Da li glasovi iz vreća mijenjaju raspored snaga u Narodnoj skupštini Republike Srpske

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Glas Srpske

BANjALUKA - Glasovi birača koji su na opštim izborima u BiH glasali u odsustvu, putem mobilnih timova, a posebno iz dijaspore, u startu su doveli do promjena u borbi za pozicije u republičkom parlamentu, ali prema tvrdnjama iz stranačkih centrala neće ostaviti veće posljedice.

Prvi, preliminarni podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH još od postizbornog jutra pokazuju da će SNSD, sa koalicionim partnerima, imati skoro dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) sa oko 55 poslanika na svojoj strani.

U republičkom parlamentu, naime, ima mjesta za 83 narodna poslanika, od kojih se 63 biraju direktno na izborima, a ostalih 20 dolazi do tih fotelja putem kompenzacijskih lista, odnosno na osnovu rezultata svoje partije i pripadajućeg dobitka u raspodjeli takozvanog viška glasova, a nezavisno od pojedinačnog rezultata. 
Najbolji rezultat ostvarila je stranka Milorada Dodika, a prednost koju su ostvarili na redovnim biračkim mjestima u Srpskoj u odnosu na druge u trci za mandate u Skupštini povećali su i nakon što je CIK počeo da unosi u sistem i glasovi izvan tih birališta. 

SNSD će, prema preliminarnim podacima CIK-a, imati 34 poslanika. Uz njih će, kako je već potvrđeno, ostati i u novom sazivu vlasti višegodišnji koalicioni partneri među kojima su SP, DEMOS, Ujedinjena Srpska, NPS-DNS i SPS sa osvojenih po pet, odnosno četiri mandata. 

Međutim, upravo su glasovi iz dijaspore promiješali karte u redovima Ujedinjene Srpske (US). 
Na osnovu do sada unesenih glasova, Koalicija za državu, u kojoj su okupljene probosanske stranke, prešla je izborni prag i izborila se za treći mandat u Narodnoj skupštini.

Na to su njihovi predstavnici ukazivali i prije nego što su pristigle te koverte, odnosno u danima kada su imali dva direktna mandata za NSRS, a u momentu kada su izborili i treći u izbornoj jedinici sedam, uz opasku da bi mogli i do četvrtog poslanika putem kompenzacijske liste, promijenjen je spisak kod Ujedinjene Srpske. 

Prema ranijim podacima CIK-a, taj mandat u izbornoj jedinici sedam, odnosno u zvorničkoj regiji, pripadao je Miladinu Radoviću iz Ujedinjene Srpske, ali su glasovi iz inostranstva bili naklonjeniji funkcioneru iz SDA Edinu Ramiću. 

Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić za "Glas" je potvrdio da ih je, prema podacima iz izborne noći, čekalo pet mandata, od čega jedan kompenzacioni i četiri direktna. 

- Radović je trebalo da bude jedan direktni, ali su glasovi iz inostranstva promijenili stanje na terenu i taj mandat ide Koaliciji za državu. Međutim, prema našoj matematici i dalje imamo pet mandata, samo tri direktna i dva kompenzacijska. Iako Radović nije dobio direktni mandat, naredni je na kompenzacijskoj listi, tako da je dobio mandat - pojasnio je Stanić. 

Kada je, s druge strane, riječ o opozicionom bloku, nema promjena za sada. I dalje je Pokret "Sigurna Srpska" (PSS) Draška Stanivukovića druga po snazi stranka, ukupno gledajući broj osvojenih mandata u Skupštini, a prva među opozicionim stranaka. 

Njima, prema sadašnjim podacima, pripada 12 pozicija, a u SDS-u juče je za "Glas" potvrđeno da u ovom momentu imaju po jedan direktni mandat iz svih devet izbornih jedinica u Srpskoj i jedan sigurni kompenzacijski koji pripada Sonji Jovičević Karadžić, uz opasku do očekuju da će još jedan njihov kadar tim putem doći do pozicije narodnog poslanika u novom sazivu NSRS. 

Mandate na izborima ovog mjeseca osvojili su još Lista za pravdu i red te Republička Stranka Srpske. 
Za glasanje izvan BiH je bilo registrovano 48.078 birača, od kojih je 45.457 trebalo da glasa putem pošte, a 2.621 birač u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Propisima je definisano da rezultati glasanja budu poznati najkasnije 20 dana nakon izbora, odnosno do 24. oktobra.

U CIK-u nismo uspjeli da saznamo koliko je materijala još ostalo za obradu i unos, a podaci sa zvanične stranice pokazuju da nisu obrađena i dalje ni sva biračka mjesta. 

Uslovi za konstituisanje vlasti nakon opštih izbora biće stvoreni nakon što CIK objavi potvrđene rezultate izbora, a u aktima su propisali da bi to trebalo da bude do 3. novembra, u izuzetnom slučaju do 20. u tom mjesecu. Prvu sjednicu NSRS u roku od 15 dana od potvrde izbora saziva predsjednik iz ranijeg saziva.

BALUKČIĆ PRESTIGAO BEGIĆA

Glasovi iz dijaspore su, prema posljednjim podacima CIK-a, promijenili i pobjednika u trci za poziciju potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda. 

Od izborne noći u vodstvu je bio Ivan Begić, kao kandidat SDP-a BiH, ali je prednost u ovom momentu na strani Igora Balukčića, koji je, kao kadar HDZ-a 1990, imao podršku i nekoliko manjih stranaka sa hrvatskim predznakom. 

Nedostižnu prednost za poziciju predsjednika Srpske ima Savo Minić iz SNSD-a, dok će potpredsjednik iz reda Bošnjaka biti Ramiz Salkić (SDA). 

Diplomirani novinar. U redakciji „Glasa Srpske“ radi od februara 2009. godine. Uža oblast unutrašnja politika.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.