tome da niti Sarajevo može biti glavni grad, niti BiH ikada može biti država", poručio je Košarac.

On je istakao da treba javno pozvati zamjenika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da izađe pred porodice ubijenih u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine i da kaže šta je radio tih dana.

"Treba ga pitati s kim je razvijao komunikaciju i šta je dogovarao, kakve je odnose gradio tih dana. Treba ga jasno pitati da li su i jedinice Unprofora i sanitetska vozila bili legitimni vojni ciljevi i kako gleda na to što Jovan Divjak kaže da se desio ratni zločin", rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, stradanje ljudi u Dobrovoljačkoj ulici jeste simbol tadašnje težnje bošnjačkog naroda za realizaciju Islamske deklaracije Alije Izetbegovića.

"Poraz BiH jeste odnos Tužilaštva i Suda prema ovom pitanju. Mi ovde ne želimo da prkosimo, ne želimo da inatimo, već samo da odamo počast nevino nastradalim, kao što omogućavamo bošnjačkim porodicama da to obilježavaju u Republici Srpskoj. Neophodan je univerzalan pristup onom što se dešavalo od 1992 do 1995. godine, ako želimo da razvijamo odnose u ovoj zemlji", rekao je Košarac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.