Dan odluke u Hagu

Hag - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu danas u 10 sati je počelo izricanje presude po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid izvršen na hrvatskoj teritoriji od 1991. godine do 1995. godine.

Presudu čita predsjednik tog suda Peter Tomka.

U zgradi Međunarodnog suda u Hagu u toku je čitanje presude koja će kakva god bila staviti tačku na pravni spor između Srbije i Hrvatske koji traje već više od petnaest godina.

Naime Hrvatska je podnijela tužbu protiv Srbije još 1999. godine, a Srbija je odgovorila kontratužbom desetak godina kasnije. U Hagu su članovi oba pravna tima , a presudu će tamo slušati ministri pravde Srbije i Hrvatske.

Šef pravnog tima Srbije očekuje da sud danas odbije ili čak odbaci tužbu Hrvatske protiv Srbije. U prvom slučaju to znači nema genocida, a u drugom da Srbija ne može biti odgovorna za 1991. jer tada nije bila nezavisna država.

Ono što je važno naglasiti je da se ovaj spor vodi isključivo u vezi sa konvencijom za genocid dakle odlučuje se samo o genocidu.

Značajna je i činjenica da ne postoji nijedna presuda pred tribunalom u kojoj se govori o genocidu koji je počinila bilo hrvatska bilo srpska strana na teritoriji Hrvatske tokom ratnog sukoba.

Presuda međunarodnog suda pravde je obavezujuća i ne postoji pravo žalbe.

"Ako je zaista genocid to što Hrvati u ovom sporu tvrde da jeste, onda je operacija Oluja jedan takav primer genocida. Zato smo podneli protivtužbu i njen cilj je bio pre svega da pojačamo našu odbranu u tom delu. A isto tako da pred sudom prikažemo i prezentujemo na koji način su izvršeni masovni zločini prema Srbima", navodi Saša Obradović, šef pravnog tima Srbije.

Ipak, stručnjaci procjenjuju da đe sada obije tužbe biti odbačene. Individualne presude za genocid u Ruandi postavile su izuzetno visoke kriterijume za utvrđivanje genocida, kod međunarodnih pravosudnih institucija. Od 1945. godine nijedna zemlja u svijetu nije osuđena za najteži zločin.

"Postupci vođeni pred ad hoc Tribunalom u Hagu, dakle ni u jednom slučaju nije bio optužen niko za genocid, a kamo li osuđen. Tako da na osnovu toga, iako Međunarodni sud pravde nije formalno vezan odlukama ad hoc suda, ali se naslanja u svojoj praksi na njih, teško se može očekivati da će Međunarodni sud pravde sada utvrditi da jer bilo genocida i da je neko za to odgovoran", smatra Bojan Milisavljević sa Pravnog fakulteta.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže da su odnosi Srbije i Hrvatske danas najlošiji od 2000. godine i da odbijanje tužbe i protivtužbe ipak neće značiti i relaksaciju odnosa dvije zemlje.

"Što će po meni doprineti da izazove nezadovoljstvo i sa jedne i sa druge strane. Jer će u atmosferi punoj emocija da se raspravlja o onome šta se dešavalo devedesetih godina. S tim što će se raspravljati samo o krivici one druge strane, a neće se razgovarati o tome šta je ta strana učinila", ističe Popov.

Međunarodni sud pravde je glasovima 13 prema dva u februaru 2007. presudio da se Srbiji ne može pripisati učešće u genocidu u BiH. Sud je zaključio da Srbija nije planirala da počini genocid, niti je podstrekavala njegovo činjenje, ali je kriva što nije učinila sve što je u njenoj moći da genocid u Srebrenici spreči.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.