Deklaracija o nestalima oruđe za interes stranaca

Banjaluka - Deklaracija o nestalim licima koju su BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora potpisale 2014. godine i čiji je cilj bio da podstakne proces pronalaženja nestalih lica i definiše odgovornost i ulogu država u rješavanju tog pitanja nije dala nikakve rezultate čime su potvrđena upozorenja da će ona biti samo paravan za zadržavanje trenutnog stanja i promociju Međunarodne komisije za traženje nestalih lica (ICMP).

Deklaraciju su u avgustu 2014. godine potpisali tadašnji predsjedavajući Predsedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Ivo Josipović i Crne Gore Filip Vujanović. Tim dokumentom države su potvrdile predanost rješavanju problema koji se tiče lica nestalih usljed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da je deklaracija potpisana mimo saglasnosti tadašnjeg člana Predsjedništva BiH iz RS Nebojše Radmanovića.

- Deklaracija nije nikakav obavezujući akt za bilo koga što znači da ona samim tim nije ni mogla da ubrza proces traženja nestalih. Očigledno je da je to potpisivanje bilo želja ICMP u pokušaju davanja većeg značaja ICMP-u. Cilj je bio i preuzimanje primata u drugim zemljama u svijetu gdje se traže nestala lica - kaže Kojić.

Dodao je da je ICMP i u BiH počeo da se navodno bavi procesom traženja nestalih, iako ima mandat samo tehničke prirode koji se tiče rada DNK laboratorije, odnosno poklapanja krvnih i koštanih uzoraka.

- Prilikom potpisivanja deklaracije skretana je pažnja na to i da se time ništa neće postići, što sada i vidimo skoro tri godine od potpisivanja - rekao je Kojić.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović kaže da od potpisivanja deklaracije apsolutno ništa nije urađeno u oblasti traženja nestalih.

- Cilj potpisivanja deklaracije bio je promocija predsjedavajućeg ICMP-a Tomasa Milera. I prije potpisivanja smo govorili da je to samo pamflet. Mi ćemo od Predsjedništva BiH zatražiti da se izjasne o toj deklaraciji. Ona je ipak politički i pravni akt koji je trebalo da proizvede praktične mjere i odluke - kaže Mitrović.

Dodao je da je ta priča poslužila kao uvod u to da se bivša direktorka ICMP-a Ketrin Bomberger za stalno preseli u Haški tribunal i postane međunarodni subjekat u traženju nestalih.

- To je jedan od rijetkih akata kojim je ICMP na širem prostoru dobila legitimitet kao međunarodna komisija, iako o tome ne postoji nijedan akt UN-a. To je oduvijek bila američka komisija, ona je to i sada - kaže Mitrović.

U ICMP-u nismo uspjeli da dođemo do odgovora na pitanje zašto nema rezultata potpisane deklaracije.

Na spisku nestalih u RS nalazi se 1.670 lica, dok su u tri spomen-kosturnice posmrtni ostaci 650 neidentifikovanih lica. Prema nepotpunim informacijama, na području bivše SFRJ i dalje se više od 10.500 ljudi vodi se kao nestalo od čega je oko 4.000 Srba.

Ciljevi na koje su se obavezali potpisnici Deklaracije

- predanost rješavanju pitanja nestalih

- odlučnost da u potpunosti podrže posvećenost poštovanju prava preživjelih, uključujući i pravo porodica nestalih da saznaju istinu

- predanost jačanju domaćih kapaciteta kako bi efikasno rješavali problem nestalih osoba i omogućavanju pristupa informacijama o mjestu gdje se nestale osobe nalaze

- saradnja među vlastima kako bi se razmjenjivale informacije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.