Da li je svijet bliže okončanju rata u Ukrajini

BANjALUKA - Razgovori u Moskvi između predsjednika Rusije Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džereda Kušnera, koji su medijski predstavljeni kao mogući korak ka okončanju rata u Ukrajini, nisu donijeli očekivani napredak. Sporazum o eventualnom okončanju sukoba i dalje se čini kao dalek cilj.

Ocijenio je to za "Glas Srpske" penzionisani pukovnik i vojni analitičar Sreten Egerić, navodeći da je već na samom početku sastanka, održanog u utorak, otkriven odnos snaga, jer je Vitkof skoro sat vremena čekao Putina. Prema njegovim riječima, to signalizuje poziciju prednosti Moskve.

Egerić naglašava da teritorijalna pitanja i dalje vjerovatno ostaju najspornija tačka bilo kakvog budućeg sporazuma, ali i da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastoji da postepeno pripremi javnost za bolne ustupke pod pritiskom stanja na bojnom polju i američke administracije.

Smatra i da je uloga Vitkofa bila više kurirske prirode, nego direktno pregovaranje. Egerić vjeruje da je krajnji cilj nove američke administracije upravljanje dinamikom rusko-ukrajinskog sukoba i smanjenje američkih troškova u Evropi, a ne stvarno okončanje rata. Stoga je stava da Rusija i Ukrajina nisu ništa bliže trajnom miru i mirovnom sporazumu nego ranije, a pogotovo jer američki plan od 28 tačaka više odražava strategiju kontrole sukoba nego realno rješenje krize.

- Mislim da je iz Moskve poslata jasna poruka Trampu. Sadržaj dokumenta koji je donio Vitkof očigledno u nekim delovima nije prihvatljiv Rusiji. Verujem da su Tramp i Putin na Aljasci dogovorili ključne stvari, ali ne i neke sitnice i pojedinosti. Smatram da je u njima problem, u tim finesama i nedorečenostima. Ukoliko one budu rešene, onda bi do kraja rata moglo brzo doći. Znači, sve je do Trampa i Amerike, jer je Rusija pokazala da je za okončanje ovog sukoba uz prihvatanje realnosti na terenu - kaže Egerić.   

Prema pisanju američkih medija, SAD su pripremile četiri dokumenta zasnovana na revidiranom mirovnom planu koji predviđa određene ustupke Kijevu. Među predloženim mjerama je smanjenje ograničenja za ukrajinsku vojsku, fleksibilniji pristup NATO-u, pristup zamrznutim ruskim sredstvima i pogodnosti za zapadne investitore u rudarskom sektoru.

Plan navodno predviđa moguće teritorijalne ustupke Rusiji, demilitarizaciju dijelova Donbasa, kao i status ruskog jezika i crkve.

Američki analitičari ističu da je ovaj sastanak u Moskvi više bio simboličan nego praktičan.

Osnivač i direktor Briselskog instituta za geopolitiku Luk van Midelar smatra da Trampova administracija nastoji da postigne dogovor prema logici velikih sila, ali i da je krajnji cilj Vašingtona da Rusija ne izađe kao potpuni pobjednik iz ovog sukoba i da se fokus prebaci na azijsko-pacifički region.

Ruski analitičari, s druge strane, vide Moskvu u poziciji prednosti. Oni ističu da ukrajinske snage gube pozicije, da zapadne isporuke kasne, ali i da je politički konsenzus u Evropskoj uniji slab. Moskva, prema njihovoj ocjeni, diktira tempo pregovora, dok SAD više obezbjeđuju kontrolu procesa nego stvarno okončanje rata. I jedna i druga strana je saglasna u jednom - američki nacrt mirovnog plana predstavlja okvir mogućih ustupaka i bezbjednosnih garancija, ali ostaje nepotvrđen i njegova realizacija zavisiće od budućih pregovora iza zatvorenih vrata i složenih geopolitičkih odnosa između SAD i Rusije.

OTKAZAN SUSRET SA ZELENSKIM

Američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džered Kušner otkazali su planirani sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Evropi i vratili se u SAD nakon pregovora u Kremlju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Zelenski je ranije izjavio da očekuje signale od američke delegacije, ali planirani susret u Briselu je otkazan, iz, za sada, nepoznatih razloga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.