Cvijanović: Pravosudne institucije na nivou BiH moraju biti reformisane

Banjaluka - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da pravosudne institucije na nivou BiH moraju biti reformisane i odgovoriti potrebama, te naglasila da je referendum o Sudu u Tužilaštvu BiH važan jer treba jasno da pozicionira stav građana Republike Srpske o tom pitanju.

Cvijanovićeva je naglasila da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske o sprovođenju referenduma važna jer referendum definiše buduća politička rješenja u pravcu reformisanja pravosudnih institucija na nivou BiH.

Prema njenim riječima, puno je ogorčenosti zbog načina na koji je sprovođena strategija za procesuiranje ratnih zločina, mnogo je argumenata koji ukazuju da postoji nejednakost pred tim institucijama.

"Proteklih godina dešavao se čitav niz nelogičnosti. To je i natjeralo institucije Srpske da donesu odluku o tome da je potreban referendum. Referendum treba dati jednu političku činjenicu, a to je stav naroda o veoma važnom pitanju. Ako narod kaže svoj stav u jednoj polovini države, onda je normalno u toj državi da se uvaži stav te polovine države", rekla je Cvijanovićeva večeras za Radio Republike Srpske.

Ona je naglasila da ni o ovom pitanju ne postoji saglasnost u BiH, ali da je to realnost.

"Svako važno pitanje nametne niz dilema i pokaže koliko smo daleko jedni od drugih. Voljela bih da je drugačije i da kao odgovorni ljudi iz svih naroda damo doprinos konstruktivnoj raspravi da se vidi šta je najbolje, što će zadovoljiti potrebe države i svih koji u toj državi žive", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva kaže da se u tu fazu još nije došlo zbog toga što se "neki oslanjaju na međunarodne institucije koje će presuđivati".

2016. godina investicija

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Srpska dočekuje Dan Republike u teškim i složenim ekonomskim prilikama, koje su slične u cijeloj regiji, ali da će i 2016. biti godina investicija.
"Svi se suočavamo sa maltene istim problemima i svi smo usmjereni da kroz aktivnosti vlada, bilo o kojoj zemlji da je riječ, povećamo nivo zaposlenosti, pokrenemo privredu i da se neke stvari pomjere sa mrtve tačke", rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Ona je navela da je Srpska u prošloj godini, koja je bila izazovna, posebno nakon poplava 2014. godine, osim sanacije posljedica poplava, imala i sušu kao vanredni događaj.

Cvijanovićeva smatra da ni ova godina neće biti bez izazova i da predstoji mnogo posla, dodajući da je Vlada Srpske kroz Ekonomsku politiku pokazala na koji način želi da koncipira mjere u budućnosti, a koje su nastavak mjera započetih u prethodne dvije godine.

"Usmjereni smo na poboljšanje stanja kada je u pitanju privredna sfera, koja mora imati više mjera i podrške, ali vodićemo računa da zadržimo sva prava građana na onom nivo na kojem su im data", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da sve to zajedno predstavlja ambiciozan plan za čije ostvarivanje smo preduzeli niz koraka.

Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada Srpske prošle godine uputila u skupštinsku proceduru mnogo zakonskih rješenja koja bi trebalo da doprinesu stvaranju boljeg privrednog ambijenta i najavila da će ove godine takve aktivnosti biti nastavljene.

"Predstoji nam bitka kada je u pitanju siva ekonomija i rad na crno. Tu moramo pokazati puno više kapaciteta kada je u pitanju rad kontrolnih organa", istakla je Cvijanovićeva.

Konstatujući da su radnici u strahu od gubitka posla ako prijave da rade "na crno" ili su prijavljeni na manje plate, Cvijanovićeva je navela da je potrebna široka akcija kako bi ti ljudi koji prijavljuju ove zloupotrebe bili zaštićeni od sistema.

Cvijanovićeva je navela da će, nakon donošenja novog Zakona o radu, krenuti pregovori sa socijalnim partnerima o definisanju obima prava kolektivnim ugovorima, koji će biti teški.

Ona je rekla da ne može da zamisli da bi Savez sindikata Republike Srpske mogao da bojkotuje taj proces, kao što je bojkotovao pregovore o Zakonu o radu, jer bi to značilo da ne vodi računa o radničkim pravima.

