Cvijanović na Delfi Forumu: Intervencionizmom stvoren institucionalni monstrum

ATINA - Istorija nas iznova uči da politički eksperimenti nametnuti protiv volje naroda rijetko opstaju. Poručila je ovo srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović obraćajući se na 11. Delfi ekonomskom forumu u Grčkoj.

Cvijanovićeva je naglasila da živimo u vremenu u kom su države suočene sa ozbiljnom odlukom - ili da aktivno oblikuju sopstvenu budućnost, odvažno, odgovorno i mudro, ili da ostanu pasivni posmatrači dok drugi odlučuju o njihovoj sudbini.

- Države, društva i višenacionalne zajednice ne mogu se trajno graditi putem prinude, zavisnosti ili spoljnog inženjeringa. Mogu se graditi isključivo na legitimnosti, unutrašnjem dogovoru i međusobnom poštovanju - istakla je ona, prenosi ATV.

Cvijanovićeva je poručila da je suverenitet temelj svake države i da bez sposobnosti da upravlja sobom bez spoljnog uplitanja nijedna država ne može opstati. Navela je i primjer BiH.

- Istinski suverenitet podrazumijeva pravo naroda da sâm oblikuje svoju sudbinu, oslobođen prinude, neizabranih birokratija i političkih projekata koji nastoje da identitet zamijene nametnutim rješenjima. Time dolazim do BiH - zemlje iz koje dolazim. Na samom početku, dozvolite mi da pojasnim jednu činjenicu koja se u inostranstvu često pogrešno tumači. Ja sam član tročlanog Predsjedništva BiH, izabrana iz Republike Srpske, koja obuhvata 49 odsto teritorije zemlje. Govorim u ime Republike Srpske i građana koji su me demokratski izabrali na ovu funkciju. To je ustavna stvarnost BiH. Svako ko tvrdi da govori u ime svih građana BiH bez prethodnog dogovora sva tri člana Predsjedništva, pogrešno predstavlja i Ustav i istinu - rekla je ona i dodatno pojasnila:

- Sigurno ste mnogo toga čuli o BiH. Ali, moram otvoreno reći: veliki dio onoga što je međunarodnoj javnosti predstavljeno jeste nepotpun, pojednostavljen, selektivan ili u potpunosti pogrešan prikaz. Ovdje sam da govorim ne na temelju narativa, već neposredne političke stvarnosti.

Demokratija i sloboda u BiH ozbiljno narušene

S tim u vezi, Cvijanovićeva je posebno naglasila da du u BiH demokratija, stvarna sloboda, pravi suverenitet, pa čak i dosljedna vladavina prava, ozbiljno narušeni.

- BiH je postala zemlja izraženih protivrječnosti i sistemskih zloupotreba ustavnog poretka i demokratskih normi. Za veliki dio toga odgovorne su intervencije uzastopnih neizabranih stranih zvaničnika - ljudi za koje nijedan građanin naše zemlje nikada nije glasao. Zamislite da živite u takvim okolnostima u savremenoj Evropi. Prošle godine, obilježena je trideseta godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mnoge konferencije bile su posvećene Dejtonu, ali su se prečesto svodile na ponavljanje starih stereotipa i svjedočile o upornom nerazumijevanju BiH i njenih suštinskih problema. Podsjetimo se, stoga, šta je Dejtonski sporazum u stvari. Zaustavio je tragičan rat, ali je istovremeno uspostavio pažljivo i kroz pregovore dogovoren ustavni okvir za izrazito decentralizovanu državu sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. Nije bio nametnut, nego rezultata dogovora, koji su prihvatile sve strane. I to je od presudnog značaja - rekla je Cvijanovićeva.

Tragedija BiH leži u tome, dodaje srpski član Predsjedništva, što suštinski problem nikada nije bio sâm Dejton, već njegovo sistematično podrivanje od trenutka kada je potpisan.

