Čekaju sugestije od tužilaštva Engleske

BEOGRAD - Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, poslije jučerašnjeg razgovora sa engleskim kraljevskim tužilaštvom, putem video-konferencijske veze, nije odlučilo da li će se žaliti na odluku Suda za ekstradicije u Londonu da ne izruči Ejupa Ganića Srbiji.

Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić nije mogao da precizira da li će, ni kada će biti podnesena žalba na odluku londonskog suda i dodao da sada čekaju sugestije engleskog tužilaštva.

Vekarić je rekao da je srpsko tužilaštvo proslijedilo britanskim tužiocima, koji zastupaju srpsku stranu u tom slučaju, svoju analizu presude Suda za ekstradicije kojom je odbio da izruči Srbiji Ganića, člana ratnog Predsjedništva RBiH, osumnjičenog za zločin u Dobrovoljačkoj ulici.

Sud u Londonu je 27. jula odbio zahtjev srpskih vlasti za ekstradiciju Ganića.

Okružni sudija Timoti Vorkman rekao je tada na ročištu da je slučaj Ganić "iskorišćen u političke svrhe i kao takav predstavlja zloupotrebu procedure pred londonskim sudom".

Tužilac Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević odmah je poslije odbijanja zahtjeva Srbije najavio će Tužilaštvo uložiti žalbu Višem sudu, jer iako poštuju odluku suda u Londonu nisu njome zadovoljni.

Prethodno je žalbu na odluku londonskog suda najavio zamjenik tužioca Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić.

Koordinator Tima MUP-a Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak ranije je izjavio da je bivši tužilac Tužilaštva BiH Filip Alkok, koji je u BiH vodio "predmet Dobrovoljačka ulica", a u Ekstradicionom sudu u Londonu bio krunski svjedok odbrane Ejupa Ganića, uprkos zakonskoj obavezi da kao međunarodni tužilac mora da čuva tajne, kompletan "predmet Ganić" odnio  sa sobom u Englesku. Osim toga, Ganićevom timu odbrane otkrio je identitet zaštićenog svjedoka.

- Ganićeva odbrana je preko Alkoka imala sve bitno iz tog predmeta. Alkok je već i tada vjerovatno radio za Ganića. On je kao tužilac Tužilaštva BiH u "predmetu Dobrovoljačka ulica" sarađivao i sa Tužilaštvom Srbije, uzimao izjave svjedoka, a asistenciju mu je pružalo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije - kaže Tuševljak.

Na zahtjev Tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica Jugoslovenske narodne armije iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.

Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u Dobrovoljačkoj ulici su u maju 1992. ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215.

Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu "Hitrou" po potjernici srpskog Interpola.

Krivična djela

Rješenjem o sprovođenju istrage Ganiću se na teret stavljaju tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.