OHR na vrhu piramide haosa

Republika Srpska čvrsto podržava Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH.

Srpska djeluje s ciljem očuvanja Dejtona.

Visoki predstavnici ruše i Ustav i demokratiju. OHR je godinama već izvor destabilizacije i mora biti zatvoren. Bošnjaci odbijaju unutrašnji dijalog, ignorišući na taj način i stavove Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN). 

U tim "podnaslovima" krije se crvena nit koja od 2009. do danas prožima 33 izvještaja Republike Srpske koji su iz Banjaluke, sa potpisima premijera i republičkog predsjednika, poslati na adresu Savjeta bezbjednosti s ciljem da se svijetu predoči prava slika stanja u BiH.

Analize, koje dva puta godišnje budu poslate u Njujork, ponovo su isplivale u žižu javnosti nakon što je iz Sočija odjeknulo da će Rusija, kao stalna članica Savjeta koja je preuzela predsjedavanje, na sjednici krajem oktobra u fokus staviti upravo izvještaj iz Srpske.

Rusija je, naime, i posljednjih godina kolegama u Savjetu stavljala do znanja da, osim analiza situacije u BiH iza kojih stoji visoki predstavnik, imaju pred sobom i akt koji šalje Srpska.

Ne krijući da to do sada, ipak, nije "puno pilo vode", analitičari smatraju da bi situacija ovaj put mogla da bude daleko povoljnija po Srpsku iz čijih izvještaja je, kako su podvukli, jasno za šta se zalaže njen politički vrh, a ko minira međunarodna pravna akta, domaći konsenzus i unutrašnji dijalog.

Prva upozorenja

Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa deset  Dejtonskog sporazuma, među kojima i Republika Srpska, ovlastile da djeluje kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata sporazuma i pomaže stranama u njihovim naporima. Taj aneks definiše striktno ograničen mandat na osnovu kojeg visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava.

Mandat visokog predstavnika u tim potpisanim okvirima ne sadrži ni naznaku ovlašćenja da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane u BiH. Međutim, od 1997. godine visoki predstavnik prisvaja, bez ikakvog pravnog obrazloženja, bonska ovlašćenja na osnovu kojih vlada i kažnjava odlukama, čime, na šta republička vlast upozorava još od prvog izvještaja Srpske o stanju u BiH, napisanog 2009. godine, uveliko prekoračuje mandat koji mu je dat Dejtonom.

U prvom izvještaju Srpske je, naime, skrenuta pažnja na dogovore domaćih lidera i povučene poteze koji ulivaju nadu da slijede bolji dani za BiH nakon, između ostalog, sporazuma u Prudu i Banjaluci. U tom aktu pod nazivom "Kako međunarodna zajednica može na najbolji način da podrži kontinuirani napredak" je upozoreno da je unutrašnji dogovor doveden u opasnost od onih sa strane koji žele intervencionizam i tako potkopavaju temelj dugoročnog mira i stabilnosti BiH.

- Umjesto da podrže pokušaje izabranih lidera BiH da rade kroz procedure ustanovljene Ustavom BiH, oni žele neposrednu stranu intervenciju, namjeravajući da ostvare ciljeve primjenom imperativnih ovlašćenja protiv demokratski izabranih vlasti i ustavnih institucija BiH. Oni opravdavaju ovakve postupke time što pokušavaju da stvore lažnu percepciju da se odnosi unutar BiH nalaze u krizi - navedeno je na samom početku prvog izvještaja.

Nadalje, zvaničnici Srpske su podsjetili članice Savjeta bezbjednosti da je Miroslav Lajčak najavio svoju ostavku na funkciju visokog predstavnika.

- Vlada želi da izrazi svoje poštovanje naporima koje je ambasador Lajčak učinio tokom svog mandata. U isto vrijeme, njegova najava pruža sjajnu mogućnost da Savjet i druge članice međunarodne zajednice pažljivo sagledaju trenutnu situaciju u BiH, u trenutku kada Savjet razmatra pitanje da li novi visoki predstavnik treba da bude imenovan - piše u dokumentu.

Podsjeća se i na činjenicu da je Ustavni sud BiH 2006. godine donio odluku da se upotrebom imperativnih ovlašćenja visokog predstavnika prilikom smjenjivanja javnih službenika krši Ustav BiH.

- Visoki predstavnik je na odluku Ustavnog suda BiH odgovorio donošenjem odluke kojom se poništava odluka Ustavnog suda, otišavši na taj način još dalje - istaknuto je u prvom izvještaju Srpske, uz naglasak da su takav sistem rada oštro kritikovali Savjet Evrope i Venecijanska komisija.

Sa današnjeg stanovišta i spora o tome da li je Kristijan Šmit pravi ili lažni visoki predstavnik jer, kako Srpska tvrdi, nije imenovan u skladu sa procedurama u UN, zanimljiv je jedan detalj iz prvog izvještaja.

