Čarls Ingrao: Američka vojska odbila da uhapsi Karadžića i Mladića

Američka vojska je odbila da uhapsi Ratka Mladića i Radovana Karadžića, iako je to mogla da učini više puta. Odbila je to da uradi i kada je Stejt department tražio.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" profesor istorije na američkom univerzitetu Čarls Ingrao, vođa tima 300 svjetskih istoričara i pravnika koji su autori knjige "Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama".

On tvrdi da je Ričard Holbruk Radovanu Karadžiću dao usmeno obećanje da ga neće uhapsiti, jer je znao da američka vojska to neće da učini i dodaje da ne postoji nikakav pismeni dokument o tome.

* GLAS: Projekat kojim ste rukovodili odnosi se na zanimljivo vrijeme, vrijeme raspada jedne zemlje. Možete li otkriti koje su to najveće kontroverze sa kojima se suočavala bivša Jugoslavija?

INGRO: Jedna od najvećih kontroverzi je kontroverza na Kosovu. Srbi su bili diskriminisani, a bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević iskoristio je te strahove da se popne na vrh političkog neba. On je i Srbe u BiH iskoristio na isti taj način. Onda je počeo rat u kojem su se zločini odigrali na svim stranama.

* GLAS: U knjizi tvrdite da je general Ratko Mladić 20 puta bio "na nišanu" specijalaca SAD, ali da nisu htjeli da ga uhapse?

INGRO: Američke snage su mogle uhapsiti Ratka Mladića u prvoj polovini 1996. godine, ali je Glavni štab američke vojske izdao naređenje da se ne hapsi nijedan optuženik za ratne zločine, da ih se klone i da ne pokušavaju da ih traže. Američka vojska i predsjednik Bil Klinton bilu su uplašeni da će, ukoliko se desi hapšenje nekog od optuženih za zločine, doći do velikog nasilja i da će biti ugroženi američki vojnici. Mislili su da će ako se to desi američko javno mnjenje zahtijevati da se povuku američki vojnici iz BiH. Američka vojska i Klinton su vjerovali da je najbitnije razdvojiti dvije zaraćene strane. I kada je Stejt department tražio da optuženi budu uhapšeni, američka vojska je to odbila. Dešavalo se da se Mladić kretao po Bosni, da su ga američke snage sretale na putevima, ali nisu htjele ništa da urade. Nije bilo toliko puteva oko Han Pijeska da bi prolazio nevidljiv, a tamo su bile tri grupe američkih specijalaca koji su ga pratili, ali ne i uhapsili.

* GLAS: Stejt department predstavljate kao trećeg igrača u priči. Iznosite i detalje u vezi za Holbrukovim odlaskom u Beograd i njegov razgovor sa Miloševićem. Po čijem nalogu je Holbruk pregovarao i šta je konkretno dogovorio sa Miloševićem?

INGRO: Izvori u Stejt departmentu navode da je poslije odbijanja američke vojske da uhapsi Karadžića i Mladića Klinton naredio Holbruku da uradi sve što je potrebno da se Karadžić skine sa političke scene. Holbruk Karadžiću nije imao šta da ponudi da se on povuče iz politike, a znao je da američka vojska nije htjela da ga uhapsi. Zato mu je po Miloševiću poručio da mu američki vojnici neće smetati, a znao je da ga ni francuska armija neće uhapsiti. To Holbrukovo obećanje bilo je verbalno i ne postoji nikakav dokument.

* GLAS: Znači Holbruk i Karadžić nisu potpisali nikakav dokument u kojem mu on garantuje beneficije i amnestiju, ako se povuče?

INGRO: Karadžić se poziva na neka dokumenta. Njegov advokatski tim me je posjetio prije četiri mjeseca i pokazao mi potpisan dokument gdje stoji Karadžićev potpis. Holbruk je to odbio da potpiše, a i Stejt department je saopštio da Holbruku nikada ne bi dozvolili da potpiše takav dokument.

* GLAS: Za ratne zločine optužen je skoro cijeli policijski, vojni i politički vrh Srbije i RS. Zbog čega nisu i drugi?

INGRO: Zato što su postojali dokazi da su oni izdavali naredbe za zločine. Generali koji su dobili naredbe su ih i izvršili. Uhapšeni su i oni koji su izvršili te naredbe. Dokazi o zločinima u Srebrenici su toliko ubedljivi da ih malo ko u svijetu negira. Dokazi na drugim stranama su međutim tanji, što ne znači da su svi drugi nevini. Prema dokazima koje imamo Alija Izetbegović nikada nije potpisao naredbu da se počine masovna ubistva. Franjo Tuđman je međutim bio obaviješten o zločinima počinjenim nad Srbima i da je živ, bio bi najvjerovatnije u Hagu.

* GLAS: Da li je međunarodna zajednica time zatvorila priču o ratnim zločinima?

INGRAO: Potrebno je provesti punu istragu o stradanju Srba u Sarajevu, potom o zločinima protiv vojnika JNA u Tuzli. Iako u svijetu ne postoji interes za to, stvari će doći na svoje i treba sve zločince procesirati i jednako tretirati sve žrtve zločina.

Promocija

U Sarajevu je juče promovisana knjiga "Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama" čiji je urednik profesor Čarls Ingrao.

Na projektu "Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama" radilo je 300 vodećih istoričara i pravnika, od čega je 75 Srba, 25 naučnika iz BiH, 12 sa Kosova, 25 iz Hrvatske i oko 140 iz evropskih zemalja i Kanade.

O knjizi su juče u Sarajevu govorili Dušan Janjić, Dubravko Lovrenović i Bisera Turković. Knjiga za koji mjesec treba da se pojavi u srpskom i hrvatskom izdanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.