Decenijski dvostruki aršini tribunala: Hag davno pretvoren u mrtvačnicu

BANjALUKA - Slučaj bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je nedavno doživio moždani udar u pritvoru u Hagu, ponovo je otvorio pitanje postupanja Mehanizma za međunarodne krivične sudove u slučajevima teško oboljelih pritvorenika, pri čemu se u javnosti i među dijelom pravnika sve češće ističe ocjena da dosadašnja praksa suda pokazuje neujednačen pristup i dvostruke aršine.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Ratko Mladić doživio novi moždani udar u pritvoru u Hagu i nalazi se u veoma teškom stanju
• Srbija i Republika Srpska traže da mu se omogući liječenje van pritvora, ali bez odgovora iz Mehanizma
• Praksa Haškog tribunala uglavnom restriktivna – odbijani zahtjevi za liječenje van pritvora (primjeri: Slobodan Milošević, Goran Hadžić)
• U pojedinim slučajevima odobreno liječenje uz strog nadzor (Ante Gotovina, Momčilo Perišić)
• Aleksandar Vučić traži da Mladić posljednje dane provede van zatvora
• Vlasti Srpske i Srbije spremne da daju garancije za njegovo prebacivanje na liječenje
• Slučaj ponovo otvorio pitanje dvostrukih aršina u postupanju suda prema teško oboljelim pritvorenicima

Iz Srbije i Republike Srpske zatraženo je od Haga da Mladiću bude omogućeno adekvatno liječenje u zdravstvenoj ustanovi izvan pritvorskog centra, ali iz Mehanizma za sada nije bilo zvanične reakcije na ovaj zahtjev, iako se bivši komandant Vojske Republike Srpske nalazi u izuzetno teškom zdravstvenom stanju.

Ovo, inače, nije prvi takav slučaj u praksi Haškog tribunala i njegovog nasljednika, kada su se postavljala pitanja obima medicinskog tretmana pritvorenih lica, uključujući i najteže zdravstvene situacije. Jedan od najpoznatijih slučajeva je predmet bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

Slobodan Milošević

Tokom suđenja ukazivano je na njegove ozbiljne kardiološke probleme, a odbrana je više puta tražila da mu se omogući liječenje u inostranstvu, uključujući specijalističke tretmane van pritvorskog centra. Sud je te zahtjeve odbio, uz obrazloženje da bi postojao rizik od bjekstva i ugrožavanja postupka. Milošević je ostao u pritvoru do smrti 2006. godine, što je kasnije postalo jedan od najčešće pominjanih primjera u raspravama o humanitarnim izuzecima u radu Haga.

Sličan pristup zabilježen je i u slučaju Gorana Hadžića, koji je tokom sudskog procesa obolio od teškog oblika karcinoma u uznapredovaloj fazi. Iako je u više navrata ukazivano na njegovo kritično zdravstveno stanje, sud je odobravao isključivo liječenje u bolničkim uslovima pod nadzorom, ali ne i puštanje na slobodu. Hadžić je preminuo 2016. godine prije okončanja postupka.

Goran Hadžić

U predmetu Radovana Karadžića odbrana je tokom postupka isticala više zdravstvenih problema, kao i njegove godine i fizičko stanje, ali je sud ostao pri stavu da se neophodna medicinska zaštita može obezbijediti u okviru pritvorskog sistema, bez izmjene statusa pritvorenog lica.

Slično je bilo i u slučajevima Jovice Stanišića i Franka Simatovića, gdje su zahtjevi za privremeno puštanje zbog zdravstvenih razloga više puta odbijani, uz obrazloženje da ne postoje dovoljne garancije da bi se optuženi vratili pred sud. U tim predmetima posebno je naglašavana procesna sigurnost i potreba da se postupak nesmetano dovrši.

Iako je praksa Haškog tribunala u većini slučajeva bila restriktivna, postoje i izuzeci u kojima je sud odobravao privremeno liječenje van pritvorskih jedinica, ali isključivo pod strogim uslovima i uz kontinuiran nadzor.

Tako je u slučaju Ante Gotovine tokom postupka bilo omogućeno liječenje van pritvora u pojedinim fazama, ali uz precizno definisana ograničenja kretanja i stalni nadzor nad optuženim, kako bi se istovremeno obezbijedilo liječenje i očuvala kontrola nad postupkom. Sličan slučaj zabilježen je i u predmetu Momčila Perišića, gdje je sud odobravao medicinske intervencije i specijalističke tretmane u bolnicama van pritvorskog centra, ali bez promjene pritvorskog statusa i uz stalni nadzor nad kretanjem.

General Ratko Mladić je 10. aprila doživio je novi moždani udar. Prema riječima Darka, njegovog sina, otac mu se nalazi u najtežem stanju ikada i da su to procjene srpskih ljekara koji su bili kod njega u pritvorskoj jedinici haškog tribunala. U Hagu su, kako kaže, izgleda odlučili da ga osude na smrt.

Ratko Mladić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić u vrlo teškom zdravstvenom stanju i dodao da ne razume zašto ne dopuste da provede posljednje dane van ćelije Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu. Vučić je rekao da je razgovarao sa ministrom pravde Nenadom Vujićem, od koga je tražio da ga informiše o zdravstvenom stanju Mladića.

- Rekao mi je da je vrlo teško zdravstveno stanje, da su ga doneli, da nije mogao da sedi, da su ga doneli u ležećem položaju sa krevetom, da je odgovarao samo na najkraći mogući način sa "da" ili "ne" i da se nalazi u vrlo lošem stanju. Ne razumem ljude zašto nekome ne dopuste da poslednje dane provede van zatvorske ćelije, ali da li sam posebno začuđen? Nisam - poručio je predsjednik Srbije.

Ministar pravde Goran Selak, istakao je da su ovdašnje vlasti za zajedno sa Srbijom, spremne da daju svaki oblik garancija da general Mladić bude pušten u zemlju gdje porodica bude insistirala. Kako je rekao, on nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu u pritvoru te bi bilo neophodno da se pusti na izvršenje kazne u neku od ustanova u Srpsku ili Srbiju.

Pritisak na UN

Advokat Goran Petronijević kaže da postoje dva načina za puštanje osuđenika na slobodu, nakon izdržane dvije trećine kazne ili iz humanitarnih razloga. Navodi da se za privremeno puštanje često indirektno zahtjeva priznanje krivice, što ocjenjuje kao "nedozvoljenu vrstu pritiska". Kada je riječ o liječenju, podsjeća na slučaj generala Pavkovića, koji je pušten tek u terminalnoj fazi bolesti. Navodi da ga jako brine obrazloženje jednog od ranijih rješenja za generala Mladića u kojem je pisalo da se zahtjev odbija jer on nije u "terminalnoj fazi". To je, prema mišljenju Petronijevića nezabilježeno, da se ljudi otpuštaju na liječenje samo kada se nalaze u stanju pred samu smrt, poručujući da je neophodan diplomatski pritisak na UN i Savjet bezbjednosti, koji su osnivači suda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.