Da li će domaće institucije preuzeti punu koordinaciju migrantske krize

SARAJEVO - BiH je korak bliže tome da preuzme punu koordinaciju i upravljanje migrantskim tokovima na svojoj teritoriji, a istovremeno domaće službe pomno prate vijesti iz Evropske unije (EU) koje govore o pooštravanju mjera prema migrantima, odnosno deportacijama prema takozvanim "trećim zemljama".

Kao i mnoge druge evropske zemlje, BiH se od kraja 2017. godine našla na ruti kretanja nezakonitih migranata, zbog čega su otvoreni privremeni prihvatni centri za njihov smještaj na više lokacija.

Za potrebe smještaja migranata, izbjeglica i tražilaca azila formirana su četiri privremena prihvatna centra u BiH, po dva u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu sa ukupnim kapacitetom od oko 4.500 mjesta koja su i danas u funkciji iako je broj migranata znatno opao, ne samo u BiH nego generalno na zapadnobalkanskoj ruti kretanja.

I dok je republička vlast istrajna da na području Republike Srpske neće biti tih prihvatilišta za migrante, privremenim prihvatnim centrima na području FBiH upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji sa Službom za poslove sa strancima BiH.

Aktivnosti za obezbjeđenje smještaja, ishrane, higijene i drugih potreba za migrante mahom se finansiraju sredstvima EU, odnosno kroz IPA fondove, a domaće institucije su, s druge strane, početkom godine otvorile proces potpunog preuzimanja centara.

Na to su se obavezali strateškim dokumentima te je formirana svojevrsna radna grupa sa zadatkom da izradi prijedlog plana tranzicije i potrebnih finansijskih sredstava. Ideja je da nova zaduženja, između ostalih, dobiju resori za ljudska prava i izbjeglice te civilnih poslova u okviru Savjeta ministara BiH iz svojih nadležnosti.

Prvobitni rok za usvajanje prijedloga bio je april, a novom odlukom rok radnoj grupi za predlaganje planova u toj oblasti je produžen do kraja oktobra. Prvobitni rokovi nisu ispoštovani, ali je, kako je potvrdio za "Glas" prvi čovjek Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa, posao pri kraju.

- Radna grupa je završila svoj posao i u toku su određena usaglašavanja prije slanja Savjetu ministara BiH na usvajanje - rekao je Laketa i dodao da je za danas u planu jedan konsultativni sastanak na tu temu.

U BiH, kaže, i dalje formalno postoje četiri privremeno-prihvatna centra, s tim da su "Borići" u fazi zatvaranja.

- Tamo nema korisnika jer su prebačeni u "Lipu", ali se čeka odluka Savjeta ministara da se te prostorije vrate u vlasništvo tamošnjoj vladi, odnosno gradu Bihaću. S druge strane, u sarajevskom kantonu su "Blažuj" i "Ušivak", s tim da ima plan da i tamo bude jedan centar jer nema migranata u obimu u kojem ih je ranije bilo niti se očekuje takav talas - rekao je Laketa. 

Komentarišući navode da EU od naredne godine pooštrava mjere, što bi moglo da poveća broj migranata izvan granica Unije, Laketa podsjeća da Evropa ne smije izgubiti iz vida činjenicu da su Grčka, Rumunija, Mađarska, Bugarska njene članice, a da najviše migranata dolazi sa tih područja.

- Pojedine zemlje članice nisu baš za takvu primjenu pakta o migracijama o kojem pričaju u vrhu i neke su digle glas. Kada bude primijenjen taj pakt, a to je iduća godina, očekuje se da eventualno oni migranti koji su ušli iz država kao što su BiH, Srbija, Crna Gora i drugih sa zapadnog Balkana da će se vraćati tamo odakle su došli, odnosno zemlje porijekla. Vidjećemo kako će sve to ići jer pakt o migracijama nije naišao na punu podršku u Uniji, ali za očekivati je eventualne povratke - rekao je Laketa podsjećajući da BiH primjenjuje potpisane sporazume o readmisiji sa zemljama u regionu, pa i Hrvatskom koja je član EU.

Podvukao je da ne treba zaboraviti da se mora imati čvrst dokaz da je neko došao iz BiH da bi u nju bio i vraćen.

- Ne vidim da će se ponoviti 2017. godina, kada su počele migracije. Ipak, onaj ko vraća migrante mora dostaviti dokaz da je on ušao iz BiH ili neke druge države - zaključio je direktor Službe za poslove sa strancima, institucije koja funkcioniše pod okriljem Ministarstva bezbjednosti BiH.

Milionska injekcija

EU je, kako je krajem prošle sedmice saopšteno iz IOM-a, izdvojila 13,5 miliona evra BiH za potrebe jačanja odgovora na pitanja neregularnih migracija i borbe protiv organizovanog kriminala. Cilj je, tvrde, ojačati kapacitete državnih vlasti s ciljem preuzimanja vodeće uloge u upravljanju migracijama i usaglašavanja mjera sa EU standardima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.