Foto: Diplomatija vrvi od autsajdera
Banjaluka - Da se u diplomatiji BiH nalaze nestručni i nekompetentni kadrovi priznalo je napokon i Ministarstvo inostranih poslova (MIP), koje planira da uvede strože kontrole i obuku za predstavnike BiH u inostranstvu.
U analizi stanja u diplomatsko-konzularnoj mreži, koju je MIP izradilo na zahtjev Predsjedništva BiH, navedeno je da se dosadašnja obuka diplomatskog osoblja mora podići na viši nivo, čime bi se ujedno i povećala odgovornost.
Više puta je naglašavano da je kompetentnost diplomata BiH sporna, da ne znaju nijedan strani jezik, da nisu imali dodira sa diplomatijom, te prošli pripreme za mjesta u DKP-ovima. Nerijetko su glavni aduti za imenovanje na mjesta u diplomatiji bile stranačke, ali i rodbinske veze.
Poznato je da je 2009. godine u Australiju na mjesto ambasadora trebalo da ode Damir Arnaut, tadašnji savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Kada je Arnaut dobio agreman trebalo je da prođe pripreme i interne procedure u MIP-u, ali on ni to nije učinio. Funkciju ambasadora preuzeo je sa čak godinu zakašnjenja.
Nedeljko Bilić koji je na funkciji ambasadora u Češkoj, po zanimanju je menadžer i do imenovanja na ovu funkciju nije imao nijedan susret sa diplomatijom. Isti slučaj je bio i sa bivšim ambasadorom u Bugarskoj Sifetom Podžićem, koji nije imao potrebna iskustva, a ranije je bio oficir.
Funkciju ambasadora u Bugarskoj donedavno je obavljao i ratni ministar policije RBiH Jusuf Pušina, koji se iz nepoznatih razloga iz Sofije vratio u Sarajevo. Pušina je blizak SDA i bio je jedan od osumnjičenih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine.
Bivši ambasador BiH u Austriji Haris Hrle imenovan je za ambasadora 2008. godine i to po principu spajanja porodice, jer mu je supruga radila u Misiji UN u Beču. Pored toga, Hrle je zet bivšeg ambasadora BiH u SAD Bisere Turković koja je linijom SDA ove godine imenovana za ambasadora u Belgiji.
BiH u Berlinu, iako ne zna njemački, predstavljao je Tomislav Limov, dok je u Kuvajtu ambasador bio Jasin Ravašde, koji nije ni državljanin BiH. Njega je zamijenio Senahid Bristrić, čija kompetentnost nije poznata.
Bivši ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić, po stranačkoj liniji SDP-a imenovan na tu funkciju, stupio je na dužnost dok još nije imao ni 30 godina, a prije toga je radio na šalteru banke. On je ove godine imenovan na mjesto ambasadora BiH pri Misiji NATO-a u Briselu.
Predsjedništvo BiH je početkom ove godine imenovalo najmanje 20 novih ambasadora, a podaci o njihovim kompetencijama nisu poznati.
MIP je u analizi, naručenoj iz Predsjedništva, predložilo da se, s ciljem kvalitetnijeg predstavljanja BiH na međunarodnom planu, buduće diplomatsko osoblje kvalitetnije obučava.
- To je potrebno zbog postojeće prakse da se na konzularne poslove u DKP šalju diplomate i radnici iz drugih organizacionih jedinica, a ne Sektora za međunarodno-pravne i konzularne poslove - naveli su iz MIP-a.
Član Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH Milica Marković rekla je “Glasu Srpske” da problem sa diplomatama BiH traje od kada postoji diplomatija BiH.
- Oni se imenuju po stranačkoj liniji, a u posljednje vrijeme i po rodbinskim vezama, tako da prioritet nije da li je neko zaista diplomata, da li govori strane jezike i koliko je edukovan za taj posao - istakla je Markovićeva.
Dodala je da je takav način imenovanja diplomata, u stvari, samo “socijalno uhljebljenje, da bi imali plate i radili makar i to ako nemaju ništa drugo”.
- To stvara vrlo loš imidž BiH u inostranstvu i trebalo bi mnogo poraditi da se to promijeni - kazala je Markovićeva i dodala da ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ima značajne instrumente da popravi stanje u diplomatskoj mreži, ali da se on umjesto toga bavi stranačkim zadacima.
- Ne postoji velika razlika između njega i bivšeg ministra Svena Alkalaja, Alkalaj je sve što je radio unazadio, a Lagumdžija ne radi ništa tako da se to nastavlja - kazala je Markovićeva.
BiH ima ukupno 56 DKP-ova u svijetu, od toga 44 su ambasade u kojima su zaposlena 274 radnika, te šest diplomatskih misija i šest konzulata u kojima radi 96 radnika. Na rad jedne ambasade godišnje se potroši od 500.000 KM, pa do nekoliko miliona maraka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike