Da li će BiH i dalje biti u fokusu Njemačke

BANjALUKA - Namjera njemačkog kancelara Fridriha Merca da sreže budžetske troškove i da sa platnog spiska skine čak 25 specijalnih izaslanika, među kojima i dosadašnjeg emisara za zapadni Balkan Manuela Saracina, ne znači da ta zemlja gubi interesovanje za ovaj region, već se vjerovatno radi o pokušaju da konsoliduju svoje redove kako bi se kriznim žarištima bavili na direktniji način.

Smatraju ovo sagovornici "Glasa Srpske" komentarišući odluku njemačke vlade prema kojoj će ubuduće ovakve i slične funkcije biti osnivane samo odlukom kabineta ili organizacionim dekretom saveznog kancelara.

Prema riječima političkog analitičara Milka Grmuše, Mercova odluka otkriva i da se ova nekada moćna država nalazi u velikim ekonomskim, ali i političkim problemima, da pokušava izvršiti konsolidaciju, ali i da nikako ne treba očekivati neki veliki zaokret u njemačkoj spoljnoj politici prema zapadnobalkanskim prostorima.

- Njihova politika je još od Bizmarka interesno zainteresovana za ovo naše područje, koje je tranzitno. Iako su ukinuli funkciju specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, to, nažalost, nikako ne znači da BiH neće ostati u njihovom spoljnopolitičkom fokusu. Postoji mogućnost da to na sebe preuzme neki njihov evropski saveznik, poput Austrije. Nekad  je to bila Mađarska. Ni tu mogućnost ne treba isključiti. Da rezimiram, BiH će i dalje ostati u manjem ili većem fokusu njemačke spoljne politike koja je prema Srbima sa ovih prostora loša i hladna - kaže Grmuša.

Slično mišljenje dijeli i profesor geopolitike Srđan Perišić. Ubijeđen je da se prije svega radi o pokušaju racionalizacije postojeće državne uprave, a nikako okretanju leđa Balkanu. Kako kaže, iako se SAD zalažu da se prestane sa međunarodnim intervencionizmom, ne treba vjerovati da je Berlin spreman na tako nešto. 

- To, uostalom, možemo vidjeti i na osnovu svih njihovih dosadašnjih inicijativa koje su vezane za Berlinski proces, Uniju zapadni Balkan ili, recimo, mini-Šengen.  Sve to su njemački proizvodi od kojih oni nikada neće odustati. Ukidanje funkcije specijalnog izaslanika za zapadni Balkan neće mnogo toga promijeniti u njihovom odnosu prema BiH. Mislim da na ovaj način samo grupišu snage. Balkanski prostori su uvijek bili u fokusu Berlina i tako će i dalje ostati. Ostaje samo da vidimo šta je zamjena za Saracena, te koji će biti modalitet njihovog budućeg djelovanja na ovim prostorima, odnosno intervencionizma. Naći će oni načina kako da i dalje pritišću Srpsku i Srbiju. Naravno, ostaje da se vidi i kako i kakav će gard Vašington zauzeti. To još nije jasno. Vjerujem da će to, prije svega, zavisiti od pregovora koji se intenzivno vode sa Rusijom oko globalnih strateških pitanja - smatra Perišić.   

Dodaje i da je scenario uspostavljanja čvršćih odnosa između Vašingtona i Moskve nešto što najviše plaši Berlin, jer bi u tom slučaju njihov uticaj na zapadnobalkanskim prostorima bio minimalizovan.

- Vjerujem da u ovom slučaju Berlin, ali ni London, pa ni Pariz ne mogu izaći kao pobjednici, a što bi onda imalo pozitivne efekte na Balkanu - poručio je Perišić.  

Kadar Berbokove

Funkciju specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Njemačka je uvela 2022. godine, u vrijeme dok je spoljnim poslovima upravljala kontroverzna Analena Berbok.

Kako je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, dosadašnje zadatke Manuela Saracina, koji je pripadao Zelenima, preuzeće nadležne radne jedinice, uz napomenu da saradnja sa zemljama regije i dalje ostaje intenzivna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.