Da li diplomatska ofanziva Bijele kuće može okončati rat u Ukrajini

VAŠINGTON - Prva moguća opcija razvoja događaja jeste da bude priznato stvarno stanje na terenu i da se sukob u Ukrajini završi pod uslovima koje trenutno razrađuju Rusija i SAD. Druga je da se SAD povuku, prekinu direktnu podršku i ostave Ukrajinu i Evropu da se same nose s Moskvom.

Smatraju ovo sagovornici "Glasa Srpske" navodeći da prvi signali nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa sa Volodimirom Zelenskim i predstavnicima pojedinih evropskih zemalja otkrivaju da su Brisel i Kijev shvatili da na drugoj strani imaju nikad odlučniju Ameriku da okonča rat u Ukrajini, te da bi svako protivljenje mirovnim naporima Vašingtona moglo imati teške posljedice kako po Kijev, tako i Brisel, a pogotovo nakon što je postalo jasno da je poslije Trampovog i Putinovog sastanka na Aljasci došlo do velikog otopljavanja diplomatskih odnosa između Bijele kuće i Kremlja.

Smatraju i da su izjave Zelenskog da je spreman na recipročnu razmjenu teritorije sa Rusijom - dobar indikator da bi u nekoj skoroj budućnosti moglo doći do nekog mirovnog sporazuma ili bar trilateralnog sastanka na kojem bi se o njemu pričalo,  te da ostaje da se vidi kako će u međuvremenu biti riješeno pitanje bezbjednosnih garancija, na čemu u Kijevu, ali i u Briselu najviše insistiraju. Tramp je poručio da će SAD učestvovati u njima, pri tome ne objašnjavajući i na koji način. Putin je prihvatio da Ukrajini budu date bezbjednosne garancije, ali je nejasno kako će se Rusija prema istim odrediti ukoliko se bude insistiralo da u njima učestvuju i pojedine NATO države. Moskva i dalje ima nepromijenjen stav: da bi bio postignut trajni mir, Ukrajina bi trebalo da se odrekne svojih ambicija za članstvo u NATO-u, da se demilitarizuje i prizna trenutne teritorijalne realnosti, uključujući status Krima i četiri bivša ukrajinska regiona koja su glasala za pridruživanje Rusiji 2022.

Zelenski i evropski lideri, poput Emanuela Makrona i Fridriha Merca, smatraju da bi pomenute bezbjednosne garancije trebalo da imaju sličan karakter kao klauzula o uzajamnoj odbrani iz člana 5. ugovora NATO-a. Ukrajinski predsjednik čak smatra da bi one trebalo da uključuju i planove kupovine američkog oružja u vrijednosti od 90 milijardi dolara putem evropskog finansiranja. Prema navodima pojedinih zapadnih medija, to bi podrazumijevalo i nabavku najmanje deset američkih sistema protivvazdušne odbrane "patriot" zajedno sa drugim raketama i opremom. Kada su u pitanju stavovi i planovi Evrope, Makron je poručio da je neophodno stvoriti format za ukrajinsku vojsku sposobnu da se odupre "bilo kojoj ruskoj agresiji", pri tome dodajući i da bi "koalicija voljnih", koju predvode Velika Britanija i Francuska, u slučaju postizanja mirovnog rješenja trebalo da rasporedi svoje vojne snage podrške u Ukrajini.

Proces

Diplomata Zoran Milivojević kaže da se radi o nezaustavljivom procesu koji su otpočeli Putin i Tramp, te da  je njihov sastanak na Aljasci nesumnjivo otvorio put za okončanje rata između Ukrajine i Rusije, ali i postizanje nekog dogovora o uspostavljanju globalnih bezbjednosnih garancija između ove dvije sile. Ukazuje i da je indikativna, ali i zanimljiva izjava dvojice lidera da su njihove zemlje  komšijske, te da bi u skladu s tim trebalo i da se ponašaju -  dobrosusjedski.

Kada je u pitanju sastanak Trampa sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu, Milivojević ističe da je ova ekipa više ličila na grupu đaka u školskim klupama. Smatra da će se oni jednostavno morati uklopiti u Trampove planove, a koji se tiču i uvažavanja svih ruskih argumenata, ali i uslova za okončanje rata, što podrazumijeva i priznavanje trenutnog stanja na terenu.

