Foto: Divjak na slobodi, pravda na stubu srama
BANjALUKA - Austrijski sud u Kornburgu u petak je odbio zahtjev Srbije za izručenje ratnog generala Armije RBiH Jovana Divjaka, osumnjičenog za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, a zahtjev za izručenje BiH nije ni razmatrao, jer su tvrdili da je nepotpun.
Divjak je Beč napustio kao slobodan čovjek i u petak poslije podne privatnim avionom jedne od najvećih bošnjačkih lobista u svijetu Sanele Dženkins stigao u Sarajevo, a u Domu mladih u Skenderiji priređen mu je svečani doček.
- Politika stoji iza odluke austrijskog suda kojom je odbijena molba Srbije za izručenje Jovana Divjaka. Ako Divjak nije odgovoran za zločine u Dobrovoljačkoj, ko onda jeste - rekao je tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević i dodao da u "fioci stoji" istraga koju protiv 12 osumnjičenih vodi Tužilaštvo BiH za zločine u Dobrovoljačkoj.
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu su za dva dana ubijena 42 pripadnika JNA, ranjena 73, a zarobljeno 215. Među pobijenim su bila 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka, među kojima je bilo deset oficira, 28 vojnika i četiri civila.
Suspendovani glavni tužilac BiH Milorad Barašin ranije je rekao da na "slučaju Dobrovoljačka" rade četiri tužioca i da treba da bude završen sredinom godine, ali optužnica još nema.
Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović izjavio je u petak da vjeruje da je do Divjakovog hapšenja u Austriji došlo "greškom".
Dok je Sarajevo slavilo ovakvu odluku austrijskih vlasti, u Republici Srpskoj još jedno razočarenje.
- Sloboda Jovana Divjaka sramota je za cijelo čovječanstvo. Ovim činom još jednom je potvrđeno da postoje dva aršina u osudi zločina, jedan za Srbe, a drugi za ostale - rekla je Bogdana Tomović, majka Zdravka Tomovića mučki ubijenog u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine od strane formacija pod komandom generala Jovana Divjaka.
Ona je dodala da se ne može pomiriti sa činjenicom da će Divjak slobodno hodati zemljom natopljenom krvlju njenog sina, jer je kriv za njegovu smrt i tražila da nalogodavci i počinioci budu kažnjeni.
- Kako da prihvatim da je pogibija mog sina bila samo kolateralna šteta tog "heroja" - priča vidno potresena Bogdana Tomović.
U domu Gvozdenovića od dana kada su izmasakrirani nenaoružani i nevini vojnici JNA u Dobrovoljačkoj i od kada im je poginuo jedini muški potomak Obrad, ugašena je slavska svijeća. Sestra Gordana 18 dana tragala je za bratovim posmrtnim ostacima.
- Ne mogu da vjerujem da je Jovan Divjak oslobođen! Pravda za Srbe ne postoji. Suze srpskih majki i sestara niko ne želi da vidi. Demokratska Evropa gluva je i nijema za slike ugljenisanih srpskih leševa. Moj brat Obrad bio je učenik Jovana Divjaka. Koja demokratija propisuje da nekažnjeno profesori ubijaju svoje učenike - kroz plač je govorila Gordana Gvozdenović.
Zamjenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da u odluci austrijskog suda kojom se odbija zahtjev Srbije za izručenje Jovana Divjaka očigledno postoje neki drugi razlozi koji nemaju veze sa pravom.
Ostaje nejasno zašto Divjak nije izručen Tužilaštvu BiH koje je takođe tražilo njegovo izručenje, ali je dokumentacija danima skrivana dok je ministar pravde BiH Bariša Čolak nije direktno poslao u Beč.
Javni tužilac u Kornburgu, koji je bio zadužen za Divjakov slučaj, Stefan Dunkel ranije je "Glasu Srpske" izjavio da su dokumenta koja su im dostavile i Srbija i BiH potpuna i dovoljna za odluku o Divjakovom izručenju, ali da će konačno odlučiti sud.
