Cvijanović: Ima prostora da EU interveniše u BiH

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras u Sarajevu da postoji prostor da EU interveniše u BiH nakon prirodne nesreće koja je pogodila ove prostore. Cvijanovićeva je rekla da je taj stav prenijela danas evropskom komesaru za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i krizne situacije Kristalini Georgijevoj.

"Sredstva od nekih projekata koji su zamrli u BiH i nemaju šanse da ožive treba preusmjeriti na životna pitanja da bi stali na noge u oblasti poljoprivrede, te da se usmjere sredstva na privredu i infrastrukturu", rekla je Cvijanovićeva novinarima nakon sastanka sa Gergijevom.

Ona je dodala da ovaj sastanak nije donio nikakve spektakularne rezultate.

"U našim razgovorima i sastancima sa međunarodnim partnerima ne treba očekivati ništa spektakularno. Osim planova kako da se ponašamo, treba da pravimo i projekte", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je evropskom komesaru ukazala na oprobanu formulu da evropska sredstva budu udružena sa sredstvima koja već postoje u BiH.

"Ako ulazimo u aranžmane po vrlo povoljnim kreditnim linijama sa međunarodnim finansijskim institucijama, moja preporuka je bila da se, kao što je to urađeno u nekoliko slučajeva, udruženim sredstvima učestvuje u donacijama za projekte da bi podigli poljoprivredu, privredu i infrastrukturu", navela je Cvijanovićeva.

Premijer Republike Srpske ne očekuje od EU da brzo reaguje, jer su procedure za dodjelu sredstava poznate i BiH, nažalost, ne spada u one države koje su kvalifikovane za određenu vrstu pomoći.

"Nismo država koja je kandidat, već potencijalni kandidat, što je mnogo daleko u pristupu određenim stvarima. Mi sada totalno mijenjamo prioritete. Kada pričamo sa EU o projektima, sada pričamo o uspostavljanju nekih bazičnih funkcija u društvu", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, mnoge su stvari poremećene, infrastruktura, stočni fond, poljporivreda je postradala, a mnogo je stanovništva koje neće imati gdje da se vrati, kao i stanovništva koje će se vratiti u kuće koje treba da se obnove.

"Ukazala sam evropskom komesaru da je prilično siva perspektiva za neke privredne aktivnosti, kao i da očekujemo od EU pomoć", dodala je Cvijanovićeva.

Ona ističe da su mnoge države spremno reagovale na krizu koja je zadesila BiH, kroz humanitarnu pomoć, ali da predstoji sljedeća faza, kako obezbijediti egzistenciju ljudima koji su ostali bez fabrika, poljoprivrednih gazdinstava.

"Moja je poruka da složno i predano treba da se pozabavimo zajedno svim ovim pitanjima. Optimistična sam, jer smo svašta do sada preživjeli. Moramo razumijeti situaciju u kojoj smo se našli, a koja traži od nas angažman na drugačiji način, da vidimo šta svaki pojedinac može dati ovom društvu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će Vlada Srpske utvrđivati prioritete da se zadrže osnovne funkcije, te da se privreda polako stavlja na noge.

"Interventne mjere su privremenog karaktera, mi u Srpskoj imamo prijedlog kako se brzo mogu angažovati sredstva EU, a da se ne robuje teškim procedurama i mislim da je to evropski komesar razumjela", navela je Cvijanovićeva.

Sastanku sa Georgijevom u Sarajevu, osim Cvijanovićeve, prisustvovali su predsjedvajući Savjeta ministara Bih Vjekoslav Bevanda, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.

Šteta je kolektivna

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da je cijela Republika Srpska pretrpjela štetu od poplava i da je ta šteta kolektivna, izrazivši zahvanost građanima što su to prepoznali.Ona je naglasila da će zbog toga "mnoge druge stvari biti na čekanju", jer će se morati prioritetno intervenisati zbog pričinjene štete i ocijenila da je Srpska kolektivno unesrećena ovim poplavama.

