Cvijanović: Referendum nije u funkciji destabilizacije BiH

Brod - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da referendum o Danu Republike nije u funkciji bilo kakve destabilizacije ili disolucije BiH.

"Ne znam zašto ambasadori stalno potcrtavaju da se neće dozvoliti prekrajanje mape BiH, odnosno disolucija BiH. Niko nije raspisao referendum o disoluciji, otcjepljenju, secesiji ili bilo čemu drugom, već smo raspisali referendum jer želimo da građani kažu da li vole, da li žele i da li podržavaju 9. januar kao datum kada se proslavlja Dan Republike. Ne vidim potrebu da nas upozoravaju u vezi sa stvarima kojima se mi uopšte ne bavimo", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Brodu.

Odgovarajući na pitanje da prokomentariše jučerašnji sastanak sa ambasadorima Francuske, Italije i Velike Britanije, zamjenikom šefa Delegacije EU u BiH, te zamjenikom njemačkog ambasadora i šefa Kancelarije Ambasade SAD, ona je navela da je to bio jedan radni sastanak na kojem su ambasadori iznijeli svoj stav da nema potrebe za održavanjem referenduma.

"Predsjednik Republike /Milorad Dodik/ rekao im je da itekako ima potrebe za njegovim održavanjem i dali smo određena pojašnjenja u vezi sa realizacijom same odluke suda, kao i da postoje dva kolosijeka - jedan je taj da se održi referendum jer je on jedan od koraka u funkciji sprovođenja odluke Ustavnog suda, a drugi je da se izvrše određene izmejene Zakona o praznicima u jednom dijelu koji se odnosi na određenu obaveznost i ništa posebno", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se na taj način izvršava ono što jeste odluka Ustavnog suda BiH. "Pri tome mi, istovremeno, želimo da testiramo, da vidimo kakva je volja naroda, iako možemo predvidjeti kakvi će biti rezultati referenduma, ali je veoma važno da tu volju naroda dobijemo kroz jednu takvu formalnu činjenicu kao što je referendum", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da se sastanak završio u dobrom razumijevanju, a svako je imao svoj stav.

Vlada neće razmatrati smanjenje plata

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da zakon o platama nije nikakav uslov Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ i naglasila da Vlada Srpske nije i neće u narednom periodu razmatrati nikakvo smanjenje plata budžetskih korisnika.
"Zakon o platama nije nikakav uslov Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/. Mi smo prije otprilike godinu dana donijeli novi Zakon o radu i potrebno je da se izvrše određena usklađivanja u drugim zakonskim i podzakonskim aktima", rekla je Cvijanovićeva danas u Brodu.

Ona je ocijenila nekorektnim pravljenje priloga /u medijima/ u kojima se navodi da je Vlada donijela odluku o smanjenju plata budžetskim korisnicima, ističući da to nije tačno i da Vlada ni na jednoj sjednici nije razmatrala niti koeficijente, ni osnovicu, ni bilo šta što je vezano za obračun plata budžetskih korisnika.

"Ali je Vlada razmatrala određene naknade i na taj način zaključivala kolektivne ugovore sa partnerima - sindikatom i poslodavcima. Sve one izmjene koje su se pojavile u međuvremenu, a nisu sve bile smanjenja, nego su bila i povećanja, odnosile su se na određene naknade i davanja koja proističu kao obim prava koja se utvrđuju kroz kolektivne ugovore", dodala je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, stvar naknada je stvar dogovora između socijalnih partnera - Vlade, poslodavaca i sindikata.

Cvijanovićeva je rekla da su u toku reforme na osnovu Reformske agende koja je usvojena prošle godine.

"Mi smo počeli da realizujemo te reforme, nema stvari koje sad treba da realizujemo, a da to od nas traži MMF, zato što to radimo u kontinuitetu i morali smo to da radimo i ispunjavamo određene stvari kao prethodne mjere da bi došlo do odobravanja aranžmana", navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je u pitanju još nekoliko godina aktivnosti koje su čvrsto strukturisane i koje se moraju provoditi ne samo zato što postoji aranžman sa MMF-om nego zato što su sve te mjere koje je tražio MMF propisane, odnosno definisane Ekonomskom politikom koju je usvojila Vlada Srpske, a potom i Narodna skupština.

Ona je podsjetila da je u okviru tih reformi upućen niz zakona, kao što je set zakona o borbi protiv sive ekonomije, što predstavlja jedno od centralnih pitanja u okviru Reformske agende.

"Kao takvo centralno pitanje koje treba da služi uvođenju većeg reda i discipline uopšte u društvu je sistem plaćanja, a isto tako sve druge stvari koje su se trebale odnositi na rasterećenje privrede su nešto što nas očekuje u budućem periodu", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je predviđeno smanjenje opterećenja rada, ali istovremeno da se prihodi prikupe na neki drugi način, kao i da se obezbijede i jača podrška razvojnim i infrastrukturnim projektima.

"Vladavina prava je takođe jedna od stvari o kojoj niko ne priča, ali se polaže mnogo interesa i pažnje u okviru Reformske agende", navela je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.