Čović: Pelješki most od interesa za obje zemlje

Sarajevo - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ponovio je danas da je izgradnja pelješkog mosta od interesa, i za Hrvatsku i za BiH, ističući da političari BiH čine ogromnu štetu iznošenjem u javnost suprotnih stavova o ovom pitanju.

Navodeći da je pelješki most trebalo da bude izgrađen prije šest ili sedam godina, on je rekao da tada nije bilo problema unutar BiH u vezi sa ovim pitanjem.

Čović je podsjetio da su tada određeni tehnički detalji mosta, ali da on nije bio izgrađen zbog drugih problema.

"Sada u BiH imamo predstavu u vezi s tim. Dobili smo deklaraciju koja sigurno ne može proći kroz Dom naroda", rekao je Čović novinarima i najavio da će Dom naroda usvojiti neku drugu deklaraciju koja će poslati neku drugu poruku.

Ove navode on temelji na dosadašnjoj praksi da Dom naroda usvaja odluke suprotne odlukama Predstavničkog doma.

Čović podsjeća da projekat izgradnje pelješkog mosta finansira EU, što, prema njegovim riječima, pokazuje da je riječ o projektu koji nije samo od interesa za Hrvatsku i BiH, već i za Uniju.

"Osim toga, to je za nas i privredno bitno, otvara se mogućnost izgradnje puta kroz BiH u sklopu jadransko-jonskog koridora", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

On je naveo da članovi Predsjedništva BiH nisu uspjeli na posljednjoj sjednici da se dogovore o uvrštavanju rasprave o pelješkom mostu, ali da su zadužili Sekretarijat da dostavi šta je do sada raspravljano i zaključeno u Predsjedništvu.

"Nadam se da ćemo do iduće sjednice Predsjedništva imati izvod iz zapisnika sjednica na kojima se razgovaralo o pelješkom mostu", kaže Čović.

Kada je riječ o navodima hrvatskih zvaničnika i obavještajnih službi o postojanju 10.000 radikalnih selefija u BiH, Čović je rekao da će tražiti od službi BiH koje imaju zadatak da brinu o bezbjednosti da informišu Predsjedništvo o stvarnom stanju.

"Gledao sam nedavno konferenciju za novinare gdje su najkompetentniji predstavnici govorili o ovom problemu na naivan način, a onda sam uveče gledao komentare na javnom RTV sistemu BiH koji demantuju sve to", dodao je Čović.

On je ocijenio da se i na taj način govori koliko je BiH ozbiljna zemlja.

"Jedini pravi način jeste da trebamo obezbijediti da sadašnji nivo te prijetnje ne ide dalje, da zaštitimo BiH na svaki način, ne da se nadmudrujemo ko je u pravu - tužilaštvo, MUP...", rekao je Čović.

Prema njegovim riječima, o tome je potrebno da BiH ima jedinstven stav, čime će lako odgovoriti svima koji govore o bezbjednosti u BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da je BiH daleko od NATO saveza i da ne treba miješati ulazak u NATO sa aktiviranjem Akcionog plana za članstvo /MAP/ u savezu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u srijedu, 13. septembra, Deklaraciju kojom se od Hrvatske traži da obustavi gradnju Pelješkog mosta.

Predsjedavajuća ovog doma Borjana Krišto izjavila je da usvajanje Deklaracije o Pelješkom mostu u ovom domu nije zakonski utemeljeno, te da je, da bi ona imala pravnu snagu, potrebno da deklaraciju u istom tekstu usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine.  

Prioritetno riješiti pitanje granice

BiH treba prioritetno da riješi pitanje granice, jer dok god je ono otvoreno, BiH je podložna različitim manipulacijama i strategijama, izjavio je danas u Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Čović je na konferenciji za novinare izjavio da je o ovom pitanju razgovarao nedavno sa hrvatskim predsjednikom Kolindom Grabar Kitarović i prenio joj da je to pitanje "u tišini dogovoreno" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na nivou politika.

Kada je riječ o razgraničenju BiH i Srbije, Čović je istakao da je sada neophodno da komisije dvije zemlje postignu dogovor s ciljem da do kraja godine, tokom uzvratne posjete Predsjedništva BiH Beogradu, budu parafirani dokumenti o granici između dvije zemlje.

Čović smatra da to pitanje po istom modelu treba riješiti i sa Hrvatskom kada je u pitanju morska granica, ali i kada je riječ o složenijem pitanju granice oko Korenice.