Odmah po Divjakovom hapšenju rečeno je da će, ako Beč dobije i zahtjev iz BiH za njegovo izručenje, on u Sarajevo morati biti poslat pod pratnjom i sa lisicama na rukama, a vratio se kao heroj privatnim avionom Dženkinsove.
Predsjednik Organizacije poginulih i zarobljenih vojnika i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je da je odluka austrijskih vlasti pokazala da je prema žrtvama rata ponovo na djelu diskriminacija.
Rukovodilac Tima RS za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Staša Košarac rekao je da je odluka austrijskog suda poražavajuća, a poraz BiH je to što osobe poput Divjaka, Ganića, Orića, Dudakovića nisu odgovarale pred Tužilaštvom.
Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz rekao je da je odluka suda u Kornburgu skandalozna, navodeći da će "predmet Dobrovoljačke" morati biti procesuiran u Sudu BiH.
- Ovo treba da bude i opomena političkoj sceni u RS, jer možemo imati nesagledive posljedice - rekao je Ćurguz.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić odluku o odbacivanju zahtjeva za izručenje Divjaka Srbiji prokomentarisao je kao "ispravno rješenje koje će dovesti do još boljih odnosa BiH i Austrije".
Ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić i sam osumnjičen za zločin u Dobrovoljačkoj rekao je da "pokušaji hapšenja građana BiH na osnovu potjernica iz Srbije predstavljaju jednu vrstu terorizma".
- Oni hoće da izlude naše građane, da kažu da nemamo državu, da naša vlast ne vodi računa o građanima, a kada vodi, da nije dovoljno sposobna da ih zaštiti. To je jedno terorisanje - rekao je Ganić.
Ambasador BiH u Beču Haris Hrle, kome su prijetile sankcije zbog skrivanja zahtjeva Tužilaštva BiH za izručenje Divjaka, rekao je da je Divjak u pritvoru proveo pet dana manje nego Ganić u pritvoru u Londonu, što je "odraz njihove uvježbanosti stečene u namjeri zaštite ukupnih spoljnopolitičkih državnih interesa".
Jovan Divjak uhapšen je 3. marta na bečkom aerodromu po potjernici iz Srbije koja ga tereti za zločine nad pripadnicima JNA počinjene 1992. godine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici. Ubrzo je pušten uz kauciju od 500.000 evra, koju su mu platile federalne vlasti. Kaucija bi mu, najavljuju u Austriji, trebalo da bude vraćena.
Sarajevski portali su prenijeli da su vijest o oslobađanju Divjaka sa radošću dočekali ratni general Armije RBiH Sefer Halilović, bivši član ratnog Predsjedništva RBiH Stjepan Kljujić i ratni pomoćnik komandanta Teritorijalne odbrane Zaim Backović, svi optuženi za zločine u Dobrovoljačkoj, kao i Divjak. Bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odluku o oslobađanju Divjaka okarakterisao je kao debakl pravosuđa Srbije koje je progon njihovih ljudi baziralo na politički motivisanim stavovima.
Austrijski sud ocijenio je da nema garancija da bi Jovan Divjak u Srbiji imao pošteno suđenje i zbog toga je zahtjev ove zemlje za njegovo izručenje odbacio kao nedopušten.
- Pošto nije došlo do potpisivanja sporazuma o razmjeni dokaza u slučajevima ratnih zločina između Srbije i BiH, naročito s obzirom na činjenicu da se navodno mjesto zločina nalazi izvan teritorijalne nadležnosti Srbije, nije moguće isključiti da srpske institucije nisu u mogućnosti da dođu do svih dokaznih sredstava odnosno izjava svjedoka - saopšteno je BIRN Justice Reportu u ovom sudu, prenijele su agencije.
Potpisivanje sporazuma stopirao je tadašnji glavni tužilac BiH Milorad Barašin na traženje Ministarstva pravde BiH.
- Prema Tužilaštvu, ne postoje dovoljni dokazi za procesuiranje. Radi toga u tom slučaju nije vršena istraga - istaknuto je u odluci Regionalnog suda u Kornburgu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.