Bursać: U razgovore trebalo ući sa jasnim političkim stavom

SARAJEVO- Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da se u razgovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH nije trebalo ući bez jasnog političkog stava o ključnim pitanjima.

U raspravi o Prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji se razmatra po skraćenom postupku, a koje je predložila grupa poslanika stranaka iz Federacije BiH, Bursaćeva je ocijenila neozbiljnim predlaganje velikog broja izmjena i dopuna koje se tiču novih tehnologija bez prethodno sprovedenih potrebnih predradnji.

Prema njenim riječima, posebno je neozbiljno fingiranje neke demokratije uvođenjem novih tehnologija, dok se žmuri i ćuti na glasove iz inostranstva, kod kojih se ne zna ko glasa.

Bursaćeva se osvrnula i na prijedlog da se Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/da ovlaštenje da provodi postupak utvrđivanja odgovornosti.

"Daje se takva nadležnost tijelu koje treba da sprovodi izbore", istakla je Bursaćeva i dodala da se ozbiljnim ne može smatrati ni davanje ovlaštenja CIK-u da provodi postupak utvrđivanja da li je politički subjetk iznio lažne informacije.

Obrazlažući negativan stav Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, predsjedavajuća Komisije Alma Čolo optužila je članove ovog tijela iz SNSD i HDZ da su većinom glasova odlučili da bude donijeta takva odluka.

"Nema argumentovane rasprave, bitno koliko je prisutno onih koji će glasati za ili protiv", tvrdi Čolo, koja smatra da predloženi zakon predstavlja cjelokupan paket za poboljšanje izbornog zakonodavstva i izbornog procesa u BiH.

Prema njenim riječima, ovo je rezultat rada predstavnika stranaka, eksperata OEBS-a, Venecijanske komisije i Delegacije EU.

Borjana Krišto iz HDZ BiH istakla je da je mišljenje Ustavnopravne komisije negativno jer se HDZ ne može ponašati kako neko drugi misli.

"HDZ ima svoje stavove i njih zastupa. Ovi principi ne odgovaraju principima transparentnosti i integriteta izbornog procesa", rekla je Krišto i upitala šta može biti zaštita integrietata ako ne sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što predloženi zakon ne čini.

Ona je dodala da je zaštita integriteta izbornog procesa i imenovanje CIK-a u skladu sa zakonom.

Nikola Lovrinović iz HDZ stava je da predloženim rješenjima nije obuhvaćena najveća izborna krađa, a to je lažno nacionalno predstavljanje, dok Nermin Nikšić iz SDP tvrdi da je jasno kome u BiH nisu cilj fer i pošteni izbori.

Poslanik A-SDA Jasmin Emrić rekao je da Ustavnopravna komisija ruši ono što nije po volji vladajuće većine i pita koji od principa predloženog zakona – jačanje integriteta izbornog procesa i transparentnosti - nisu po volji vladajućim strankama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet SoFtić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o informaciji Upravnog odbora BHRT-a o posljedicama finansijske blokade ove medijske kuće, za koji je predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković-Bursać istakla da je neprihvatljiva i da ne sadrži relevantne podatke za donošenje zaključaka.

Prema njenim riječima, pitanje dugovanja i međusobnih potraživanja između tri javna servisa trenutno je pitanje sudova.

"Podsjećam da je prvostepena sudska presuda donijeta u korist RTRS-a", rekla je Bursaćeva.

Ona je navela da su ukupni prihodi od RTV takse na području Republike Srpske i Federacije BiH do 2016. godine bili izjednačeni i da to nikome nije smetalo, iako Srpska ima duplo manji broj stanovnika.

"BHRT zapošljava oko 900 ljudi, pri čemu ima po jedan TV i radio program, te portal, a traži 50 odsto od ubrane RTV takse. RTRS ima dva TV kanala, radio i portal i zapošljava oko 600 ljudi", rekla je Bursaćeva.

Ona je istakla da informacija Upravnog odbora BHRT-a sadrži i neistinu da bi gašenjem ovog javnog servisa nastupio medijski mrak u BiH, jer BiH ima još dva javna servisa - RTRS i RTV Federacije BiH.

Bursaćeva je izrazila uvjerenje da bi se dugovi BHRT-a mogli riješiti i boljim raspolaganjem novca, što bi trebalo da radi menadžment umjesto što se bavi zapošljavanjem kadrova po odgovarajućoj teritorijalnoj i stranačkoj strukturi.

"A to se odražava na programskim sadržajima, zbog čega u Republici Srpskoj BHRT ne doživljavamo kao svoj javni servis", zaključila je Bursaćeva.

Poslanik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović podsjetio je da se na rješavanju statusa javnih RTV servisa u BiH radilo i u prethodnom mandatu Parlamentarne skupštine BiH, ali da to nije urađeno jer nije implementiran zakon koji predviđa formiranje korporacije javnih RTV servisa.

On je upozorio da se dugo vremena ne govori o kanalu na javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović naveo je da je model finansiranja javnih RTV servisa u BiH mješovit, odnosno da entiteti imaju različite načine prikupljanja RTV takse.

On je podsjetio da je federalna Poreska uprava bila blokirala račun BHRT-a zbog duga od 19 miliona KM, tvrdeći da to može dovesti do gašenja ovog javnog RTV servisa.

Osmanović je iznio stav SDA da bi navedeni problemi bili riješeni ako bi nadležni sud ubrzao rješavanje predmeta koji se tiču povrata duga od RTV takse između javnih emitera, te ako bi FBiH uskladila sa Republikom Srpskom izvršni postupak u dijelu prinudne naplate i ako bi se utvrdio jedinstven način naplate takse u cijeloj BiH.

Poslanik SDP BiH Nermin Nikšić smatra da je ključ rješavanje problema dugovanja prema BHRT-u, a da je sve drugo prolongiranje problema.

Pretohodno je bez zainteresovanih za diskusiju okončano razmatranje većeg broja izvještaja koji su na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.