"Po sličnom konceptu kako to imamo sa Srbijom, treba da uradimo i sa Hrvatskom. To je primarni cilj BiH, a ne Srbije, Crne Gore do juče i Hrvatske sada", rekao je Čović.

On je izrazio uvjerenje da će u oktobru biti realizovana posjeta Grabar Kitarovićeve BiH, što će biti prilika da se na sto stave sve otvorene teme, napominjući da prema Hrvatskoj gaji prijateljski odnos na isti način kao i sa Srbijom i Crnom Gorom.

"Najprioritetniji spoljnopolitički cilj i strategija je sa susjedima čuvati dobar odnos. Tek onda se može maštati o evropskom putu i Akcionom planu za članstvo u NATO /MAP/ i kada će se otvoriti ta vrata", rekao je Čović.

Čović ocjenjuje da bi BiH napravila ogroman iskorak kada bi riješila pitanje granice.

"Druga pitanja oko imovine, otvorena pitanja radnih statusa iz devedesetih godina prošloga vijeka su pitanja koja na nivou izvršne vlasti treba rješavati u hodu. Zato smo imali zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Savjeta ministara i taj posao treba završiti", dodao je on.

U Odluci Predsjedništva nije definisan mehanizam koordinacije

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je danas u Sarajevu da u odluci Predsjedništva BiH o prihvatanju Transporne zajednice nije definisan mehanizam koordinacije i da smatra da je to trebalo učiniti.
On je na konferenciji za novinare na Međunarodnom aerodromu Sarajevo rekao da je u Odluci Predsjedništva o prihvatanju Transporne zajednice prepisano sve što je usaglašeno u Savjetu ministara, a što se odnosi na poziciju resornih ministara na nivou BiH i nižih nivoa vlasti.

Čović je istakao da to znači da resorni ministri moraju zajedno donositi odluke, koje se tiču i daljih projkata i svih odluka o Transportnoj zajednici.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je odgovarajući na novinarsko pitanje rekao da smatra da je moguće pozitivno riješiti jučerašnji zahtjev Vlade Republike Srpske, koji se odnosi na imovinu banjalučkog aerodroma.

"Pričamo o banjalučkom aerodromu, u čemu je razlika u mostarskom, tuzlanskom, sarajevskom aerodromu? Nema nikakve razlike, što znači da se moramo dogovoriti šta ćemo sa onim što nam ne treba za svakodnevnicu kako je mi doživljavamo u ovom dijelu aktivnosti", rekao je Čović.

On je naglasio da najvećih dio tih prostora nije u funkciji za aerodromske aktivnosti, ističući kao primjer da se dio aerodroma u Mostaru koristi za neke potpuno druge svrhe, kao i da će se vojna struktura aerodroma morati ustupiti Ministarstvu odbrane BiH.

"Sve drugo što je civilno, a to je 80 odsto treba jednostavno staviti u komeracijalne svrhe", naveo je Čović.

On je istakao da je već bilo razgovora sa predstavnicima frankfurtskog aerodroma i predstavnika iz Kine, koji su zainteresovani za investiranje, te da je već ostvarena komunikaciju sa vlastima u BiH.

"Jasno je, međutim, da niko neće da investira bez jasnih stavova o imovini i vlasničke strukture", rekao je Čović.

On je izrazio uvjerenje da će na sličan način biti rješavano pitanje aerodroma u Tuzli i Banjaluci, napominjući da ne želi da prejudicira stavove Predsjedništva BiH.

"Eksperti i struka će reći svoji. Ali nema nikakvog razloga da dio prostora bilo kojeg aerodroma, koji je komercijalne prirode na bude uknjižen na aerodrom koji ga korstiti", dodao je on.

Vlada Republike Srpske zadužila je juče Ministarstvo saobraćaja i veza i "Aerodrome Republike Srpske" da podnesu zahtjev Predsjedništvu BiH da se dio nekretnina, koje su u faktičkoj vlasti Aerodroma Banjaluka, proglasi kao neperspektivna vojna imovina, a nakon toga će nadležni organi provesti postupak u skladu sa važećim propisima, kako bi se te nekretnine uknjižile kao vlasništvo "Aerodroma Republike Srpske".

Ministarstvo saobraćaja i veza i "Aerodromi Republike Srpske" zadužuju se i da pokrenu proceduru za uknjižbu nekretnina potrebnih za odvijanje djelatnosti aerodroma u Banja Luci u korist preduzeća "Aerodromi Republike Srpske".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.