Đorđe Milićević za "Glas": Prošlo je vrijeme kada se Srbija lako povijala

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Đorđe Milićević za "Glas": Prošlo je vrijeme kada se Srbija lako povijala

Jedinstvo je najvažnije za srpski narod. Samo ako smo jedinstveni, možemo da idemo napred i da se uspešno odupremo pritiscima spolja i iznutra. Moramo jedinstvo tretirati kao nedostižni ideal - ne zato što verujemo da ga ne možemo dostići, već da bismo uvek težili ka još većem stepenu i daljem unapređenju.

Poručio je to za "Glas Srpske" ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorđe Milićević koji vjeruje da je jedinstvo srpskog naroda o najvažnijim pitanjima trenutno na zavidnom nivou.

- Ipak, svesni smo da ima faktora koji će uvek pokušavati da to jedinstvo naruše iz sopstvenih interesa. Na nama je, na rukovodstvima naših država, da budemo pametni, mudri, da očuvamo postignuto jedinstvo i da nastavimo da ga unapređujemo. Tako možemo obezbediti napredak i stabilnost srpskog naroda u godinama koje dolaze - kaže Milićević.

GLAS: Koliko je potrebno, a koliko moguće jačati veze sa sunarodnicima van Srpske i Srbije?

MILIĆEVIĆ: Bilo bi neskromno da kažem da su odnosi matice i srpske dijaspore savršeni. Uveren sam da smo uspostavili dobre odnose, ali možemo postići više i u budućnosti nas čeka još puno uspeha. Najvažnije je da mi, kao država i Vlada, sunarodnike ne tretiramo kao dijasporu u tradicionalnom smislu, već kao neodvojivi deo Srbije. Oni su naša porodica i deo identiteta, a cilj je da budemo što više povezani sa njima. Konačni cilj je njihov povratak u Srbiju. Ako to nije moguće, onda je cilj što čvršća i snažnija veza sa Srbijom koja je u dinamičnom periodu razvoja, a naši sunarodnici su izuzetno važan resurs. Njihovo znanje, iskustvo, povezanost sa svetom i uloga u privlačenju investicija i mogućnost da budu ambasadori Srbije u zemljama gde žive, imaju nemerljivu vrednost. Radimo i na tome da im približimo Srbiju. Želimo da sprečimo da njihova deca, rođena u drugim zemljama, zaborave srpski jezik. Organizujemo letnje kampove, gde mladi mogu da upoznaju korene, kulturu. Puno je urađeno, ali ne treba da stanemo.

GLAS: Uz Vas se vezuje rečenica da Drina nije rijeka koja je razdvajala Srbiju i Srpsku, već "kičma" koja ih spaja. Može li da izdrži izazove?

MILIĆEVIĆ: Mi nismo dva naroda, već jedan i zbog toga je Drina simbol koji povezuje Srbiju i Republiku Srpsku. Ne želim da dozvolimo bilo kome da nas posmatra kao različite narode. Kada smo živeli u jednoj državi, neželjeni istorijski događaji stvorili su administrativne granice. Ipak, uveren sam da granice među srpskim narodom ne postoje, bez obzira na to da li neko živi u Srbiji ili u Srpskoj. Pred nama su veliki izazovi. Dolaze spolja i iznutra. Nije uvek u interesu svih u našem okruženju, pa čak ni u međunarodnoj zajednici, da vide jaku Srbiju i jaku Srpsku koje se povezuju i time postaju jedan pozitivan, ali dominantan faktor u regionu. Istorija nas uči da su uvek kada je Srbija bila u fazi razvoja i dominacije u regionu, postojali oni koji su pokušavali da nas uspore i naruše "kičmu" koja nas spaja. Naš zadatak je da nastavimo putem kojim smo krenuli. Putem koji doprinosi razvoju Srbije, Srpske i veza među srpskim narodom. Za to je potrebna jaka ekonomija, ali ono možda najvažnije je naše jedinstvo. Jer ako smo jedinstveni, ma gde živeli, možemo se odupreti pritiscima. Ako dozvolimo da to jedinstvo oslabi, postajemo ranjivi, i to je rizik koji ne smemo da preuzmemo.

GLAS: Svesrpski sabor i mjesecima poslije podiže prašinu u javnosti. Da li ima osnova za to? Da li su zaključci usmjereni protiv bilo koga?

MILIĆEVIĆ: To je događaj od istorijskog značaja, održan na inicijativu predsednika Srbije i Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, te patrijarha Porfirija. Prvi put u 21. veku definisano je ono što su ključni nacionalni interesi srpskog naroda, a tu, pre svega, mislim na očuvanje mira i stabilnosti, ekonomski napredak i očuvanje jedinstva. Srbija i Srpska su uvek bile jake onoliko koliko su bile jedinstvene, a to jedinstvo, u vremenu izazova i pritisaka, mora biti prioritet. Sve aktivnosti tokom Sabora, uključujući usvojenu deklaraciju na zajedničkoj sednici dve vlade i memorandume, nisu bile usmerene protiv bilo koga. Radili smo samo u interesu i za dobrobit srpskog naroda.

