Čuvari Ustava srozani do neslućenih dubina

Vedrana Kulaga Simić 03.07.2026 22:08

Foto: Glas Srpske

BANjALUKA, SARAJEVO - Ustavni sud BiH, bez srpskih sudija u sastavu, je ponizio struku, pravo pa i Parlamentarnu skupštinu BiH potpisujući odluku prema kojoj su odredbe Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo njemački diplomata Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika, u skladu sa Ustavom i evropskim konvencijama.

Ustavni sud BiH je odlučio da su odredbe Krivičnog zakona BiH, koje je 2023. godine nametnuo Kristijan Šmit kao visoki predstavnik, u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Apelaciju za ocjenu ustavnosti tih odredaba podnio je Klub poslanika SNSD-a, osporavajući Šmitovo pravo da donosi zakone i propisuje kazne za nepoštovanje svojih odluka.
Zvaničnici Republike Srpske, uključujući Sinišu Karana, Željku Cvijanović i Nenada Stevandića, kritikovali su odluku, tvrdeći da je Ustavni sud prihvatio neizabranog stranca kao zakonodavca i time narušio ustavni poredak.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ranije je usvojila zaključak da visoki predstavnici nemaju ustavnu nadležnost da donose zakone, ali taj stav nije uticao na odluku Ustavnog suda.

Taj stav su zauzeli zvaničnici Republike Srpske i dio pravnika nakon što je u petak, nakon dvodnevnog zasjedanja, saopšteno da su sudije utvrdile da su član 203a. Krivičnog zakona BiH i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona u skladu sa članom Ustava BiH i članom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Osporene odredbe su dostupne, određene i predvidljive, a propisana krivičnopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcionisanjem pravnog poretka BiH - kratko je navedeno u saopštenju uz opasku da će sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biti dostavljene apelantima u roku od mjesec kao i objavljene u što kraćem roku na internet stranici Ustavnog suda BiH.

ULOGA

Poslanički klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je polovinom decembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji radi u "krnjem" sastavu, za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH i samostalnog člana 4. izmjena i dopuna tog zakona koje je 2023. nametnuo Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik, a kojima je za nepoštovanje njegovih odluka propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i da "pravila" stupaju na snagu objavom na sajtu OHR-a.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, koji je i profesor ustavnog prava, u petak je poručio da je posljednja odluka suda u krnjem sazivu potvrda

da je ova institucija u potpunosti napustila ustavnu ulogu čuvara Ustava.

On je rekao da je, prihvatajući da neizabrani stranac može biti predlagač, zakonodavac i izvor prava u BiH, Ustavni sud srušio temelje na kojima počiva svako demokratsko i pravno uređeno društvo.

- Ali, ovakvom odlukom Ustavni sud je učinio nešto mnogo teže - potvrdio je da BiH ne samo da nikada nije bila suverena, već je od danas i zvanično protektovana teritorija - rekao je Karan i naglasio da zbog toga Srpska ima pravo, dužnost i ustavnu obavezu da živi svoj život po važećem Ustavu od 28. februara 1992, koji je, kroz Dejton, unesen u ustavni poredak BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da Ustavni sud, umjesto Ustava, štiti neustavno djelovanje neizabranog stranca.

- Ipak, neka znaju da ne postoji nijedan oblik fizičkog ili pravosudnog nasilja, niti progona, koji može nadjačati demokratski iskazanu volju naroda - poručila je Cvijanovićeva.

Ovo je, prema riječima predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, prvi put u istoriji bilo koje zemlje da njen Ustavni sud prihvata stranca za zakonodavca, a derogira vlastiti parlament.

- Na kraju, BiH i nema perspektivu isključivo radi stranog upravljanja i eksperimenata nad njenim narodom i institucijama - poručio je Stevandić.

Ministar pravde Srpske Goran Selak izjavio je da je jasno da sud ne odlučuje na osnovu Ustava već da je pravo podredio političkim ciljevima, dok je generalni sekretar predsjednika Republike Marko Romić podvukao da je ova odluka Ustavnog suda BiH izrugivanje vladavini prava i svemu što bi ta institucija, prema Ustavu BiH, trebalo da bude.

