Foto: Čedomir Antić: Konfederalno uređenje BiH ili mirni razlaz
Reforma BiH treba da ide u pravcu stvaranja minimalne, ali funkcionalne dvočlane ili tročlane konfederacije. Ako je takvo konfederalno rešenje nemoguće i neprihvatljivo za EU, onda je najbolje ići u miran razlaz. Do tada, važno je da budu uspostavljeni čisti računi između BiH i entiteta.
Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Naprednog kluba iz Beograda i direktor Andrićevog instituta u Andrić gradu u Višegradu Čedomir Antić.
On je ocijenio da kampanja, koju protiv Republike Srpske vode pojedine azijske države, veoma uticajni krugovi u SAD, Zapadnoj Evropi i Hrvatskoj i BiH, ima za cilj njeno slabljenje, a da islamske države uvjere da SAD i deo EU ne vode antimuslimansku politiku.
* GLAS: Bićete direktor Andrićevog instituta u Andrić gradu u Višegradu. Koliko je značajno postojanje takve institucije i koji će biti Vaši osnovni principi rada?
ANTIĆ: Kako to kod nas često biva, postao sam direktor pre nego što je sam institut osnovan. Logiku takve pojave kod nas razumem, ali me ona uvek pomalo zabrine. Cilj je da u jednom malom gradu velike istorije, u okviru novog, odjednom stvorenog urbanog centra, bude osnovan moderan, multidisciplinaran institut društvenih nauka. Institut bi mogao da postane jedno od naučnih i kulturnih centara ne samo kad je reč o srpskim zemljama, već i u regionu. Potrebna nam je demetropolizacija nauke i kulture, ali moramo da se čuvamo da se one istovremeno ne provincijalizuju.
* GLAS: U izvještaju Naprednog kluba o političkim pravima srpskog naroda u regionu navedeno je da se i dalje vodi međunarodna kampanja protiv RS. Ko stoji iza te kampanje i šta je njen cilj?
ANTIĆ: Verujem da kampanju protiv RS srećom više ne vodi neka od velikih sila. Tako nešto ne mogu da kažem za pojedine azijske države, izvesne veoma uticajne krugove u SAD, Zapadnoj Evropi i naravno Hrvatskoj i BiH. Cilj je da RS bude oslabljena, a islamske države uverene da SAD i deo EU ne vode antimuslimansku politiku. Takođe, cilj je i da Bošnjaci ne dobiju funkcionalnu nezavisnu državu. U regionu učesnici u kampanji protiv RS imaju jasnije ciljeve, oni žele da RS bude ukinuta, a motiv su im nacionalizam ili u slučaju LDP-a autošovinizam.
* GLAS: Ocijenjeno je da su politička prava Srba u regionu sve nepovoljnija. Da li bi rješenje za to bilo uspostavljanje i vođenje jedinstvene srpske politike u regionu, što je ovih dana predložio i predsjednik RS Milorad Dodik?
ANTIĆ: Mi prihvatamo međunarodno priznate granice. Time smo najviše pogođeni mi Srbi, jer takve prepreke nisu stavljane drugim narodima, posebno Albancima, ali mi to prihvatamo kao stvarnost. Ipak, Srbi su jedna i nedeljiva nacija u koliko god država živeli. Dakle, logično je da u regionu koordinišemo svoju politiku. Kad može Turska da koordiniše politiku sa zemljama i narodima sa kojima nema mnogo veze, onda možemo i mi u okvirima jedne nacije. Rekao bih ne samo da možemo to da činimo, već je to i ispravno i pravedno.
* GLAS: Kakvi su, prema Vašem mišljenju, odnosi Srbije i RS danas i koji su prioriteti koje treba rješavati na toj relaciji?
