Da li su zahtjevi pekara za poskupljenje hljeba opravdani

Pekarima treba omogućiti rentabilno poslovanje, ali im ne treba dozvoliti da zarađuju na sirotinji, istakao Dragovan Petrović...

POKRET potrošača Republike Srpske smatra neopravdanim zahtjev Odbora pekara regije Banja Luka o podizanju cijene hljeba na 1,3 marke. Prema analizi ovog udruženja, kilogram brašna je sa 50 feninga u maju poskupio na sadašnjih 65 feninga, tako da prosta računica nalaže poskupljenje od 6,6 feninga po vekni hljeba. - Osim ove činjenice, svi ostali parametri, koje pekari pominju, ne bi trebalo da se razmatraju. Odgovornost je na opštinama, koje odobravaju zahtjeve za poskupljenje. Smatramo da bi pekari, prilikom donošenja ovakvih odluka, trebali poskupljenje da baziraju na brašnu, koje u cijeni hljeba učestvuje sa 22 odsto. Pekarima treba omogućiti rentabilno poslovanje, ali im ne treba dozvoliti da zarađuju na sirotinji - smatra generalni sekretar republičkog Pokreta potrošača, Dragovan Petrović. Ne bude li poskupljenje hljeba adekvatno analizi Pokreta potrošača, biće aktiviran lanac ostalih poskupljenja, što će - prema Petrovićevim riječima - neminovno dovesti do još većeg pada ionako nezavidnog standarda građana. - Smatramo da je smanjenje ili ukidanje poreza na dodatu vrijednost, koji u cijeni hljeba učestvuje sa 14,5 odsto, najbolji način da potrošači budu zaštićeni. Predlažemo da i komunalne usluge, koje znatno opterećuju kućni budžet, zajedno sa lijekovima, udžbenicima i osnovnim namirnicama budu oslobođene PDV-a, a ukoliko je to tehnički komplikovano, da bude uvedena simbolična stopa od dva do tri odsto - istakao je Petrović. On smatra da se smanjenje ili ukidanje PDV-a može izbalansirati povećanjem stope PDV-a na luksuznu robu. Čim se zakotrlja priča o poskupljenju jednog proizvoda, trgovci iskoriste priliku da podignu cijene i ostale robe. Tako su i mesari najavili podizanje cijena, za šta u Pokretu potrošača smatraju da ne postoji nikakvo pokriće. - Cijena žive stoke pala je za 30 do 40 odsto, a trgovci, uprkos tome, pokušavaju da dođu do ekstraprofita - rekao je prvi čovjek Pokreta potrošača. Sekretar Udruženja za poljoprivrednu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Srpske, Slavko Stevanović, smatra da su pekari imali razumijevanja i da su republičkoj Vladi ostavili dovoljno vremena da pokuša da ublaži posljedice suše. On je istakao da je pet hiljada tona kukuruza, koji je pozajmljen od Srbije, samo kap u moru. Takođe, podsticajna mjera za poljoprivredne proizvođače od 150 maraka po hektaru nije najbolje rješenje, jer resorno ministarstvo ne zna na koji način će ta pomoć biti realizovana. - Pšenica i brašno su sa PDV-om poskupjeli na 80 feninga po kilogramu, tako da cijena hljeba po toj analogiji treba da je između 1,2 i 1,3 marke po kilogramu - naglasio je Stevanović. Umjesto priča o poskupljenju, Stevanović je napomenuo da treba podići prašinu oko ukidanja PDV-a na repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju, stočnu hranu, mašine i osnovne životne namirnice. - To je vrlo efikasno rješenje za dobijanje jeftinijeg proizvoda. U krajnjoj liniji, treba uvesti bar međustopu na repromaterijal, jer se domaći proizvođači ne mogu nositi sa nelojalnom konkurencijom iz Srbije i Hrvatske - tvrdi Stevanović. On je dodao da se odustalo od najavljenog poskupljenja mlijeka, ali da je poskupljenje ulja opravdano zbog skoka cijene suncokreta i uljane repice, čiji je rod umanjila ovogodišnja suša. D. VRHOVAC MIHAJLOVIĆ S. MILANKOVIĆ KALKULACIJA Ministar trgovine i turizma Srpske, Predrag Gluhaković, istakao je da će Republički zavod za cijene do sutra sačiniti kalkulaciju i sistemsku analizu o eventualnom povećanju cijena hljeba. - Tada ćemo vidjeti na koji način su banjolučki pekari došli do cijene od 1,3 marke po vekni hljeba, kada je pšenica uvezena ranije, i to po nižim cijenama, a ovogodišnja žetva obavljena prije suše. Ako kalkulacija Republičkog zavoda za cijene pokaže da hljeb treba da košta manje od 1,3 marke, onda ćemo sugerisati opštinama da ne uvaže zahtjeve pekara - rekao je ministar Gluhaković. On je dodao da treba stvoriti robne rezerve od deset do trideset hiljada tona pšenice, kako bi ubuduće bile izbjegnute najave o eventualnom poskupljenju. KAFA Rast cijena osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj pratiće i poskupljenje kafe. Razlog za to je činjenica da je sirova kafa na svjetskom tržištu od početka godine poskupila za 25 odsto, zbog smanjenja zaliha ovog zrna na svjetskom tržištu, kao i pada proizvodnje sirove kafe zbog suša u Brazilu. Cijena sorte "minas", koja je u najvećem procentu zastupljena u recepturama za crnu kafu koja se pije u ovom podneblju, veća je za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Zbog svega toga, banjolučko preduzeće "OMCAFE" povećalo je cijene svojih proizvoda za pet odsto od početka godine. - Cijena kafe sorte "minas" na svjetskom tržištu povećana je sa prošlogodišnjih 2.100 na 2.600 dolara po toni. Očekujemo da će do kraja godine cijena kafe biti povećana za 34 odsto. Poskupljenje sirove kafe na svjetskom tržištu diktiraće i cijenu naših proizvoda - rekla je za naš list marketing menadžer "OMCAFE", Maja Đaković-Vidović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.