Decentralizovano uređenje nije prepreka za put ka EU

Brisel - Decentralizovano uređenje BiH nije prepreka pristupanju Evropskoj uniji, ali ono zahtijeva koordinaciju između svih nivoa vlasti, što danas nedostaje, poručio je juče u Briselu zvaničnicima i liderima političkih partija iz BiH evropski komesar za proširenje Štefan File.

U prvom dijelu sastanka, čiji je domaćin bio File i kojem je prisustvovao i evropski zvaničnik Janez Potočnik, razgovaralo se o mehanizmu koordinacije. Drugi dio sastanka, koji nije završen do zaključenja ovog broja “Glasa Srpske”, trebalo je da bude posvećen aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

Koordinacija

File je ponovio da BiH ima evropsku budućnost podsjetivši da su to članice EU više puta ponovile.

- Decentralizovano uređenje nije prepreka za BiH u pristupanju EU. Mi imamo različite modele uređenja u 27 država članica i nijedan od njih nije bio prepreka uspješnim pregovorima i političkom učešću u EU - rekao je File.

On je naglasio da decentralizacija zahtijeva koordinaciju unutar BiH.

- To je ono što danas nedostaje BiH. Da li to zahtijeva ustavne promjene na nivou države ili entiteta, drugo je pitanje. Stiče se utisak da je nedostatak djelotvorne koordinacije samo vrh ledenog brijega - kazao je File.

Istakao je da je potrebno da se odredi na kojim područjima je koordinacija neophodna.

- Vi želite da u entitetima imate sopstveno pravosuđe sa jasno razgraničenim nadležnostima. To je moguće uz pretpostavku da su svi zakoni u skladu sa zakonodavstvom EU - kazao je File i dodao da sastanak nije završio sa jasnim idejama o tome kako će izgledati budući mehanizam koordinacije u BiH, naglasivši da političari između sebe treba da se dogovore kako bi obavili taj zadatak uz pomoć EU.

Pregovori

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić rekao je “Glasu Srpske” da je sastanak bio veoma koristan, jer su dobili tumačenje od činovnika EU šta podrazumijeva mehanizam koordinacije.

- Poručili su nam da ne postoji jedinstven mehanizam koordinacije koji propisuje EU nego da to zavisi od svake zemlje i od njenog ustavnog uređenja, kao što ne postoji ni obaveza jedne adrese, odnosno da sve mora raditi Savjet ministara BiH - rekao je Bosić.

On je rekao da se pokazalo da EU traži unutrašnji dogovor, odnosno da za pitanja iz određene oblasti u procesu evropskih integracija pregovara onaj nivo vlasti koji je za tu oblast zadužen.

- To znači da i entitetski ministri i predstavnici mogu biti pregovarači sa EU kada unutar BiH dogovore svoje stavove - kazao je Bosić.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je pred početak sastanka da Brisel ignoriše političku realnost u BiH koju obilježava permanentna kriza iz koje je izlaz u povratku dejtonskim principima. Dodik je rekao da je očekivanje evropske strane da se iz BiH govori “jednim glasom” birokratski nametana iluzija.

- U Briselu bi vrijedjelo vidjeti koliko košta nefunkcionalna BiH, koju obilježava suštinska kriza bez bazičnog dogovora. Izlaz iz te situacije je vraćanje na izvorne dejtonske principe - istakao je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da se evropska budućnost BiH može izgraditi samo kroz kompromise koji uvažavaju interese i prava svih - države, konstitutivnih naroda i svih građana.

- Zato buduće reforme ne treba da idu niti u pravcu centralizacije, niti u pravcu decentralizacije, već ka integraciji, koordinaciji i sinhronizaciji - kazao je on.

Izetbegović je rekao da je glavni problem BiH nemogućnost da se politički sporovi riješe unutar institucija i ocijenio da je došlo do ponovne političke krize u BiH, posebno u FBiH. On je rekao da je nužno da se mehanizam koordinacije u evropskim poslovima mora naći kroz uvažavanje uređenja propisanog Dejtonskim sporazumom i postojeće organizacije državnog aparata.

Sastanku u Briselu su prisustvovali član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović, premijeri RS i FBiH Aleksandar Džombić i Nermin Nikšić, predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, SDP-a Zlatko Lagumdžija, SDA Sulejman Tihić, SBB-a Fahrudin Radončić, HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ-a 1990. Božo Ljubić.

Kandidatski status

Iz Brisela su poručili da su dalje reforme u zemlji neophodne da bi BiH mogla da podnese vjerodostojan zahtjev za status kandidata.

- Mi pokušavamo da održimo evropsku perspektivu za BiH stvarnom. BiH nikada nije bila tako blizu EU kao što je danas. Bila bi šteta da se propusti ovaj pozitivan trenutak zarad političkih prilika uoči izbora u oktobru - izjavio je direktor generalnog direktorijata za proširenje Stefano Sanino.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.