- Takvo flagrantno (možda i voljno) neznanje unižava reputaciju ove institucije do neslućenih dubina. I kada smo svi mislili da gore ne može, Ustavni sud BiH se još poziva i na usklađenost sa Evropskom konvencijom - naveo je Romić za "Glas".

DODIKOVA PORUKA

Najpoznatija posljedica primjene osporenog člana zakona je sudski proces koji je otvoren protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske i koji je okončan presudom Suda BiH kojom je proglašen krivim te mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina.

Zbog presude je, između ostalog, izgubio mandat prvog čovjeka Srpske, dok je SNSD, stranka na čijem je čelu, otvorila još jedan proces u pravosuđu da bi, poništila Šmitove odluke jer nije ni legalni visoki predstavnik.

Šta o svemu misli, rekao je i sam Dodik, koji je lider SNSD-a, prije nego što je objelodanjena odluka i to riječima da je taj sud politički montirana inkvizicija i da ne očekuje ništa od njih u vezi sa Šmitovim nametnutim odredbama.

Zahvalio je poslanicima SNSD-a u Narodnoj skupštini što su zatražili ocjenu ustavnosti odredaba na osnovu kojih su mu određene ozbiljne kazne.

- O tom zahtjevu tada nisam bio ni konsultovan. Naši ljudi su reagovali impulsivno i logično. Ali ovdje u BiH nema logike, kao što je nema ni Ustavni sud. On nije u punom sastavu i ne može da funkcioniše na pravi način. Pravno gledano, sve njegove odluke su u posljednje dvije, tri godine ništavne. Njega neko i dalje politički gura i održava iako će se jednom reći da nije ništa uradio - istakao je Dodik.

On je konstatovao da Ustavni sud BiH nije iskoristio priliku da pokaže da je pravna institucija koja poštuje i brani Ustav.

- Zakone u BiH isključivo donosi Parlamentarna skupština, a ne visoki predstavnici. Bez obzira na Šmita i sve što je negativno uradio, živjeće Srpska.

A Ustavni sud BiH je tu samo da potvrdi voluntarizam, nezakonitost i političke egzekucije prema Srbima - istakao je Dodik.

STAV KOMISIJE

U spisima koje je imao Ustavni sud BiH u okviru rada po ovom predmetu je i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u kojem je konstatovano da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone te da su Šmitove izmjene neustavne.

Ustavnopravna komisija je, naime, u februaru ove godine, većinom glasova, usvojila zaključak da visoki predstavnici ne mogu da donose zakone.

"Za" su glasali srpski i hrvatski poslanici na sjednici nadležne komisije u okviru rasprave o zahtjevu iz Ustavnog suda u vezi sa ocjenom ustavnosti nametnutih odredbi Krivičnog zakona koju je zatražio SNSD.

To je, inače, bio prvi put da je jedno parlamentarno tijelo zauzelo zvanično takav stav, ali dio pravnika je i tada izrazio sumnju da će i to promijeniti mišljenje sudija Ustavnog suda BiH o ulozi koju imaju službenici OHR-a.

U sudu, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske.

PRAVILA RADA

Ustavni sud BiH još radi po sopstvenim pravilima, jer nema konsenzusa za usvajanje zakona na kojem insistiraju zvaničnici Srpske, uz podršku i onih iz HDZ-a BiH. Pravilima je precizirano da se, između ostalog, odluke na plenarnoj sjednici i Velikom vijeću donose većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda, uz izuzetke, a svaki sudija koji je učestvovao u razmatranju predmeta ima pravo da izdvoji mišljenje u skladu ili suprotno odluci, ili samo da da izjavu o neslaganju ili pridruživanju izdvojenom mišljenju.

KRNjI SAZIV

U Ustavnom sudu BiH još nema nijednog od dvoje potrebnih sudija iz Srpske jer nakon penzionisanja doskorašnjih kadrova nisu imenovane nove sudije. Republička vlast zahtijeva da sud prvo bude uveden u okvire zakona i da se BiH pozdravi sa troje stranih sudija pa da onda imenuje stručnjake, ali od toga još nema ništa, prvenstveno zbog stava bošnjačkih političara.

Ko su sudije:

Mirsad Ćeman

Valerija Galić

Marin Vukoja

Larisa Velić

Angelika Nusberger

(Njemačka)

Helen Keler

(Švajcarska)

Ledi Bianku

(Albanija)