Danas i ovdje: (Ne)državna televizija

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Danas i ovdje: (Ne)državna televizija

Piše Branko Dokić

NI nakon skoro pet časova rasprave o poslovanju Javnog radio-televizijskog servisa BiH (RTV BiH) za 2005. i 2006. godinu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nije usvajao zaključke, već ih je uputio Komisiji za komunikacije i transport. Kad Komisija usaglasi mnogobrojne prijedloge, ako to uopšte bude moguće, poslanici će se o njima izjašnjavati na jednoj od narednih sjednica. Kao predsjednik pomenute komisije unaprijed izražavam sumnju da ćemo zaključke usaglasiti, jer je rasprava pokazala našu principijelnu neprincipijelnost. Čak su i nepobitne brojke tumačene različito, ili su se, za takve kakve su, tražila neprincipijelna obrazloženja. A evo šta brojke i činjenice kažu. Prema izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH, kumulativni dug RTV BiH prema dobavljačima, zaključno sa 31. decembrom 2006. godine, iznosio je 10.418.850 maraka. Od skoro šest miliona maraka ostvarenog prihoda od usluga reklama, marketinga i sponzorstva u 2006. godini, samo je 13 odsto učešće u ukupnom prihodu RTV BiH. Popusti marketinškim agencijama dostižu nevjerovatnih 70 odsto! Ne postoji potpun uvid u realizaciju ugovora potpisanih sa marketinškim agencijama. Ne poštuje se Zakon o javnom radio-televizijskom sistemu BiH o raspodjeli marketinga. Prihod od marketinga zadržava Federalna RTV, čime su oštećene RTV BiH i RT RS. RTV Federacije BiH (RTV FBiH) duguje RTV BiH oko sedam miliona maraka. Otvoreno je pitanje hoće li i kada će taj dug biti vraćen, s obzirom na to da FTV ima akumulisani dug od oko 26 miliona maraka. Prilikom nabavke robe i usluga RTV BiH većinom nije postupala saglasno Zakonu o javnim nabavkama, a tamo gdje je Zakon i primijenjen, revizori utvrđuju njegovo značajno kršenje. Da i ne nabrajam dalje brojne propuste na koje se ukazuje u revizorskom izvještaju. Umjesto da svi u Parlamentu traže odgovornost i izlaz iz veoma teške situacije, većina bošnjačkih poslanika skretala je pažnju na stvari koje nemaju veze sa poslovanjem RTV BiH. Na primjer, govorilo se o formiranju korporacije, koja treba da pruža usluge za sva tri javna RTV servisa, iako za njeno formiranje ne postoje uslovi. Naime, prema Zakonu o javnom radio-televizijskom sistemu BiH, Korporaciju osniva Odbor sistema koji se formira od članova upravnih odbora sva tri javna servisa u BiH. Pošto Zakon o Federalnoj TV još nije usvojen, jer zbog zahtjeva Hrvata za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na Ustavnom sudu FBiH, novi Upravni odbor nije imenovan. Stoga se ne može konstituisati odbor sistema, pa ne postoji zakonska osnova ni za formiranje korporacije. S druge strane, sve i kada bi postojao odbor sistema, ne postoje stvarni uslovi za formiranje korporacije, jer su Federalna i Televizija BiH u tolikim gubicima da RTV Srpske, bez čistih računa, ne bi smjela ući u taj zajednički posao. Istakao bih da je od tri javna servisa, jedino RT RS uspjela izmiriti gotovo sva svoja dugovanja. Posebna priča je nacionalna struktura zaposlenih, kako u Sarajevu vole da kažu, državne televizije. Srbi čine samo 7,9 odsto, a Hrvati 9,3 procenata zaposlenih. Bošnjaka je 67,3 odsto, ostalih 3,7, dok se čitavih 11,7 procenata zaposlenih izjašnjava kao Bosanci, koji su neustavna kategorija nacionalne pripadnosti. Ovako potpuno neusklađenu nacionalnu strukturu zaposlenih, neki bošnjački poslanici pravdali su sličnom situacijom u RTV Srpske, iako se to uopšte ne može porediti. Prihvatljivo bi bilo poređenje RT RS sa FTV, a ne sa RTV BiH. Naime, po zakonu RTV BiH emituje program svim građanima BiH, a RT RS samo građanima Srpske. Slijedeći tu logiku, zaposleni u RTV BiH moraju odražavati nacionalnu strukturu BiH, a zaposleni u RT RS nacionalnu strukturu Srpske. Još je nepovoljnija nacionalna struktura zaposlenih po pojedinim sektorima. Tako, na primjer, u redakciji vijesti BiH radija od 20 stalno zaposlenih novinara, urednika i producenata 17 su Bošnjaci. Ili od 30 stalno zaposlenih u TV montaži, 29 su Bošnjaci. Smatram da ne treba naglašavati važnost poruke koja se šalje slikom... Svidjelo se to nekome ili ne, poslovodstvo RTV BiH moraće se u narednoj godini ozbiljno pozabaviti kako kvalifikacionom tako i, posebno, nacionalnom strukturom zaposlenih. To je jedini način da steknu povjerenje građana u oba entiteta, kao i jedan od preduslova za objektivno informisanje. Svako domaćinstvo u BiH koje posjeduje televizijski ili radio aparat, mora da plaća porez iz koga se finansira RTV BiH. Stoga RTV BiH ne može i ne smije da bude bošnjačka, nego mora da bude podjednako srpska, hrvatska i bošnjačka. Drugačije strukturisana "državna" televizija nam ne treba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.