Foto: arhiva
| CIK BiH
SARAJEVO, BANjALUKA - Odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da modernu tehnologiju za izborni proces nabavi od konzorcijuma koji predvodi firma "Smartmatik BiH" iz Sarajeva, uprkos kontroverzama koje ih prate i činjenici da njihova ponuda nije bila najpovoljnija, od starta izaziva salvu reakcija, a u priču se uključila i Parlamentarna skupština BiH.
CIK je polovinom novembra 2025. godine objavio poziv za javnu nabavku te savremene opreme s ciljem uvođenja u izborni sistem, prije svega sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.
Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača od 19. marta 2026. godine ugovor je dodijeljen grupi ponuđača u čijem sastavu su "Smartmatik BH" kao nosilac grupe i " Smartmatik International Holding" B.V. Amsterdam, Holandija i "DSC" Agencija za zaštitu ljudi i imovine. Uz ocjenu da ponuda te grupe u potpunosti zadovoljava sve kvalifikacijske uslove utvrđene tenderskom dokumentacijom, tada je iz CIK-a poručeno da će ugovor biti dodijeljen u ukupnom iznosu od 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunat popust od deset odsto.
Protiv ove odluke bio je član CIK-a Vlado Rogić, uz opasku da je nezakonita te ukazujući da je ponuda "Smartmatika" za 17 miliona KM veća od ponude grupe koju predvodi "Planet soft" te da je eliminisanje firme iz Banjaluke u ovakvoj situaciji nepravedno i nezakonito naročito.
Na tu odluku uložene su, kako je početkom sedmice otkrio CIK, tri žalbe i to upravo od grupe okupljene oko kompanije "Planet soft", te od kompanije "Artco Group" i "Provis" d.o.o. Bijeljina, a CIK je, uz izjašnjenja, Kancelariji za razmatranje žalbi dostavio i zahtjev za hitno rješavanje žalbi u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama.
Sve to će, potvrđeno je za "Glas", doći pod lupu i Parlamentarne skupštine BiH i to putem Komisije za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu.
Komisija je, naime, na sjednici u utorak, donijela zaključak da od CIK-a zatraži informaciju o tom izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović je izjavio da je vidljivo da o ovom potezu ima dosta polemika i tumačenja.
- Važno je da dobijemo punu informaciju i obavimo razgovor sa članovima CIK-a BiH o tome. Radi se o pozivu koji je izazvao ogromnu pažnju javnosti, kao i uvođenje novih tehnologija - rekao je Borenović za „Glas“ i posjetio da bi nove izborne tehnologije trebale da budu instalirne na biralištima u BiH već 4. oktobra ove godine, na dan opštih izbora.
Na pitanje da li je članovima CIK-a ostavljen rok u kojem treba da se oglase, imajući u vidu da se bliži i datum kada CIK treba da raspiše te izbore, on je rekao da istu očekuju čim prije.
- Znamo i za proces žalbe. To će nam dati još informacija šta se konkretno dešavalo. Očekujemo da pratimo cijeli postupak – zaključio je Borenović.
Sa ostalim članovima Komisije nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028, a ove godine je plan nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača kao i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića te licenci.
Taj posao bi trebalo da košta 112,5 miliona KM koliko je obezbijeđeno i to intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH, a plan je da nova oprema, oko 6.000 uređaja, budu na biralištima već na jesen iduće godine kada su na redu redovni opšti izbori.
Uvođenje moderne opreme je pod lupom od prvog dana, a upozorenja do čega može doći ako bude napravljena, svjesna ili slučajna, greška u koracima javila su se nakon što je CIK BiH krenula u nabavku tih uređaja.
„Glas“ je već pisao i o kontroverzama koje prate kompaniju „Smartmatik“. Pomenuta firma je bila u više navrata u pravnim sporovima sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom koji je optuživao kompaniju za navodnu manipulaciju izborima 2020, što je "Smartmatik" negirao i pokrenuo višemilijardne tužbe za klevetu protiv medija i pojedinaca.
Pored toga, matična kompanija povezuje se i sa istragama u SAD koje se odnose na navodno pranje novca i korupciju u inostranstvu, uključujući slučajeve u Filipinima i Venecueli, što kompanija osporava.
Sagovornik "Glasa Srpske" upućen u tematiku i dokumentaciju koju je ranije izdao CIK, s ciljem izbora najpovoljnijeg ponuđača opreme, upozorio je da pojedine stvari podsjećaju na nabavku prije nekoliko godina u Iraku gdje je sve završilo paljenjem skladišta tamošnje izborne komisije.
Uvođenje novih tehnologija, prvenstveno skenera u domaći izborni sistem, je godinama predmet opsežnih rasprava na bazi argumenata "za" i "protiv", ali i dalje za taj potez nema potrebne političke podrške.
Kristijan Šmit je 2024. nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje su omogućile sprovođenje pilot projekata i upotrebu moderne opreme. Tako su nove tehnologije po prvi put, a kroz donacije, primijenjene lani u oktobru kroz četiri pilot-projekta na dan izbora na oko 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere i video-nadzor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.