- Postavljenje visokog predstavnika zahtijevalo bi rezoluciju Savjeta bezbjednosti. Aneks deset Dejtonskog sporazuma predviđa rezoluciju Savjeta za imenovanje visokog predstavnika. Visoki predstavnik je prihvatio u Pisanim zapažanjima Evropskom sudu za ljudska prava da "imenovanje visokog predstavnika mora da potvrdi Savjet bezbjednosti UN" - navedeno je u poglavlju izvještaja Vlade Srpske uz opasku da oni koji pružaju podršku evropskoj budućnosti za BiH, Dejtonskom sporazumu i vladavini prava treba da podrže i prestanak mandata visokog predstavnika i bonskih ovlašćenja.

Pravosuđe i imovina

Prvi izvještaj Vlade je, naime, svojevrsni temelj svih ostalih sve do danas. Već u narednom je upozoreno na opstrukcije od strane visokog predstavnika Valentina Incka legitimnog napretka domaćih zvaničnika i promjene u vezi sa uslovima iz plana "pet plus dva" za zatvaranje OHR-a. Pojavljuje se i pitanje imovine koje je jedno od gorućih i u 2025.

- Ostavka Lajčaka i imenovanje Incka kao novog visokog predstavnika u martu 2009. otvorilo je nov put politici robusne intervencije za primjenu na terenu. Lajčak nije želio da učestvuje u intervencionističkom planu i prije podnošenja svoje ostavke upozorio je na njegovu opasnost - piše u izvještaju.

Svjetskim zvaničnicima je predočeno i kako je došlo do jednog zaokreta.

- Kada su tri vodeće političke stranke u BiH postigle kompromis, koji je PIK podržao, u pogledu rješavanja pitanja podjele imovine, očekivalo se da će OHR podržati primjenu sporazuma. Iako je Lajčak podržao sporazum, od njegovog odlaska OHR neobjašnjivo podržava odluku lidera SDA Sulejmana Tihića da od njega odustane - navedeno je u izvještaju, gdje je pojašnjeno i zbog čega su propali pregovori u Butmiru te 2009.

I u trećem izvještaju fokus je na visokom predstavniku i nezakonitim potezima koje povlači, a uz dokument je priložen i Aneks deset Dejtonskog sporazuma u kojem su definisana prava visokog predstavnika, stav Vlade o njegovim odlukama te stav Vlade u pogledu održavanja referenduma i famoznih "pet plus dva" koraka za zatvaranje OHR-a u odumrlom stanju.

- Vlada poziva sve posmatrače da pročitaju Aneks deset i zapitaju se koje odredbe daju ovlašćenje visokom predstavniku da odlukom usvaja i ukida zakone, prenosi nadležnosti zaštićene Ustavom ili kažnjava pojedince bez prava procesa ili prava na žalbu - piše u izvještaju republičke Vlade, ističući da se svakim drugim tumačenjem krši automatski i Aneks četiri (Ustav BiH) i Aneks šest (Garancija ljudskih, građanskih i političkih prava).

U ovom dijelu se isticala i saradnja na pitanju ratnih zločina, a u fokusu je i najava referenduma u slučaju da visoki predstavnik nastavi da nameće zakone upotrebom bonskih ovlašćenja, a u skladu sa zaključcima NSRS od oktobra 2009.

Tokom narednih godina, od 2010. do 2020, Srpska je u izvještajima, mahom u prvim redovima, ukazivala na značaj Dejtonskog sporazuma i referenduma kao načina za provjeru mišljenja građana o važnim pitanjima, podsjećajući na neuspjele pokušaje visokog predstavnika da dobije blanko podršku za svoje postupke od Savjeta bezbjednosti UN.

U jednom od njih je ukazano da su lideri uspjeli i da se dogovore o formiranju vlasti i ostalim teškim pitanjima tek kada je postalo jasno da visoki predstavnik neće nametnuti rješenje, a kao pitanje/problem počinju da se pojavljuju i institucije pravosuđa na nivou BiH i generalno rezultati rada tog preglomaznog birokratskog aparata.

Zagovarana je reforma pravosuđa, upozoravano na džihadističke prijetnje te blokade dogovora o državnoj i vojnoj imovini. Isticano je i da je Republika Srpska vodeća u integracijama ka EU, ali da je svima jasno da sa OHR-om nema te evropske budućnosti.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. januara - Dana Republike fokus je stavljen i na pogubno djelovanje SDA i činjenicu da strane sudije u tom sudu moraju da budu zamijenjene domaćim stručnjacima. 

U "jubilarnom", 20. izvještaju data je oprečna analiza dejtonskog sistema, uz tvrdnje da je Srpska za Dejton i puni suverenitet BiH, uz stalne zahtjeve za ukidanje OHR-a i odustajanje od tzv. bonskih ovlašćenja.

- Visoki predstavnik je prije izvor, nego rješenje problema u BiH - jedan je od zaključaka, uz navođenje da to priznaju i neki Inckovi prethodnici.