Ističući da je Vlada Srpske imala volju i želju da pregovara sa svima i da sa sindikatom utvrdi realna rješenja, Cvijanovićeva je navela da su protesti Saveza sindikata bili nepotrebni.

"Pravo na proteste niko ne smije da uskraćuje, ali niko nema pravo da ugrožava rad institucija i poziva na nasilje i nasilan ulazak u institucije Republike Srpske, koje su obilježje Srpske", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da funkcionalnost institucija Republike Srpske garantuje opstanak Srpske i to mora da zna svaki građanin.

Cvijanovićeva je rekla da Zakon o radu Republike Srpske nije donesen po diktatu Međunarodnog monetarnog fonda, jer bi u tom slučaju bio identičan federalnom zakonu.

Ona je navela da Vlada Srpske zagovara povećanje najniže plate, što će, kako kaže, biti realno i mora se desiti veoma brzo. "Za ovo nam je prijeko potrebno da poslodavci i sindikat uspostave komunikaciju i da postignu dogovor o ovom pitanju", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o raskidu ugovora o kreditu sa američkim fondom, Cvijanovićeva je rekla da su u toku pregovori sa ovim fondom i da, s obzirom da Srpska nije dobila iznos u onim tranšama kako je bilo dogovoreno usljed niza administrativnih poteškoća, postoji varijanta "B", a to je da se prebaci cjelokupan iznos, odnosno da se ide na zaključenje novog ugovora.

"To je prouzrokovalo određene poremećaje, koje ćemo osjetiti u januaru, s obzirom na to da idemo na trezorske isplate penzija, ali očekujem da već u februaru to bude uhodan sistem. Ukoliko se u međuvremenu realizuje taj dio kredita i počnemo sa prvim tranšama, onda ne treba da bude većih prepreka", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da razgovori sa MMF-om teku, dodajući da nije realno očekivati da se uslovi za zaključenje aranžmana steknu prije marta.

Govoreći o trenutnom stanju u budžetu Republike Srpske, Cvijanovićeva je ocijenila da je ono solidno i da se iz budžeta najprije isplaćuju penzije, pa onda po utvrđenom redosljedu.

Navodeći da je Srpska, uprkos teškim prilikama, uspjela da ostvari određene pomake, kao što su rast industrijske proizvodnje od preko tri odsto i blagi rast prosječne plate, Cvijanovićeva je istakla da to nije ništa spektakularno, ali da se ide u pozitivnom smjeru.

Cvijanovićeva je rekla da će ova godina biti godina investicija za završetak početih i otvaranje novih, dodajući da je važno pomoći likvidnosti privrede.

Vlast Srpske dokazani branilac institucija

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da plan razvlašćivanja Srpske i uklanjanja njene vlasti postoji zato što se ta vlast potvrdila kao branilac institucija, te navela da se opozicija prepoznala u nekim stvarima koje je u vezi sa tim iznio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska nikada nije bila pošteđena takvih pritisaka i izazova, te navela da je predsjednik Srbije, vođen činjenicom da postoje različiti scenariji, podijelio svoja saznanja sa građanima Srpske, osjećajući obavezu da upozori.

Ona je večeras za Radio Republike Srpske naglasila da Srbija ima puno pravo da vodi računa o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je veoma značajna njena uloga kao potpisnika i garanta.

"Srbija nikad nije izašla iz svog mandata i rekla žMi vodimo računa samo o Republici Srpskojž. Oni su uvijek davali izbalansirane izjave koja god garnitura bila na vlasti - žda, mi volimo Srpsku, imamo specijalne i paralelne veze, sasvim je prirodno da dobro sarađujemo, ali BiH je tu, uspostavljena je Dejtonom, ne mogu se nikakve promjene dešavati ukoliko nema saglasnosti svihž. Ne vidim ništa problematično u takvim izjavama. Problematično je što se opozicija prepoznala u nekim stvarima koje je iznio Nikolić. Ne znam čemu takvo reagovanje, ne znam čemu histerija", rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da su Vlada i parlament Republike Srpske apsolutno funkcionalni uprkos svim nastojanjima da budu destabilizovani od opozicije, koja je pribjegavala različitim metodama.

Premijer Srpske rekla je i da mnogi odlično prepoznaju šta je na sceni i da je najbolji odgovor takvim nastojanjima apsolutna funkcionalnost institucija Republike Srpske.

