Carina bez vaga i skladišta

Sarajevo - Stanje na većini carinskih terminala u BiH veoma je loše, a nisu čisti ni računi po osnovu naknade za njihovo korišćenje, pokazala je revizija učinka pod nazivom "Upravljanje carinskim terminalima", koju je uradila Kancelarija za reviziju institucija BiH.

Revizija je poseban akcenat stavila na uslove na carinskim terminalima, među kojima neki ne zadovoljavaju ni osnovne uslove, jer nemaju vage, skladišta za oduzetu robu i prostor za vozila. Utvrđeno je da na nekim terminalima, osim vaga, nema viljuškara, prostora za arhivu i karantina za stoku, dok ima terminala koji imaju i dodatne uslove, kao što su restoran, prostor za inspekcije i špeditere te sanitarne prostorije za vozače.

- Većina terminala koji su u vlasništvu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su namjenski građeni objekti koji ispunjavaju sve osnovne uslove, iako imaju problem sa tekućim održavanjem i higijensko-sanitarne probleme - navedeno je u izvještaju.

Reviziji, kako je navedeno, nisu predočeni ni dokazi kojima se potkrepljuje postojanje sveobuhvatnih analiza upravljanja carinskim terminalima sa aspekta efikasnosti i ekonomičnosti.

U izvještaju se navodi da je UIO BiH zaključno sa 2014. godinom, prema ovom izvještaju, poslovao na 41 terminalu, od kojih je 11 u njihovom vlasništvu, jer su neki naslijeđeni od entitetskih uprava carina, a drugi novoizgrađeni dok je sa druge strane 30 terminala u privatnom vlasništvu. Podvučeno je da određeni carinski terminali koji nisu u vlasništvu UIO ne ispunjavaju neke od propisanih uslova, a ne ispunjavaju ni obaveze.

- Pojedini vlasnici carinskih terminala svoje obaveze prema UIO ne izmiruju redovno, dok su kod nekih potraživanja stara i nekoliko godina. Različita postupanja su utvrđena i kada je riječ o aktivnostima prinudne naplate potraživanja i načinu postupanja sa dužnicima. Zbog toga UIO od vlasnika carinskih terminala potražuje oko 2,6 miliona KM - navedeno je u izvještaju.

Prihodi UIO od carinskih terminala godišnje iznose oko 14 miliona maraka, što je 0,2 odsto od ukupnih prihoda, a naknada od terminala se naplaćuje za teretna i putnička vozila za korišćenje parking prostora dok traju propisane carinske procedure.

Kod terminala u privatnom vlasništvu UIO ne plaća zakup već je vlasnik dužan da naplaćuje naknadu za korišćenje tog terminala i obavezan je da mjesečno uplaćuje 30 odsto od ukupnog prihoda na jedinstveni račun. Ugovori o korišćenju terminala, kako je navedeno u izvještaju revizora, razlikuju se međusobno od sveobuhvatnosti do preciznosti ugovorenih obaveza.

- Utvrđeni iznosi naknade kreću se od pet do 40 KM po danu. Ne sporeći propisom utvrđeni iznos naknade za korišćenje carinskog terminala, kao i omjer naknade za terminal između UIO i vlasnika, napominjemo da nisu predočene analize na osnovu kojih je on utvrđen - istakli su revizori.

Upozoravaju da upravljanje terminalima nije dovoljno efikasno, a postoje i uska grla.

- Propisi nisu dovoljno jasni, precizni i ostavljaju prostor za slobodna tumačenja i različita postupanja - navedeno je u izvještaju.

Podvučeno je i da je utvrđeno da ni u jednom propisu ne postoji jasna definicija carinskog terminala.

- Nije jasno da li je to objekat i infrastruktura ili mjesto rada. Jedino je u odluci o utvrđivanju uslova za carinski terminal navedeno da će carinski terminali biti odobreni u objektima koji zadovoljavaju carinski pregled - navedeno je u izvještaju.

Predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Momčilo Novaković kaže da još nisu dobili revizorski izvještaj, ali da su u utorak na sjednici razmatrali dopis Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport, u kojem su navedene stvari o neadekvatnosti prelaza i ponašanju službenika.

- Za mene su zabrinjavajuće neke od tih konstatacija, a kada budemo razmatrali izvještaj na sjednici komisije, vidjećemo šta je to revizija ustanovila. Uglavnom, određene informacije smo i zatražili od Savjeta ministara BiH i Uprave - rekao je Novaković.

U UIO su kazali da su preduzeli mjere čijim će izvršenjem realizovati date preporuke. Imenovana je Komisija za izradu nacrta odluke o korišćenju carinskih terminala, odluka je urađena i proslijeđena Upravnom odboru.

- Nacrtom odluke definisan je pojam carinskog terminala, a propisana je i mogućnost da UIO može carinske terminale čiji je držalac dati na održavanje i upravljanje trećim licima. Definisani su osnovni uslovi koje treba da ispunjava carinski terminal - kazali su u UIO.

Nacrtom nove odluke određeno je da se izbor carinskog terminala vrši putem javnog oglasa, a u Upravi su kazali da su kod onih koji su ostali dužni za prihode koristili sve mehanizme prinudne naplate i tim putem naplatili znatna sredstva.

Inače, preduzeća i opštine koje u svom vlasništvu imaju carinske terminale ubrali su od 2007. čak 128 miliona KM, a za taj iznos direktno je ostao uskraćen UIO.

Preporuke

Stav revizije je da menadžment i Upravni odbor UIO nisu preduzeli sve potrebne aktivnosti na sistemskom rješavanju problema. Revizori smatraju da preporuke koje su dali nadležnima, a s ciljem boljeg stanja na terenu, mogu biti realizovane u relativno kratkom periodu.

- Upravni odbor UIO treba da unaprijedi propise i obavi sveobuhvatnu analizu te propiše procedure pribavljanja carinskih terminala uz uvažavanje principa transparentnosti - navedeno je između ostalog u revizorskom izvještaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.