Cvijanovićeva je za banjalučku Alternativnu televiziju rekla da je narod Republike Srpske, izuzev malog broja izuzetaka koje nije vrijedno pominjati, pokazao svoje najbolje lice u pružanju pomoći onom ko je unesrećen, naročito pohvalivši u tome omladinu.

Premijer Srpske je istakla da na različitim mjestima u Srpskoj postoje skladišta sa neophodnim materijalom i sredstvima i da lokalne strukture moraju jasno da ispostave svoje zahtjeve kako bi se izvršilo potrebno planiranje i dostava.

"Imamo mobilne ljude i kamione koje možemo da angažujemo i nama treba da se kaže gdje je to i tamo gdje ne može da ode kamion, može da ode helikopter", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ova poplava koja je pogodila Srpsku ne može se porediti sa poplavama iz 2010. godine, navodeći u prilog tome da u Srbiji ovu sadašnju poplavu stavljaju u rang stogodišnjih ili petstogodišnjih pojava.

"Tvrditi da neko nije dovoljno spreman za jednu pojavu koja se javlja jednom u stotinu ili pet stotina godina zaista je neozbiljno. Slušala sam neodgovorne ljude koji kažu da Vlada Srpske nije spremno dočekala ovu poplavu. Za ovakve poplave teško da se nešto može uraditi i ovo je jedna izuzetno teška situacija koja nas je zadesila vanredno, neuobičajeno", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je Srpska ovom poplavom teško poharana i da se traže sredstva i pomoć za sanaciju, jer to Republika Srpska ne može uraditi sama.

Cvijanovićeva je istakla da je u ovoj situaciji narod jedini meritoran da kaže ko se ponašao odgovorno a ko ne, ko ga obavještava, a ko ne, dodajući da to narod zna i da će tako i reagovati.

Govoreći o jedinstvenom računu za uplatu pomoći, Cvijanovićeva je navela da ne zna zašto je to izazvalo određena negodovanja, naglasivši da to neki nisu namjerno dobro razumjeli.

"Prvo moramo da vidimo za koga prikupljamo pomoć. Centralizacija računa ne znači da ne možete da uplaćujete pomoć opštini. Ako želite da nekoj opštini budu uplaćena vaša sredstva, potrebno je samo da kažete kojoj opštini želite da uputite sredstva i ona će se automatski odvajati toj opštini", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se jedno vrijeme mora držati takva situacija pod kontrolom prije započinjanja neophodnih velikih radova, a prije toga da se obavi vraćanje ljudi njihovim kućama i obezbijede uslovi za njihovo normalnije funkcionisanje.

Cvijanovićeva je negirala pojedine navode da tim načinom prikupljanja sredstava Vlada Srpske "uzima nečije pare", naglasivši da Vlada skuplja novac za sve opštine,te da će raspodjela tih sredstava biti rađena transparentno.

"Ne dozvoljavamo da se tim stvarima manipuliše! Ne dozvoljavamo da svako samoinicijativno otvara račune i kaže – ja sam nevladina organizacija i prikupljam pare za tu i tu opštinu. Zašto da im vjerujem da je to stvarno tako. Moramo uvesti red!", navela je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da opstruisanje rada Štaba za vanredne situacije, kao i organa da provode određene mjere u vanrednoj situaciji predstavlja kažnjivo djelo.

Govoreći o posjeti Bijeljini, ona je istakla da je tamo otišla kao komandant Republičkog štaba za vanredne situacije, a ne kao premijer u redovnu posjetu nekoj opštini.

"Tamo sam željela da odem da vidim kako stvari stoje po pitanju snabdijevanja, da li ljudi imaju ili nemaju struje. Shvatiti to kao neki cirkus - ja nisam osoba od te priče i ja sam osoba koja procjenjuje stvari i kada negdje ode, znam zašto sam tamo otišla", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da "nije otišla da se slika, niti da nekoga naljuti ni oraspoloži".