GLAS: Vaš resor blisko sarađuje sa Ministarstvom za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, a u okviru Svesrpskog sabora je potpisan i memorandum. Kakvi su planovi?

MILIĆEVIĆ: Mi smo jedan narod, a građani Srbije u Srpskoj nikada ne mogu biti dijaspora i obrnuto. Planiramo i realizujemo konkretne aktivnosti, kao što su zajedničko obeležavanje značajnih datuma za naš narod, organizacija letnjih kampova u Srbiji, na koje smo izuzetno ponosni i u kojima je do sada učestvovalo više hiljada dece iz Srpske. Te i druge aktivnosti služe kao platforma da se još bolje povežemo i gradimo veze. Nastavićemo, sa akcentom na očuvanje jezika, pisma, istorije i kulturnog identiteta, jer su to temelji koji nas povezuju i osnažuju kao narod.

GLAS: Kažete da su mir, stabilnost, ekonomija i jedinstvo nacionalni interesi srpskog naroda u 21. vijeku. Koliko su i teški i ostvarljivi?

MILIĆEVIĆ: To su univerzalni ciljevi svake odgovorne države i vlasti. Uveren sam da su to temelji na kojima svaka država želi da gradi budućnost.

Međutim, period u kome se nalazimo, na geopolitičkom i na unutrašnjem planu, veoma je složen. Očekuje nas vreme puno izazova u kome će očuvanje ovih ciljeva zahtevati mudrost, odgovornost i istrajnost. Ipak, kao odgovorni ljudi od ciljeva ne možemo, ne smemo i nećemo odstupiti. Oni su osnova za razvoj Srbije i dobrobit njenih građana.

GLAS: Kažete da Srbija neće pokleknuti pred onima koji pokušavaju da je destabilizuju. Da li i kolika opasnost prijeti i Srbiji i Srpskoj?

MILIĆEVIĆ: Izazovi uvek postoje. Postoje oni čiji interesi nisu u skladu sa interesima Srbije i koji iznutra pokušavaju da naprave promene koje često nisu u interesu naše države. Ipak, uveren sam da je prošlo vreme kada se Srbija lako povijala pod spoljnim uticajima i kada nije vodila svoju politiku, već čekala da joj drugi kažu kako da postupi u određenim situacijama. Srbija danas je država sa legitimitetom, jasno definisanim interesima i čvrstim stavovima koji su usmereni ka očuvanju nezavisnosti, pravde i, pre svega, zaštiti interesa naših građana. Ovo će ostati osnova naše politike i u narednom periodu, jer smo uvereni da samo doslednost i čvrstina mogu obezbediti stabilnost i napredak.

GLAS: Tokom jedne ovogodišnje posjete Banjaluci potpisali ste ugovore koji se tiču finansijske podrške Vlade Srbije projektima očuvanja srpskog jezika i jačanja srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Republici Srpskoj i BiH. Čemu oni doprinose?

MILIĆEVIĆ: Vlada svake godine usmerava znatna sredstva na projekte za očuvanje jezika, ćirilice, kulture, istorije, identiteta i tradicije. Ovi su od ključnog značaja za naše sunarodnike u Republici Srpskoj i BiH, jer omogućavaju da se očuvaju vrednosti koje nas povezuju i definišu kao narod. Suština je da obezbedimo da srpski jezik i ćirilica ostanu temelj našeg kulturnog identiteta, da naša deca i buduće generacije znaju ko su, odakle potiču i da imaju svest o svojim korenima. Istovremeno, gradimo mostove među generacijama i jačamo veze između matice i naših sunarodnika.

Novi zakon

GLAS: Da li je Srbiji potrebno ministarstvo za dijasporu? Šta je sa Skupštinom dijaspore i Srba u regionu?

MILIĆEVIĆ: Nije na meni da budem taj koji će inicirati pitanje o potrebi za ministarstvom za dijasporu. Verujem da je najvažnije da odgovor na to pitanje čujemo od sunarodnika koji žive van matice. Što se tiče Skupštine dijaspore i Srba u regionu, ona je formirana na osnovu zakona i strategije usvojenih 2009. i 2011. Međutim, ta dokumenta su danas anahrona i neadekvatna. Nažalost, i zakon i strategija ostali su mrtvo slovo na papiru - Skupština je imala tek jednu konstitutivnu i možda jednu radnu sednicu tokom čitavog postojanja. Potrebno je definisati novi modalitet organizacije i rada koji bi odgovorio potrebama dijaspore. Iz tog razloga pokrenuli smo javnu raspravu i otvoren je dijalog, u kojem je već učestvovalo na desetine hiljada naših sunarodnika širom sveta. Cilj je da zajednički kreiramo novu strategiju koja bi postala temelj za izradu novog zakona. Verujem da je ovaj pristup ključan za stvaranje realnih i efikasnih rešenja, prilagođenih potrebama današnjeg vremena i ljudi van matice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.