Cvijanovićeva je dodala da nikada nije bila data prava šansa Dejtonskom sporazumu da pokaže sve svoje vrijednosti.

"Da je bila i jedna takva prilika, da pokažemo šta sve to Dejton može da ostvari, bilo bi puno bolje. Umjesto toga imali smo kontraprocese, stalno pritisak, stalno nastojanje da se promijeni ono što je dato Dejtonom i često akciju usmjerenu protiv institucija Republike Srpske da se realizuje razvlašćivanje ili smanjenje određenih ingerencija", rekla je Cvijanovićeva. 

Aplikacija za članstvo neće biti podnesena u januaru

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da BiH neće podnijeti aplikaciju za članstvo u EU u januaru, kako je bilo projektovano.
"Mislim da se to neće desiti onako kako su neki projektovali da će se podnijeti aplikacija u januaru. Ja sam na strani onih koji su zagovarali da aplikaciju treba podnijeti ranije", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da se podnošenje aplikacije u svakoj zemlji procjenjuje na poseban način.

"Nikad je ne podnosite ako znate sa sigurnošću da je druga strana, a to je EU, odnosno sve njene države članice, neće uzeti u ozbiljno razmatranje", rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Ona je podsjetila da je BiH ove godine imala relativno dobar izvještaj o napretku koji je napravila Evropska komisija o kretanju BiH u procesu evropskih integracija.

Cvijanovićeva kaže da je i tada rekla da je mnogo stvari tu virtuelno prikazano jer se željela poslati dobra poruka u smislu da sada postoji neki drugačiji angažman EU, pa je to rezultiralo nekim dobrim stvarima.

"Onda su neki drugi političari na nivou BiH, neću ih imenovati, rekli - u redu, ako je to tako dobro kao što vi kažete, evo mi ćemo odlučiti da podnesemo aplikaciju, pa vi nas onda nagradite zato što su govorili da je reformska agenda ključ svega. Kad zabilježimo kretanje u reformskoj agendi, to je već pozitivan signal da se može podnijeti aplikacija", navela je Cvijanovićeva.

Ona napominje da je i tada znala da to nije baš tako jednostavna priča, ali da je sasvim u redu da se živi malo "u tom nekom uspjehu".

"U međuvremenu je EU počela da, preko svojih predstavnika, maltene nagovara naše funkcionere da ne treba insistirati na podnošenju aplikacije jer, ipak, taj uspjeh nije takav", rekla je Cvijanovićeva.

Onda su iz Unije rekli, kaže premijer Srpske, da nije realno da se podnosi aplikacija koja bi bila uzeta u razmatranje dok se ne prilagodi Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

"To je onaj veliki problem o kojem se priča u posljednje vrijeme u javnosti, a koji bi podrazumijevao pristupanje BiH takozvanoj tradicionalnoj trgovini, koja u ovom kontekstu zaista jeste nepovoljna za nas jer bi to značilo gubitak od 45 do 50 miliona KM, što su značajna sredstva za budžet ili budžete u BiH", pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, to u praksi znači da se sve privilegije koje je Hrvatska imala kao članica Cefte, u kombinaciji sa svim aranžmanima koji su na snazi po osnovu Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju zapravo odnose na sve države članice EU, svih 28.

Ona smatra da vlasti u BiH moraju pokazati više smisla za kombinovanje. "Ako imate evropski zahtjev, morate pokazati kreativnost, da vidite na koji način da uključite sve nivoe vlasti u skladu sa njihovim ustavnim nadležnostima da biste i ispunili evropski zahtjev, ali i svakog ko je za nešto nadležan uključili u taj proces", rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva ističe da nedostaje stvarna komunikacija između Vlade Srpske i predstavnika u Savjetu ministara BiH da bi se došlo do boljeg rješenja i istakla da je to komunikacija u kojoj niko nikog ne bi posmatrao kao neprijatelja već saradnika bez obzira na pripadnost različitim političkim opcijama.

"Mi tu vrstu saradnje nemamo, mada ona parcijalno postoji u određenim oblastima. Nisam zadovoljna onim što rade organi na nivou BiH. Ne uzimaju dovoljno u obzir nadležnosti i nisu u stanju da povežu te nadležnosti sa onim što jesu evropske obaveze", navela je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.