Cvijanović: Budžet za narednu godinu oko 3,2 milijarde KM

Banjaluka - Budžet za narednu godinu biće nešto veći nego ove i iznosiće oko 3,2 milijarde maraka, izjavila je premijerka Željka Cvijanović nakon konsultacija s predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom.

Sastanku, na kojem je razgovarano o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srpskoj, prisustvovali su ministri finansija i unutrašnjih poslova Zoran Tegeltija i Dragan Lukač. Bilo je riječi i o drugim strateškim dokumentima, koji se pripremaju na kraju godine.

 Definisanjem okvira napravljen je važan korak, kaže predsjednik Milorad Dodik. Plan je, ističe, da do polovine mjeseca Vlada usvoji budžet i uputi u Parlament. 

"Vjerujemo da ćemo brzo imati usvojen budžet za iduću godinu, politike koje idu za tim, ali ono što je važno, mi smo locirali urgentna mjesta gdje bi morali da vršimo kapitalne investicije, da sagledamo probleme koji govore o tome da u idućoj godini je povećan iznos obaveza koje treba servisirati iz budžeta, vezano za zaduženja", kaže  predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

Znatno manje se zadužujemo, nego što vraćamo dug – to će biti karakteristika i u narednoj godini, poručila je premijerka Željka Cvijanović. Riječ je o odnosu 700 i 500 miliona i taj trend će se, kaže, zadržati. Kada je riječ o sredstvima koja se izdvajaju za plate, znatne uštede napravljene su kroz smanjenje minulog rada, a to će, poručuje Cvijanovićeva, biti nastavljeno.

"Ako posmatramo to u paketu reformske Agende i svih onih obaveza koje su na sebe preuzeli svi nivoi vlasti, onda moram da kažem da kad je u pitanju registar radnika i sve drugo, da je to kod nas spremno, samo je stvar kad ćemo usvajati takve stvari, ali nema potrebe da mi trčimo sa takvim dokumentima, kad uzmemo u obzir činjenicu da je sve blokirano na nivou BiH", predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović.

 Ipak, ekonomija Srpske, kažu, stoji dobro. Vjeruju da će rast BDP-a u ovoj godini biti tri odsto, a cilj je da u narednih nekoliko godina dostigne pet odsto. Na budžetskom i fondovskim računima ove godine prikupljeno je 150 miliona više.

"To se koincidira, 150 miliona je trebalo da bude tranša MMF-a, ali nije stigla, ona bi samo poboljšala naše realizacije, ali eto. Ono što se planira, isključivo je bazirano na vlastitim sredstvima i angažmanima sa dosadašnjim partnerima, komercijalnim bankama, jer se ne vjeruje da će se kriza na nivou BiH riješiti, kako bi ona deblokirala nova sredstva", naveo je predsjednik Dodik.

"Nisu izvršene akcize,a da ne pričamo o činjenici da tamo postoji nešto što je suprtovno MMF i reformskoj Agendi, tendencija da se povećava broj zaposlenih i da se izdvaja više sredstava ili povećavaju plate na nivou BiH državnim službenicima", rekla je premijerka Cvijanović.

 Govoreći o dugu, Dodik je rekao da je restrukturiranje jedna od mjera. Ove godine, 25 odsto izvornih sredstava otišlo je na povrat ranijih dugova. Plan je da i sljedeće godine jedan iznos iz izvornih prihoda ode na stare dugove. Da bi se servisiralo ovogodišnje zaduženje od oko 640 miliona, uzeto je novih 540.

"Nama dug nije opterećujući. Najbolje bi bilo da ga nema, ali ne možete da pravite autoputeve, ne možete da pravite Klinički centar, ne možete neke druge stvari. Nova sredstva se isključivo uzimaju za servisiranje tih obaveza i da ne idu u javnu potrošnju, dakle nijedan fening nije uzet da se isplate plate budžetskim korisnicima", pojasnio je predsjednik Dodik. 

 Govoreći o mandatima koje su funkcioneri RUGIP-a dali Vladi na raspolaganje, premijerka je rekla da će se time baviti u ponedjeljak. Institucija mora nesmetano da radi, zbog čega treba da postoje ljudi koji će popuniti te pozicije, poručila je Cvijanovićeva.

Sudije i tužioci da ne budu ljudi sa ratnom prošlošću

 Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Srpska samo traži da sudije i tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina ne budu ljudi koji imaju ratnu prošlost.
"Postoje stvari koje jasno ukazuju da oni žele da budu i dio odlučivanja, i ono što narod kaže, guraju nos tamo gdje mu nije mjesto. Žele da se interesuju za određene predmete, sazivaju ljude iz pravosuđa da se s njima konsultuju o mnogim stvarima", rekla je Cvijanovićeva za Alternativnu televiziju, povodom reagovanja ambasada Velike Britanije i SAD i OHR-a u vezi sa ispitivanjem ratne prošlosti sudija i tužilaca.

VSTS usvojio je u četvrtak, 26. oktobra, zaključak da informacija Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske o ratnim sudijama i tužiocima koji i sada obavljaju pravosudne funkcije, zajedno sa prilozima, bude dostavljena Tužilaštvu BiH na nadležno postupanje.

Zaključkom je predviđeno da VSTS od Ministarstva pravde BiH, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH zatraži da se po hitnoj proceduri izvrši dopuna člana 44. Zakona o VSTS-u u smislu uvođenja izuzetne mogućnosti za razrješenje sudije ili tužioca bez sprovedenog disciplinskog postupka.

Ambasade SAD i Velike Britanije u BiH izrazile su "duboku zabrinutost" zbog zaključaka koji je usvojio VSTS, te smatraju neprimjerenim pritiskom zahtjev da se dostave podaci da li su pojedine sudije i tužioci bili predmet istrage.

Zabrinutost je izrazio i OHR, dok je Misija OEBS-a u BiH ocijenila da zaključci predstavljaju "nepotreban pritisak na nezavisne pravosudne institucije".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.