Cerić podstiče govor mržnje, RAK pod političkim uticajem

BANjALUKA - Rijaset Islamske zajednice u BiH u saopštenjima za javnost podstiče govor mržnje i iznosi klevete protiv boraca za ljudska prava, što nije naišlo na osudu vlasti u BiH, dok je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH pod značajnim političkim uticajem.

Navedeno je ovo u izvještaju nevladinih organizacija o sprovođenju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u BiH. Ovaj izvještaj je na dnevnom redu sjednice Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija koja se održava od 12. do 30. marta u Njujorku. Izvještaje UN podnijelo je više domaćih i stranih organizacija koje zastupaju ljudska prava, prava žrtava rata, logoraša, civilnih žrtava, žena, djece, osoba sa invaliditetom...

Lažni navodi Rijaseta

U dijelu izvještaja, pod nazivom “Uznemiravanje, prijetnje i drugi napadi na zaštitnike ljudskih prava” navedeno je da je 10. i 12. januara Rijaset Islamske zajednice izdao saopštenja za javnost koja sadrže navode prema kojima je “Helsinški komitet u BiH nemoralan, jer štiti kršenje osnovnih ljudskih prava muslimana i podržava diskriminaciju protiv muslimana, posebno pokrivenih muslimanki”. U izvještaju se navodi da Rijaset u pomenutim saopštenjima lažno tvrdi da su karakteristike Helsinškog odbora da se stavi na suprotnu stranu ili da ćuti u slučajevima kršenja prava muslimana.

- Na osnovu lažnih razloga oba saopštenja smanjuju poštovanje i povjerenje koje organizacija i njene članice održavaju. Saopštenja indukuju neprijateljske stavove uperene protiv Helsinškog odbora i njegovih članova - navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da Rijaset Islamske zajednice time povećava rizik od uznemiravanja i drugih napada na tim boraca za ljudska prava i članove njihovih porodica.

- Ovi verbalni napadi protiv Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH, predsjednika tog odbora Vere Jovanović i bivšeg predsjednika Srđana Dizdarevića najnoviji su primjeri govora mržnje i klevetanja u BiH - naglašeno je u izvještaju.

Navodi se i da vlasti ne preduzimaju mjere da budu zaštićena prava branilaca ljudskih prava, niti javno osuđuju klevetu ili podržavaju nevladine organizacije koje se bore za ljudska prava.

U dijelu izvještaja pod nazivom “Propaganda za rat ili zagovaranje nacionalne rasne ili vjerske mržnje” navedeno je da je jezik mržnje još široko prisutan u pojedinim medijima u BiH.

- Postojeći mehanizmi regulacije, u elektronskim medijima, i samoregulacije u štampanim medijima pokazali su se kao nedovoljni i neefikasni - navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da organi vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH, imaju odgovornost da spriječe nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju i da u potpunosti učestvuju u kampanjama prevencije.

- Iako su zakoni za sprečavanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje usvojeni, nema volje da se oni sprovode i da sankcionišu one koji su odgovorni za takvu mržnju. RAK, kao nezavisno tijelo za zaštitu novinarskih standarda i etike, je takođe pod značajnim uticajem vlasti i političkih formacija - istaknuto je u izvještaju.

Pitanja

Poslije razmatranja ovog i još deset izvještaja, UN će usvojiti preporuke i listu od gotovo stotinu pitanja koja će biti upućena institucijama BiH na sprovođenje i odgovaranje.

Institucije BiH moraće UN da odgovore, između ostalog, koje konkretne mjere su preduzete na jačanju kapaciteta Odjeljenja za zaštitu svjedoka u okviru Agencije za istrage i zaštitu BiH, te koje mjere su usvojene da bi bilo obezbijeđeno da svjedoci koji su pod ozbiljnim rizikom dobiju dugoročne ili stalne mjere zaštite i šta je urađeno da budu otkriveni i sankcionisani svi koji su prijetili svjedocima i njihovim porodicama.

Od BiH će biti zatraženo da odgovori da li takve mjere uključuju i mogućnost da svjedoci promijene identitet ili budu premješteni unutar ili van BiH. Jedno od pitanja je i šta je preduzeto da bi bila pružena psihološka podrška svjedocima prije, za vrijeme i poslije suđenja za ratne zločine, posebno s ciljem smanjenja moguće retraumatizacije onih koji su preživjelih postupak u sudu.

U fokusu interesovanja UN biće i Strategija za procesuiranje ratnih zločina, odnosno šta je urađeno da bude smanjen postojeći zaostatak u Tužilaštvu BiH i koje mjere vlasti BiH planiraju da preduzmu kako bi bilo smanjeno kašnjenje u sprovođenju Strategije.

Institucije BiH moraće da odgovore i na koji način je obezbijeđeno da svi pravosudni organi primjenjuju načela potvrđena od strane Ustavnog suda BiH u “predmetu Maktouf” i da se uzdrže od primjene Krivičnog zakona SFRJ. Kada se radi o Institutu za nestala lica BiH, od BiH će biti zatražen konkretan odgovor na koji način je zagarantovano redovno popunjavanje organa upravljanja te institucije.

Odšteta

Institucije BiH moraće da odgovore i koje su konkretne mjere usvojene kako bi se obezbijedilo da bivši zatočenici logora dobiju kompenzaciju za pretrpljenu štetu tokom rata i da li podnošenje zahtjeva za naknadu štete može da zastari.

BiH će stići i pitanje da li civilne žrtve rata i, uopšte, žrtve teških kršenja ljudskih prava tokom rata, mogu da dobiju izuzeće od sudskih taksi u slučaju podnošenja tužbi i koliko je civilnih žrtava rata dobilo ovo izuzeće. Jedno od pitanja je i koje mjere su usvojene kako bi bilo obezbijeđeno da povratnici ne gube svoja socijalna davanja prilikom selidbe iz jednog entiteta u drugi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.