U novoj dekadi je, između ostalog, upozoreno da SDA nikada nije prihvatila Dejton, koji nije privremeni akt, te da novi visoki predstavnik ne smije da bude imenovan.

Međutim, u BiH je stigao Kristijan Šmit.

- Uprkos tvrdnjama nekih zemalja da je njemački političar Kristijan Šmit novi visoki predstavnik u BiH, on nije legalno imenovan na tu poziciju. Neće biti novog visokog predstavnika dok se o tome ne složi Savjet bezbjednosti UN. Savjet za implementaciju mira (PIK) je ad hok grupa država i organizacija bez osnivačkog akta, bez nadležnosti ili bilo kakvih pravnih ovlašćenja - istaknuto je u jednom od novijih izvještaja Vlade iz koje do danas upozoravaju da niko do "Šmita i šačice njegovih pristalica u međunarodnoj zajednici nije nanio više štete vladavini prava u BiH", kršeći suverenitet BiH i demokratske procedure iz Ustava i zakona.

Istrajnost

Profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić ističe da izvještaji pokazuju da Srpska istrajava na tome da OHR djeluje antidejtonski jer poseže za takozvanim bonskim ovlašćenjima.

- Republika Srpska to potencira godinama, a posebno od onog momenta kada je i Rusija počela da se suprotstavlja toj politici OHR-a i kada je prvi put izdvojila mišljenje. Na taj način je dala snagu Srpskoj da govori o stvarnoj situaciji u BiH, da je ona neustavna i da su svi visoki predstavnici, bili legalni ili ne, rušili taj dejtonski poredak i BiH oduzimanjem nadležnosti Republici Srpskoj - istakao je Perišić za "Glas".

Da je Srpska u pravu, potvrđuje to da duže od deceniju i po istrajava na tome i gura to pitanje u vrh svjetskog dnevnog reda preko Savjeta bezbjednosti.

- To istrajavanje može donijeti rezultat, ali uz oslonac na rusku spoljnu politiku. Na sreću, Srpska ima dva saveznika - Rusiju kao spoljni faktor i sam srpski narod u Srpskoj kao unutrašnji faktor. Ta kombinacija sluti na uspjeh i opstanak Srpske - zaključio je Perišić podsjećajući da će Rusija 31. oktobra predstaviti svijetu stavove Srpske.

Da u Rusiji smatraju da je glavni generator krize u BiH nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit, poručio je i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.

- Ako bi bilo saglasnosti u međunarodnoj zajednici za regularnu proceduru imenovanja ove bitne figure u realizaciji implementacije sporazuma, mislim da bi sada bilo znatno lakše, zato što je pozicija Ruske Federacije uvijek za motivaciju kompromisa, dogovora i ugovora između strana u BiH, a ne nekakvog nametanja odluke uprkos poziciji domaćih lidera i stranaka - rekao je Kalabuhov medijima.

Šta su bonska ovlašćenja

OHR je, naime, sastavni dio BiH gotovo od njenih novih temelja, udarenih u Dejtonu 21. novembra 1995, a svečano potpisanih 14. decembra iste godine u Parizu.

U Londonu je 8. i 9. decembra 1995. zasjedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Jedan od zaključaka bio je formiranje Savjeta za sprovođenje mira (PIK). Savjet se na ministarskom nivou sastao još pet puta. Najpoznatija je Bonska konferencija u decembru 1997. godine, gdje su doneseni zaključci koji se tiču visokog predstavnika, odnosno ta bonska ovlašćenja koja su koristili da donose amandmane na ustave, zakone, smjenjuju funkcionere i zabranjuju im učešće na izborima, oduzimaju prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

Visoki predstavnici su se, počev od Karla Vestendorpa, Volfganga Petriča, Pedija Ešdauna, Kristijana Švarc-Šilinga, Miroslava Lajčaka i Valentina Incka, pozivali na, kako je napisano u Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture i uticaju na prava Srpske, usvojenoj u Narodnoj skupštini, nepravnu izmišljotinu - bonska ovlašćenja.

Krizna grupa

Dokle se išlo sa pokušajima da se čak onemogući Srpskoj da predstavi svoje viđenje stanja, pokazuje detalj iz 2010, kada se Beriz Belkić, tada zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, obratio Ustavnom sudu BiH tražeći da proglasi drugi izvještaj Vlade neustavnim. Sud je, ipak, potvrdio da Vlada ima pravo da izvještava Savjet bezbjednosti o situaciji u BiH.

Citirani su i dijelovi iz izvještaja Međunarodne krizne grupe.

- Bošnjačke stranke, naročito SBiH i SDP, koje smatraju OHR svojom glavnom pregovaračkom prevagom, neće pristati na ispunjavanje ciljeva potrebnih za njegovo zatvaranje do dogovora o ustavnoj reformi. Bošnjačke stranke neće pristati na prijedlog o državnoj imovini sve dok RS ne pristane na ustavnu reformu - poručeno je iz Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.