Bunoza: Tražio sam informacije o Mahmuljinu, Turci tvrde da nije kod njih

Zakoni o VSTS-u i Sudu BiH su važni propisi za vladavinu prava, ali i nastavak evropskog puta BiH, pa vjerujem da ponuđena rješenja Ministarstva pravde BiH, koja su preuzeli i predložili članovi Kolegijuma Doma naroda, na kojima radimo godinama, uskoro mogu biti usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH ako za to postoji dovoljno mudrosti, rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" ministar pravde BiH Davor Bunoza.

GLAS: Čini se da je oblast pravosuđa najslabija karika u BiH. Šta po Vašoj ocjeni treba što hitnije uraditi da se ta oblast uredi kako valja i približi Evropskoj uniji?

BUNOZA: Pravosuđe u BiH ne trebamo tendenciozno posmatrati kao najslabiju kariku, nego kao oblast koja zahtijeva najodlučnije reformske zahtjeve, a što je uobičajno za svaku državu koja nastoji pristupiti Evropskoj uniji.  U Ministarstvu pravde BiH smo svjesni možda i strogih  zahtjeva koji su postavljeni pred BiH, ali isto tako smatram da smo u posljednje tri godine ipak učinili određene iskorake. Ovd‌je prvenstveno mislim na provjeru finansijskih izvještaja za nosioce pravosudnih funkcija, članova bliže porodice, javnu objavu istih izvještaja, mogućnost sudskog preispitivanja odluka VSTS-a, javna objava srodnika nosilaca pravosudnih funkcija koji rade u advokaturi, notarijatu pravobranilaštvu... Tim putem treba da nastavimo, da poboljšavamo zakonski okvir koji se tiče vladavine prava, insistiramo na odgovornosti, jer takva zakonska rješenja moramo donositi zbog nas samih, a ne samo zbog zahtjeva EU.

GLAS: Dugo se koplja lome oko toga šta treba uraditi kada je riječ o novom prijedlogu Zakonu o VSTS-u i Sudu. U čemu je problem i kada se može očekivati da to bude usvojeno?

BUNOZA: Riječ je o važnim propisima za vladavinu prava, ali i nastavak evropskog puta BiH.  Vjerujem da ponuđena zakonska rješenja Ministarstva pravde BiH, koje su preuzeli i predložili članovi Kolegijuma Doma naroda, na kojima radimo godinama, uskoro mogu biti usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH ako za to postoji dovoljno mudrosti.

GLAS: Kakva je saradnja BiH sa zemljama bivše Jugoslavije u prvom redu Hrvatske i Srbije kada je riječ o pravosuđu, jer je činjenica da mnogi optuženi, osuđeni ili osumnjičeni spas od zakona traže van BiH?

BUNOZA: Saradnja postoji i odvija se putem međunarodne pravne pomoći i na temelju sporazuma sa susjednim državama. Međutim, činjenica je da različita državljanstva i pravni sistem ponekad otežavaju izvršenje presuda, zato je važno dodatno jačati regionalnu saradnju kako bi se spriječilo izbjegavanje pravde.

GLAS: Pravosnažno osuđeni Sakib Mahmuljin je pobjegao iz BiH i mnogi tvrde da se sklonio u Tursku. Gd‌je je, po Vašoj ocjeni, BiH pogriješila i zašto se dešava da pravosnažno presuđena lica bježe od zakona i zatvora?

BUNOZA: Potrebno je analizirati sve okolnosti i procedure kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti. Lično sam imao nekoliko bilateralnih susreta s ministrom pravde Turske, te sam i pitao za ovaj slučaj, ali sam dobio odgovor da imenovana osoba nije locirana u toj zemlji. Ranije smo poslali zahtjev organima u Turskoj u vezi imenovane osobe, ali nismo dobili potvrdne odgovore.

GLAS: Kako biste ocijenili dosadašnji rad Savjeta ministara i u čemu leži problem pa nije urađeno više i ko je u svemu ovome najveći kočničar?

BUNOZA: Radimo u složenim političkim uslovima, ali pored toga, mislim da smo napravili značajne pomake. Poređenja radi, prošli saziv Savjeta ministara je usvojio mali broj zakona, desetak,  a ovaj saziv preko trideset za sada, od toga devet tzv. evropskih zakona. Nas od otvaranja službenih  pregovora dijeli samo usvajanje dva već pripremljena zakona (VSTVS i Sud BiH ) te imenovanje glavnog pregovarača. Svakako da smo mogli više, ali treba biti realan i shvatiti u kakvom teškom političkom ambijentu smo radili gd‌je je još sporno ko je zapravo vlast, a ko opozicija.

GLAS: Kako komentarišete ovu agoniju oko imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom iako je svojevremeno rečeno da je sve dogovoreno?

BUNOZA: Tačno, bilo je sve dogovoreno da se to odradi preko Savjeta ministara, što je i sasvim očekivano i utemeljeno, jer glavnog pregovarača i u drugim zemljama je imenovala izvršna vlast odnosno vlada.  Mislim da je sasvim pogrešno pokušavati glavnog pregovarača imenovati u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, jer za to ne postoji zakonsko uporište niti je to  logično,  jer procesom evropskih integracija najveći teret podnosi upravo Savjet ministara koje mora harmonizovati i uskladiti naše zakonodavstvo sa pravnim nasljeđem EU.

GLAS: Kada je riječ o Izbornom zakonu ima li šanse da se ta oblast uredi i da Hrvati ne bi nanovo dobili nekog novog Željka Komšića  i da BiH ne bi postala unitarna država?

BUNOZA: Posljednja sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, kao i Rezolucija Parlamenta Savjeta Evrope, jasno ukazuje da treba prestati sa nepoštovanjem ustavne strukture karakateristične za Bosnu i Hercegovinu. Naša obaveza je da provedemo odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sjedić-Finci, ali to podrazumijeva da svi imaju pravo na kandidaturu, a ne promjenu političkog sistema u BiH.  Imamo i jasne stavove Ustavnog suda BiH u vezi legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. U tom kontekstu posebno bih naglasio tačku 5. posljednje Rezolucije Savjeta Evrope, da izborna reforma u BiH treba garantovati osiguranje političkog predstavljanja sva tri konstitutivna naroda u BiH i ostalih u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Samim  tim, vjerujem da posljednje presude Evropskog suda za ljudska prava su pokazale da unitarna BiH po principu jedan čovjek jedan glas, bez entiteta i poštovanja načela konstitutivnosti naroda, ostaje politička iluzija određenih opcija koje nastoje ostvariti svoje ciljeve pa i putem suda u Strazburu koji im je jasno poručio da je potrebno da poštuju Ustav BiH.

GLAS: Sada se sve manje priča o ulasku BiH u EU, a mnogo više hoće li i ove prostore zadesiti ratna previranja. Kako to komentarišete?

BUNOZA: Evropski put BiH mora ostati strateški cilj, jer upravo evropske integracije daju najbolju garanciju stabilnosti, sigurnosti i razvoja za sve nas u BiH. Geopolitička situacija u svijetu jeste alarmantna, ali na nju ne možemo uticati, te moramo nastaviti i ubrzati naš reformski put zbog nas samih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.