- Tramp je to jasno stavio do znanja kako Zelenskom, tako i Evropljanima. Amerika neće više ovaj rat. Ne želi više ni da se razbacuje novcem -navodi  Milivojević.

Vjeruje i da čitav ovaj proces može imati pozitivne efekte ne samo po okončanje rata u Ukrajini već i za relaksiranje uzavrelih političkih odnosa na Balkanu, pogotovo u BiH.

- Ako Amerika nije više zagovornik raznih ratnih politika i pritisaka, ni Evropa više neće moći iste sprovoditi na ovim prostorima. To bi umnogome moglo i smanjiti pritiske na Republiku Srpsku i pokrenuti neke konstruktivnije stavove, jer Evropa neće više moći bez SAD da vodi razne ratove protiv Rusije na Balkanu. Dolaskom na vlast Trampa promenila se spoljna politika SAD. I ma kako to Evropljanima bilo teško, oni će na kraju morati da prihvate novu realnost, te da su, između ostalog, i sporedna globalna sila - poručio je Milivojević. 

Strategija

Slično mišljenje dijeli i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Milan Petričković koji kaže da bi bilo dobro da se sastanak Putina i Zelenskog održi što prije.  Smatra da će najteži dio u postizanju konačnog mirovnog sporazuma biti kako doći do rješenja koje će biti prihvatljivo za obje strane s obzirom na to da je Rusiji najveći problem bio prisustvo stranih trupa na njenim granicama. Navodi da mu ne zvuči logično da će Rusi dozvoliti prisustvo NATO snaga. Kada je u pitanju sporedna uloga Francuske, Velike Britanije i Njemačke u ovim pregovorima, kaže da Evropa trenutno plaća ceh zato što su davali podršku demokratama tokom izbora u SAD, napomenuvši da je Tramp otvoreno rekao da će se osvetiti i postaviti svakoga na svoje mjesto u odnosu na to kako se taj neko odnosio prema njegovoj izbornoj kampanji.

- Daleko od toga da su Evropljani srećni, mislim da su čak izuzetno nesrećni i nezadovoljni i da im je dirnuto u jednu vrstu političke sujete jer su navikli da kao kolonijalne sile dobijaju svoje mesto i budu faktor koji će odlučivati o stvarima na planeti. Za sada je situacija drugačija i mislim da im je Tramp jasno poslao poruku da su bili rezervni igrači jer nisu bili prvi u tim pregovorima - ocijenio je Petričković dodajući i da su Evropljani svojom rusofobičnošću prokockali političku i ekonomsku stabilnost i da su sada u poziciji da moraju da sjede na "rezervnoj klupi" u pregovorima, što im zasigurno ne odgovara.

Vojno-politički analitičar Mitar Kovač kaže da započeti pregovori neće biti plodonosni dok Vašington ne ubijedi svoje dosadašnje evropske saveznike da prestanu sa svojom ratnohuškačkom politikom.

- Sva dosadašnja strategija pojedinih evropskih zemalja, a pogotovo nakon sastanka Aljasci, pada u vodu. I sami planovi Zelenskog doživljavaju istu sudbinu. Vjerujem da će i dalje biti raznih zakulisnih radnji i velikih šumova na relaciji Kijev i Brisel u odnosu na Moskvu. Ali dobro je što je došlo do sastanka dvojice lidera, Trampa i Putina kako bi se konačno okončao višegodišnji sukob na istoku Evrope, ali i postigao neki sporazum o globalnoj bezbjednosti  - kaže  Kovač.

Susret u Mađarskoj?

Viši zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa rekao je da bi sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog mogao da bude održan u Mađarskoj. Savjetnik mađarskog premijera Balaž Orban rekao je da je Mađarska spremna da pruži svaku pomoć kako bi se olakšalo postizanje rješenja putem pregovora. On je na društvenim mrežama napisao da stav mađarske vlade ostaje nepromijenjen, a to je da trajni mir može da se postigne samo ako su strane spremne da približe svoje stavove, što zahtijeva posrednike, zemlje koje grade mostove i lidere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.