Cvijanovićeva je navela i da je prilikom te posjete "sjedila sat vremena sa gradonačelnikom Mićom Mićićem i razgovarala o stvarima u Bijeljini", iako je, kako je rekla, znao da ona treba ići na neka druga mjesta.

Cvijanović: Povjerenici imenovani u interesu građana

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Republički štab za vanredne situacije imenovao povjerenike za Doboj i Šamac u skladu sa zakonom i u interesu građana, a ne napamet.Komentarišući ocjene SDS-a da je Štab imenovao povjerenika da bi se suspendovala gradska vlast u Doboju, Cvijanovićeva je rekla da nije imala povjerenja u lokalnu vlast, jer su stvari bile određeno vrijeme na mrtvoj tački, zbog čega je njena obaveza bila da reaguje.

"Ja sam dobila poziv da komandujem Štabom ne zato što sam željela, nego zato što je to nametnula situacija. Ako su se generali /Momir/ Zec i /Milorad/Kutlešić stavili na raspolaganje narodu, po čemu su to dobojske vlasti izuzetak?", rekla je Cvijanovićeva večeras za Alternativnu televiziju.

Premijer Srpske je rekla da su general Momir Zec, kao povjerenik, i lokalne vlasti Doboja uspostavili dobru saradnju nakon izvjesnog vremena od njegovog dolaska, zato što je neko iz partije koja vrši lokalnu vlast u ovom gradu shvatio da nije dobro da se suprotstavljaju u ovakvoj situaciji.

"Mislim da će to ostati tako, tamo poslovi idu dobro, diže se aktivizam kod ljudi, čiste svoje ulice, kuće i stanove i znaju da neko stoji iza njih, da moraju raditi ubrzano i da nakon toga dolaze druge službe kako bi se spriječili bilo kakvi zdravstveni problemi", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su navedene odluke donesene u interesu građana, ali da je SDS odlučio da vodi medijski rat i to na dan žalosti, kada je bilo apsolutno neprimjereno davati ikakve političke kvalifikacije.

"Dobijati informacije od određenih političkih stranaka u vrijeme vanredne situacije možda još i mogu da razumijem, mada u regionu nemamo situaciju u kojoj se političke partije oglašavaju u ovim teškim trenucima. S druge strane, oglašavanje na dan žalosti je apsolutno neprimjereno", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u vanrednim situacijama vlasti nisu dužne da odgovaraju političkim partijama.

"Da li mislite da je u redu da, kada imenujete povjerenika, što je propisano zakonom, i stavljate na raspolaganje sve svoje resurse, lokalna vlast kaže kako se uspostavlja neka posebna vojna uprava, ili da je neko izvršio politički puč i za to zloupotrijebio policiju i generala?", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da u Doboju nema zloupotrebe policije i generala, ali da se u tom gradu produkuje kriza.

Prema njenom mišljenju, prisustvo velikog broja volontera koji pomažu čišćenju poplavljenih područja, šalje poruku iz Republike Srpske da je postradala, ali da je na nogama i da će izgraditi što je porušeno.

Cvijanovićeva je rekla da su lokalne strukture vlasti u Šamcu brzo reagovale i navele da bi im povjerenik bio od velike pomoći da naprave planove za posao nakon što se voda povuče.

Ona je dodala da je Republički štab u Doboju morao da interveniše prva dva dana poplava i da nije imao komunikaciju sa lokalnom vlašću.

"Morate pitati lokalnu zajednicu zašto nisu sarađivali na način da se stave na raspolaganje ministrima. Ministri su se stavili na raspolaganje građanima, ali je izostala saradnja lokalne zajednice", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Vlada je razmatrala postojeću i stuaciju i zbog njene složenosti je stavila u nadležnost Republičkog štaba, jer bi u odsustvu brze reakcije Doboju prijetila i humanitarna i ekološka katastrofa.

"Mi smo od građana Doboja dobijali informacije na različite načine, ali u svakom slučaju ljudi su bili nezadovoljni, a dobijali smo i informacije da se građanima ne distribuiše dovoljno hrane", rekla je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.