Kolonijalna uprava u srcu Evrope u 21. vijeku

- Strani akteri ugrađeni u taj sistem - prije svega visoki predstavnik, a potom i strane sudije u Ustavnom sudu BiH - mirovni okvir postepeno su pretvorili u oblik kolonijalne uprave. Da, u srcu Evrope, u 21. vijeku. Mnogi to čuju i pitaju: da li je to zaista moguće? Nažalost, jeste. Tokom više od tri decenije, uzastopni neizabrani strani zvaničnici nametnuli su stotine odluka i zakona, centralizujući zemlju i pritom kršeći i takozvani duh i slovo Dejtonskog sporazuma. BiH je postala mjesto gdje se jezikom demokratije često prikriva nedemokratska praksa. Dozvolite mi da navedem konkretne primjere, jer mnogima je u to teško povjerovati. Izborni zakon izmijenjen je na sâm dan izbora. Ustav je bio suspendovan na jedan dan kako bi se uvele nove formule za formiranje vlasti i instalirali politički aranžmani bez demokratskog legitimiteta. I sve to je uradio jedan neizabrani pojedinac koji sebe naziva visokim predstavnikom bez ijednog ovlaštenja u Dejtonskom sporazumu da se tako ponaša - podsjetila je Cvijanovićeva.

Takođe, podsjetila je i da su na desetine demokratski izabranih ili imenovanih zvaničnika smijenjeni bez poštovanja osnovnih pravnih procedura.

- Političke stranke bile su finansijski sankcionisane izvan uobičajenih demokratskih postupaka. I ne samo to - pravosuđe je politizovano i instrumentalizovano. Krivično zakonodavstvo mijenjano je kako bi se politički targetirao i uklonio izabrani predsjednik Republike Srpske samo zato što nije postupio po nelegalno nametnutom zakonu od strane visokog predstavnika. U tom procesu zaobiđene su zakonodavne institucije BiH. Da li je to demokratija ili vladavina dekretima? Prečesto se, kada se o BiH govori na međunarodnom nivou, govori samo o posljedicama, a gotovo nikada o uzrocima. Svaka oštrija politička izjava iz Republike Srpske odmah se osuđuje, dok se neustavna centralizacija, neprijateljski postupci i gotovo svakodnevni napadi na Republiku Srpsku prećutkuju. Takvi dvostruki aršini godinama narušavaju povjerenje - istakla je srpski član Predsjedništva tokom obraćanja na Delfi forumu.

Stvoren politički i institucionalni monstrum

Cvijanovićeva je pojasnila da je intervencionističkim pristupom stvoren politički i institucionalni monstrum.

- Često je pravdan potrebom stvaranja funkcionalnije države. U stvarnosti, stvoren je ustavni, institucionalni i politički monstrum. Umjesto jedinstva, proizvedena je paraliza. Umjesto saradnje, produbljeno je nepovjerenje u već ionako podijeljenom društvu i među tri konstitutivna naroda koji u njemu žive: Bošnjacima – muslimanima, Srbima pravoslavcima i Hrvatima katolicima. Ideja da je BiH društvenim inžinjeringom moguće pretvoriti u jednu centralizovanu političku naciju pokazala se kao nerealna i štetna. Ta ideja zanemaruje istorijske realnosti, kulturne identitete, ustavnu ravnotežu i osnovnu demokratsku činjenicu da se nijednim narodom ne može trajno upravljati protiv njegove jasno izražene političke volje - istakla je ona.

BiH funkcioniše u okviru kolonijalne strukture

- Danas je BiH kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Ipak, tu leži tužan paradoks: Evropska unija ne samo da je decenijama tolerisala mnoge od ovih devijacija, već ih je i neposredno i posredno podržavala. Čak i sada, kada mnogi evropski zvaničnici u potpunosti shvataju koliko je projekat stvaranja centralizovane BiH štetan, Evropska unija ostaje najveći finansijski sponzor Kancelarije visokog predstavnika i njenog antidejtonskog i nedemokratskog djelovanja. Jednostavno rečeno: BiH i dalje funkcioniše u okviru kolonijalne strukture na čijem čelu se nalazi neizabrani strani namjesnik - koja bi možda impresionirala srednjovjekovne vladare, ali bi morala da zabrine svakog demokratu u savremenom svijetu - kaže Željka Cvijanović.

Još više zabrinjava to što imenovani na tu funkciju i dalje nema saglasnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kako je predviđeno Aneksom deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodala je ona.

Pojasnila je da institucija koja odgovara izbornom tijelu i nije odgovorna nijednom demokratskom tijelu, ne samo da nije u skladu sa evropskim standardima - ona ih poništava.

- Kako je moguće da se demokratske vrijednosti promovišu nedemokratskim instrumentima? Kako se može govoriti o suverenitetu dok se suverenitet osporava? To nisu retorička pitanja. Ona zadiru u samu srž kredibiliteta Evrope - zaključila je Srpski član Predsjedništva BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.