Da li će biti otvorena ozbiljna priča o anomalijama u pravosuđu BiH

BANjALUKA - Republika Srpska je na pragu otvaranja nove priče o stanju u pravosuđu na nivou BiH usljed nepravilnosti i političkog uticaja koji su, prema riječima upućenih, ponovo isplivali na površinu.

Ministar pravde Srpske Goran Selak postavio je nekoliko pitanja i iznio niz kritika u vezi sa funkcionisanjem pravosudnih institucija na nivou BiH, ukazujući na moguće nepravilnosti i politički uticaj u predmetima.

Upitao je da li je normalno da je u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika učestvovalo šest sudija, a među njima nijedan iz Srpske te da li to  govori o nepristrasnosti pravosuđa ili o politički motivisanom procesu?

- Struktura Suda BiH i činjenica da među sudijama i zaposlenima gotovo da nema ljudi iz Srpske jasno ukazuju na ozbiljan problem ravnopravnosti. Javnost ima pravo da dobije odgovor i na ozbiljne sumnje - da li je vršilac dužnosti predsjednice Suda BiH namjerno zaobilazila CMS sistem za automatsku dodjelu predmeta i formirala neformalnu komisiju pod sopstvenom kontrolom, kako bi u predmetu protiv predsjednika Srpske birala "podobne" sudije spremne da donesu politički motivisanu presudu - naveo je Selak na mreži "Iks", uz podsjećanje da su zbog zloupotrebe CMS sistema već smijenjeni glavni tužilac BiH Gordana Tadić, kao i glavni republički javni tužilac Mahmut Švraka.

• Pitanja

Uz traženje odgovora na pitanje šta rade Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH i Kancelarija disciplinskog tužioca, tvrdi da javnost ima pravo da zna i šta se dešava sa velikim brojem optužnica za krivično djelo "zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina", koje je uvedeno izmjenama Krivičnog zakona BiH u julu 2021, nametnutim od strane Valentina Incka, a koje nisu usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Selak pita i da li je ta odredba postala sredstvo političkog pritiska isključivo protiv jednog naroda, dok se prijave i optužnice, kada su u pitanju pripadnici drugih naroda, redovno odbacuju.

- Zato ćemo u narednom periodu organizovati okrugli sto i stručnu javnu konferenciju, na kojoj ćemo sa pravnim ekspertima, akademskom zajednicom i predstavnicima institucija ukazati na pojave i probleme u pravosuđu na nivou BiH. Pozvaćemo sve relevantne domaće i međunarodne faktore kako bismo otvoreno razgovarali i usvojili zaključke koji će ukazati na sporno postupanje Suda BiH i potrebu vraćanja povjerenja u pravosudni sistem - napisao je Selak.

Naveo je da postoji bojazan da bi selektivna pravda i politički motivisani procesi mogli dodatno narušiti stabilnost u BiH.

- Srpska ne traži privilegije već pravdu, zakon i ravnopravnost. Bez toga nema povjerenja u pravosuđe, niti stabilnosti u BiH - zaključio je Selak.

• Hrabar potez

Profesor i doktor pravnih nauka Ljubinko Mitrović smatra da je Selakova objava veoma hrabar potez i razotkriva dio onoga što se dešava u sistemu pravosuđa, dodajući da bi o njegovim informacijama trebalo da se oglasi i VSTS kao institucija.

- Da li je moguće da se u ovom vremenu dešava sve što navodi Selak? Za CMS sistem je utrošeno mnogo novca, a šokantna je i informacija o broju sudija - rekao je Mitrović za "Glas" i dodao da je spreman da govori o devijacijama u pravosuđu.

S druge strane, želi da vjeruje da još ima vremena da se pravosuđe vrati u normalne okvire.

- Činjenica je da se ne vodi računa o elementarnim pravnim postulatima. Želim da ima vremena, ali se plašim, ako nastavimo ovako, da pravosuđe nema nikakve šanse. Otvoreno se o ovome mora pričati - zaključio je.

• Kritike

Stanje u pravosuđu na nivou BiH, odnosno u Sudu, Tužulaštvu i VSTS-u BiH godinama je na meti kritika iz Republike Srpske. Strukturalni dijalog o pravosuđu BiH, započet u maju 2011. godine nakon što je Banjaluku posjetila tadašnja visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton, nije dao rezultate, a Ustavni sud BiH u međuvremenu je postao veliki generator političkih kriza u BiH. Srpska je svojevremeno bila i korak do organizacije referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, a u republičkom parlamentu je usvojen i niz zaključaka u vezi sa radom tih pravosudnih institucija, posebno na sjednicama kada je raspravljano o urušavanju pravnog poretka i kršenju Dejtonskog sporazuma.

Republički funkcioneri u javnim istupima često podsjećaju da je riječ o "neustavnim kategorijama koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH i demokratskim načelima".

Na to je ukazivano i u izvještajima koje Vlada Srpske svake godine šalje na adresu Savjeta bezbjednosti UN-a, uz opasku da je jedan od najupečatljivijih primjera protivustavne centralizacije BiH od strane OHR-a uspostavljanje pravosudnih i organa za sprovođenje zakona na nivou BiH, navodeći da Ustav predviđa postojanje samo Ustavnog suda BiH. Ipak, u jednom od izvještaja je istaknuto da je i on godinama pod kontrolom OHR-a.

• "Sarajevo safari"

Goran Selak kaže da posebno zabrinjava posljednji skandal koji je uzdrmao povjerenje u pravosudne institucije BiH.

- Kako je moguće da Sud BiH u presudi za ratni zločin nad srpskim vojnicima u Goraždu ubaci priču o navodnom "Sarajevo safariju", snajperisanju i ubijanju djece, pa čak i pominjanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a zatim, nakon reakcija javnosti, tu verziju presude izbriše i napiše novu? Nevjerovatno zvuči, ali to se dogodilo. Sud BiH je, nakon što je skandal dospio u javnost, ispisao novu verziju presude i počeo da negira postojanje prve. Međutim, kasno - jer su i Tužilaštvo i oštećeni u predmetu dobili prvu verziju nepravosnažne presude. To otvara ozbiljno pitanje: kako je moguće da se u jednoj pravosudnoj instituciji presude pišu, brišu i mijenjaju kao da su politička saopštenja - objelodanio je Selak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.