Branko Petrić za Glas Srpske: Nema razloga za spajanje izbora

Banjaluka - Izmjene izbornog zakonodavstva se ne donose u godini izbora pogotovo kada je riječ o nekim fundamentalnim promjenama. Mi pogotovo za lokalne izbore nećemo donositi neke suštinske izmjene i do raspisivanja izbora doći će se do nekih intervencija koje će unaprijediti izborni proces.

Kaže to u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH i član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Branko Petrić.

*GLAS: Hoće li izmjene Izbornog zakona biti usvojene na vrijeme do raspisivanja lokalnih izbora i da li će biti značajnijih izmjena u odnosu na postojeći zakon?

PETRIĆ:Interresorna radna grupa pretresla je do sada sva otvorena pitanja. Napravili smo značajan pomak prema rješavanju tih pitanja i dali zadatke da određena pitanja budu normativno prilagođena. Za početak narednog mjeseca planirali smo višednevni rad da bismo priveli kraju rad na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih stranaka. Sva problematična i pitanja koja su drugačija u zemljama okruženja su otvorena i diskutovana, ali postoje ustavna i druga ograničenja unutar BiH, pa političke stranke ni za jedno od tih pitanja nisu rekle ni "da" ni "ne". Biće nekih izmjena, ali drastičnih mislim da neće jer je za tako nešto potreban širi konsenzus i više volje za promjene. Lokalni izbori biće održani na jesen i ne postoji prostora za neke značajnije izmjene Izbornog zakona.

*GLAS: Da li bi, prema Vašoj i ocjeni CIK-a, trebalo ići u spajanje opštih i lokalnih izbora o čemu se mnogo govorilo u javnosti?

PETRIĆ: Niko nije postavljao pitanje niti dao neki konkretan prijedlog o eventualnom preskakanju ovog izbornog ciklusa. To su uglavnom više medijski istupi jer niko nikakav konkretan prijedlog za to nije podnio. Interresorna radna grupa nije ni organ u kome bi se to rješavalo pitanje lokalne uprave i samouprave, odnosno opština. To je u nadležnosti entiteta i regulisano je entitetskim ustavima i zakonima. Opšti principi izbora su regulisani Izbornim zakonom BiH. S druge strane za opšte izbore imamo četiri glasačka listića, otvorene ogromne liste sa nekoliko stotina kandidata. To je komplikovan sistem i za glasanje i za utvrđivanje rezultata, za raspodjelu i popunu organa. Nema takvih sistema da se za četiri nivoa istovremeno glasa, ali kod nas je takav sistem i ne može drugačije. Kada bi tome dodali i glasanje za skupštine opština, načelnike i gradonačelnike to bi bilo šest glasačkih listića što nigdje do sada u svijetu nije zabilježeno. U principu izbori se održavaju za jedan nivo. Ne vidim nijedan racionalan razlog da budu spojeni. Lokalni izbori imaju drugačiji karakter i dimenziju, i njihovo regulisanje je entitetska nadležnost. U Ustavu BiH nema nijedno pitanje koje se toga tiče i mogu se samo urediti principi. Inicijative o nekakvom spajanju morale bi se riješiti u entitetskim parlamentima, Izbornim zakonom i Zakonom o lokalnoj samoupravi u RS. U FBiH bi morale biti izvršene drastične ustavne promjene, trebali bi biti mijenjani ustavi kantona i Statut Brčko distrikta. S druge strane u FBiH imamo i nemogućnost popune delegata za Dom naroda i time uspostavu kompletnog parlamenta, jer Ustav je tako propisao da se onemogućava popuna. Da je bilo dobre volje to je mogao biti test i za pitanje o eventualnom spajanju izbora. Dovoljno je bilo izmijeniti Ustav u tom dijelu, kao i pitanje lokalnih izbora u Mostaru.

* GLAS: Postoje li šanse da bude postignut dogovor o lokalnim izborima u Mostaru?

PETRIĆ: Pravno gledano odluka Ustavnog suda je stavila određene norme van snage jer se njima povređuje ekskluzivno načelo izbornog zakonodavstva, a to je približna vrijednost glasa svakog glasača za određeni nivo vlasti što u Mostaru nije bio slučaj. Najjednostavnije bi bilo odrediti izborne kvote i pravno-tehnički je to jednostavno, ali očigledno to je značajno političko pitanje i zbog toga to teško ide.

* GLAS: Da li ima saglasnosti da cenzus bude povećan sa tri na pet odsto i da li bi se time donekle sredila politička scena?

PETRIĆ: I cenzus je postao političko pitanje. To je značajno pogotovo za lokalni nivo. Postoje argumenti da makar za lokalne nivoe bude povećan. Po onom što vidim teško će doći do dogovora da cenzus bude podignut.

* GLAS: Kada je riječ o prijavljivanju za izbore postoji li saglasnost o tome da bude povećan broj potrebnih potpisa?

PETRIĆ: Ocijenjeno je da je broj potpisa izuzetno nizak u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije. Zbog malog broja potpisa imamo ekstremno velik broj političkih subjekata na izborima i usaglašeno je rješenje da bude povećan potreban broj potpisa za 50 odsto što će ponovo biti znatno manje nego što je u okruženju.

Mandat

* GLAS: Kakvi su stavovi o tome ko treba da bude vlasnik mandata - onaj ko je izabran ili stranka?

PETRIĆ: Kod nas se to pitanje tokom nekoliko izbornih ciklusa problematizuje zbog izborne trgovine mandatom, prelijetanja iz jedne u drugu stranku ili iz jednog političkog tabora u drugi. Mislim da neće doći do promjene sadašnjeg stava da mandat pripada izabranom nosiocu, ali će se morati tražiti druga rješenja da bi taj izborni inženjering i kupovina mandata bili spriječeni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.