Čemu služi paušal ako poslanici ne rade

Sarajevo - Paušal na koji imaju pravo parlamentarci na nivou BiH godišnje iz budžeta izvlači oko pola miliona maraka, uprkos tome što zakonima niti drugim aktima nije precizno definisano zbog čega im se zapravo i isplaćuje, što nije slučaj u zemljama regiona u kojima ta privilegija postoji.

Paušal je, naime, jedna u nizu beneficija koje po odnosu angažmana u parlamentarnim klupama ostvaruju poslanici i delegati u Parlamentu BiH. Primanja im se kreću, prema podacima Centara civilnih inicijativa  (CCI), od 4.800 do 6.500 KM, a iako su pojedine privilegije ukinute, kao što je “bijeli hljeb”, odnosno produžena plata nakon isteka mandata, još imaju pravo na brojne, među kojima je i paušal.

U najnovijem istraživanju parlamentarnih službi na nivou BiH navedeno je da se paušal isplaćuje svima i to mjesečno u iznosu od oko 750 KM, čak, prema ranijim upozorenjima iz nevladinog sektora, i u mjesecima kada nema zasjedanja. Istraživanjem su, uz BiH, obuhvaćene i zemlje regiona.

Pravo na poslanički paušal predviđeno je, kako piše, u propisima na nivou BiH te u federalnom parlamentu i većini kantona u FBiH, kao i u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. U Crnoj Gori je na snazi drugačija vrsta naknade, pod nazivom varijabilni dio zarade dok u propisima u Narodnoj skupštini RS, Vijeću naroda RS ni u Skupštini Brčko distrikta kao ni u Sjevernoj Makedoniji nije predviđeno pravo na poslanički paušal.

Federalnim poslanicima, po tom osnovu, pripada mjesečno 630 KM. Slovenačkim propisima je definisano da paušal, koji se kreće od 980 do 1.660 KM, služi za pokrivanje materijalnih troškova rada u izbornoj jedinici, reprezentacije prilikom susreta, troškova prevoza i drugih.  U Hrvatskoj paušal iznosi oko 400 KM, a služi za pokrivanje povećanih materijalnih troškova, dok u Crnoj Gori varijabilni dio zarade od oko 1.000 KM poslanik može zaraditi zbog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i dodatnog angažmana. Poslanički dodatak u Srbiji iznosi oko 450 KM.

Zamjerke zbog nepreciznosti odluke godinama iznose i revizori.

- Odlukom o načinu obračuna plata i ostalih materijalnih prava poslanika i delegata u Parlamentu BiH nije jasno i precizno regulisano pitanje predmetne naknade - mjesečnog paušala. Prema odluci, pripada im za obavljanje poslaničke i delegatske dužnosti, bez obzira na radno-pravni status. Naknada se u punom iznosu isplaćuje za svaki mjesec, a u 2017. godini poslanicima je to tom osnovu isplaćeno 488.061 KM. Ponovno ukazujemo na potrebu preciznijeg definisanja suštine i namjene ove vrste naknade - stav je revizora.

Monitoring

U CCI-u su naglasili da su i u posljednjem izvještaju o monitoringu rada Parlamenta BiH za prošlu godinu naglasili da tu naknadu i dalje primaju svi parlamentarci nezavisno od njihovog statusa u toj instituciji.

- Uprkos tome da su znatno smanjenje ili ukinute određene beneficije koje su imali parlamentarci, još ima prostora za dodatno usklađivanje ukupnih primanja što bi, prije svega, značilo usklađivanje njihovih plata sa takozvanim “evropskim standardom”, odnosno da one iznose najviše od tri do tri i po prosječne plate zaposlenih u BiH - kazali su u CCI-ju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.