Dežurne analitičare zamijeniće profesori

Gest Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji je medijima nedavno dostavio spisak profesora i oblasti koje mogu komentarisati, dao je vjetar u leđa boljoj komunikaciji s medijima, ali i potencijalnu inspiraciju ostalim obrazovnim ustanovama u Srpskoj da krenu istim stopama.

Na taj način stručnost svojih kadrova predstaviće javnosti, a ne da se u novinama i na televiziji, kako mnogi vole da kažu, uvijek vrte jedni te isti ljudi.

Na spisku ovog fakulteta, koji je poslat na adrese mnogih redakcija, nalaze se imena 48 profesora i teme za koje su kompetentni da javnosti prikažu utemeljene podatke iz oblasti kojima se bave. Između ostalog, tu su kultura, obrazovanje, tumačenje i objašnjenje socijalnopatoloških pojava u društvu i istorija srpskog naroda u BiH.

Ovaj iskorak banjalučkog Filozofskog fakulteta pozdravili su svi novinari, ali i profesori, kojima će ovo u jednu ruku biti dobra promocija, kao i samom Univerzitetu.

Što se tiče dosadašnje saradnje na ovom polju, mišljenja su podijeljena. Novinari tvrde da je lakše dobiti “sedmicu na lotu” nego stupiti u kontakt sa nekim od profesora koji bi prokomentarisao neku pojavu u društvu, dok većina u akademskoj zajednici smatra da su novinari ti koji, da li iz navike ili nedostatka vremene, uvijek zovu iste analitičare.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Nevenko Vranješ ideju Filozofskog fakulteta smatra korisnom i misli da je potrebno podržati nastojanje akademske zajednice da se uključi u društvena kretanja.

- Sve razvijene države u svijetu koriste potencijale akademske zajednice. Kod nas to, nažalost, nije slučaj i naša društvena dešavanja istražuje, objašnjava i komentariše uvijek jedna te ista grupa ljudi koje bih nazvao “dežurni analitičari” koji znaju sve i sve mogu komentarisati - kazao je Vranješ.

Prema njegovim riječima, čestim pojavljivanjem u vezi sa raznim temama jedni te isti analitičari dovode do gubitka povjerenja kod javnosti i slabe kredibilitet medija.

- S druge strane, stručnjaci su u potpunoj pozadini. Za to krivicu snose i mediji, jer se ne potrude da animiraju struku, pa tako i akademsku zajednicu. U žurbi za informacijom i odgovorima na dešavanja posežu za provjerenim, ali, nažalost, i istrošenim “dežurnim analitičarima” - rekao je Vranješ.

Dodao je da bi značajan doprinos državi svojim inovacijama i uslugama mogli dati tehnički fakulteti i medicinski fakultet, kao što i razvoju društva i zajednice jednako tako mogu doprinijeti i fakulteti društveno-humanističkih nauka.

Ovaj gest banjalučkog Filozofskog fakulteta pohvalio je i profesor Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo. On kaže da će i nadležnima na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu predložiti da urade istu stvar za sve fakultete.

- Akademska javnost je i te­ kako pozvana da o aktuelnim društvenim temama ima neko svoje mišljenje. Samo ne treba institucijama pripisivati stavove profesora koji budu iznijeti - naveo je Đogo.

Dodao je da ima mnogo profesora koji imaju šta da kažu, ali da jednostavno nemaju volje da ulaze u iznošenje javne riječi, što, prema njegovom mišljenju, nije prirodno akademskom pozivu.

- Obično volim da kažem da su prvi univerziteti bili ispred grčkih hramova, a kasnije ispred džamija gdje su ljudi, između ostalih, filozofi i učitelji koji su imali šta da kažu, iznosili svoje stavove. Ljudi su se skupljali da slušaju i bilježe - podsjetio je Đogo.

Javno iznošenje stava i riječi je nešto, kako objašnjava Đogo, imanentno akademskom pozivu.

- Zato meni nije jasno da ljudi koji imaju šta da kažu ne žele da se izlažu nekoj vrsti kritike javnosti - dodao je Đogo.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić kaže da je za pohvalu potez Filozofskog fakulteta, što je na ovaj način novinarima pokušao da izađe u susret i olakša da dođu do treće strane, koja je prijeko potrebna.

- Danas je sve više potrebno rastumačiti neki događaj ili neku pojavu, a ne uzeti samo prvu i drugu stranu. Bilo bi dobro kad bi po uzoru na ovaj fakultet i ostale obrazovne ustanove u Srpskoj dostavile spisak profesora koji su spremni da javno iznesu svoje mišljenje i stav o određenoj temi - objasnio je Vukelić.

Dodao je da je prethodne dvije-tri decenije bio ogroman problem za novinarstvo i medije u cijeloj zemlji ­to što se, kako je naveo, nije moglo doći do sagovornika, pa se iz tog razloga vrte jedni te isti ljudi.

- Novinari su bili prisiljeni da imaju istog sagovornika za različite teme i to jako često. To kod mnogih u naučnoj zajednici izaziva frustracije, zašto neki koji nisu kompetentni govore i zbog čega ih novinari uzimaju, a ne zovu njih - naglasio je Vukelić i dodao da je tu najmanja krivica novinara, jer su oni uporno toliko puta pokušali da dobiju neko novog, stručnog u svojoj oblasti i kompetentnog da nešto prokomentariše. Novinari su, pojašnjava Vukelić, često bili odbijani i pod raznim izgovorima nisu mogli da dobiju tražene izjave.

Doprinos

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Nevenko Vranješ rekao je da je stav sadašnjeg saziva Vlade RS na samom početku bio da se svi fakulteti izjasne na koji način bi mogli da doprinesu opštem dobru.

- Fakultet političkih nauka se izjasnio da bi ljudi sa smjera novinarstva mogli da rade raznu analitiku i utiču u informisanju. Što se tiče politikologa, oni mogu raditi na kreiranju javnih politika, analizi međunarodnih odnosa i usklađivanju domaćeg političkog sistema sa evropskim - istakao je Vranješ.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.