ANTIĆ: Odnosi su dobri, mada nije iskorišćen pun kapacitet specijalnih veza. Mislim da vlade Srbije i dalje pate od stranačkih interesa. Ako im je toliko milo da podržavaju nekoga i ako žele da njih neko neprekidno podržava, neka dozvole Srbima iz regiona da glasaju u Srbiji i neka odrede pet ili deset poslanika u Skupštini koje će oni slobodno birati. Ovako samo dovode srpske političke partije i političare u neprijatan položaj. Treba promeniti Zakon o odnosima Srbije sa Srbima u regionu i dijaspori, dati veći značaj srpskim krajevima koji imaju najveću političku samostalnost, izdvojiti više novca za razvoj kulture, prosvete i privrede u tim krajevima i započeti integraciju srpskog naroda Srbije, RS, BiH i Crne Gore.
* GLAS: Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem da Srbija kao potpisnica Dejtonskog sporazuma treba više da se afirmiše u sprovođenju tog sporazuma. Na to je upozoreno i u izvještaju Naprednog kluba. Kako to postići?
ANTIĆ: Srbija treba da se bavi krajevima u kojima naš narod živi, a ne krajevima u kojima je živeo pre 300 godina. Srbija gubi vreme boreći se za prazan formalni suverenitet na Kosovu i Metohiji i moleći za ulazak u EU. Srbija treba da usmeri svoje ciljeve i da vodi politiku dostojnu moderne evropske države.
* GLAS: Da li u Srbiji postoji spremnost da se više angažuje prema RS kao potpisnica Dejtonskog sporazuma?
ANTIĆ: Podrška RS pokazala se na prethodnim izborima u Srbiji. Istraživanja javnog mnjenja pokazala su da, bez obzira na to što je LDP prešao cenzus, RS u Srbiji podržava više građana nego što u njoj živi Srba. Odnos prema RS je u krajnjoj liniji bio razlog, a poznajući Ivicu Dačića možda i izgovor, ali izgovor izabran kao razuman i velikoj većini prihvatljiv što sadašnja vlada izgleda ovako. Pošto narod već želi da Srbija ima najbolje odnose sa RS, onda je logično da je put za to poštovanje Dejtonskog sporazuma. Sve drugo bi bilo loše ili za naše susede ili za naše sunarodnike.
* GLAS: Kako vidite trenutnu političku situaciju u BiH i poziciju RS?
ANTIĆ: BiH je u krizi. Umesto da potraže oslonac u najboljim rešenjima Dejtonskog sporazuma, neke od vođa Bošnjaka traže osnivanje još dva distrikta, kao da im nije dosta 12 ili 13 vlada i skupština. RS je u nešto boljem položaju, ali naravno da joj svetska kriza i događaji u islamskom svetu predstavljaju veliku pretnju, koja je tokom proteklih 17 godina višestruko uskraćena i oštećena voljom SAD i EU. Mislim da Srpska treba da nastavi današnju politiku. Jako je važno da, pored što bržih ekonomskih reformi i nastojanja da počne da se brzo i regionalno ujednačeno razvija, Srpska reformiše javni sektor, državnu upravu i konačno trajno sanira penzijski sistem. Samo tako će se moći suočiti sa velikim izazovom demografske krize koja preti većini balkanskih naroda. Što se tiče odnosa u BiH, treba nastaviti sa politikom zahteva da budu vraćene nadležnosti Srpske. Reforma BiH treba da ide u pravcu stvaranja minimalne, ali funkcionalne dvočlane ili tročlane konfederacije, umesto negiranja prava jednog naroda koji je u BiH brojniji od bar tri naroda bivše Jugoslavije kojima u SFRJ niko nije ugrožavao status, ali su ipak izabrali da budu nezavisni. Ako je takvo konfederalno rešenje nemoguće i neprihvatljivo za EU, onda je najbolje ići u miran razlaz. Do tada, važno je da budu uspostavljeni čisti računi između BiH i entiteta, od razgraničenja, preko dugova, do odnosa prema ratnim zločinima i žrtvama.
* GLAS: Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je rekao da priprema nacionalnu strategiju za Kosovo i Metohiju. Kakva bi ona mogla da bude i koji kurs nova vlast u Srbiji treba da ima prema Kosovu?
ANTIĆ: Promena vlasti uvek predstavlja novi izazov i šansu. Šansu za sada ne vidim, a ne vidim ni politiku bitno drugačiju od politike prethodne vlade.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.