Branko Petrić: Izborni zakon zreo za otpis

Izborni zakon je zreo ne za remont nego za otpis, kaže predsjedavajući Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Branko Petrić.

* GLAS: Jedan od gorućih problema u izbornom procesu je pitanje centralnog biračkog spiska. Već dugo upozoravate na brojne anomalije, ali one nisu ispravljene?

PETRIĆ: Sistem pasivne registracije birača uveden je 2006. godine i centralni birački spisak je pozicioniran u poglavlje tri Izbornog zakona BiH. U proteklih više od deset godina pokazao je svoju manjkavost i potrebu za remontom. Činjenica je da je na biračkom spisku višestruko više glasača od prirodnog priraštaja u poređenju sa prethodnim izborima. Imamo višestruku nesaglasnost sa svim pokazateljima kao da nije bilo demografskih gubitaka i to pokazuje da tu nešto nije u redu. To je prilika da se sagledaju svi aspekti i preduzmu mjere pogotovo nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva koji je pokazao da je u svim većim lokalnim zajednicama broj birača upisanih u centralni birački spisak veći od broja popisanih stanovnika. Kada imamo u vidu da su popisani živi građani, punoljetni, maloljetni i punoljetni kojima je oduzeta poslovna sposobnost, slijedi da je baza za popis mnogo veća od baze za birački spisak u koji se upisuju samo državljani BiH stariji od 18 godina. To su baze podataka fundamentalne za planiranje i funkcionisanje nekog društva i nije moguće da su obje ispravne. Veoma je vjerovatno da obje imaju hendikep. Mi smo nadležni za centralni birački spisak i za njegov integritet i preduzećemo sve da razjasnimo šta je u pitanju sa njim.

* GLAS: Da li nesklad sa podacima otvara prostor za malverzacije u izbornom procesu?

PETRIĆ: Naravno. To jednostavno nisu vjerodostojni podaci. Nije moguće da u Doboju ili Derventi imamo hiljade glasača više nego stanovnika. I ono za šta bi ti podaci bili korišćeni bi bilo netačno i to se mora raščistiti. Čak i kada nema nikakvih namjera za manipulacije i zloupotrebe, to je samo po sebi netačno, neispravno i ne može se koristiti. Ti podaci i brojevi podobni su za zloupotrebe i za razne manipulacije. U izbornom procesu je to vidljivo i očigledno i moramo to razotkriti i birački spisak dovesti u red. Ako birački spisak nije vjerodostojan, sve za šta se on koristi pada.

* GLAS: U političkim krugovima mnogo se govori o izmjenama Izbornog zakona, koji je do sada uglavnom doživljavao kozmetičke izmjene. Da li će se to desiti i ovaj put i da li ima volje da se dođe do većih izmjena?

PETRIĆ: Izborno zakonodavstvo i izborni sistem su poslije Ustava najvažniji za demokratiju. Imamo mnogo kodifikovan izborni zakonik u kome je natrpano sve i svašta. Preživio je 20 promjena nakon što je usvojen 2001. godine. Promjene nisu bile konzistentne, već parcijalne tako da se međusobno isključuju. Izborni zakon je zreo ne za remont nego za otpis i potrebno je donošenje novog zakona, ali izgleda da za to nema političke volje i moramo popravljati ovaj koji imamo. Postoje tri nivoa. Prvi je kozmetički i za svake izbore se vrše neka tehnička dotjerivanja i to će sigurno biti i za iduće. Drugi se odnosi na raspodjelu mandata, cenzus i izborne jedinice. To su značajna politička pitanja o kojima se otvara diskusija, ali nikada nema jedinstvenog konačnog stava da bi nešto bilo usvojeno. Tu su i pitanja otvorenih i zatvorenih lista i vlasništva mandata. Treći nivo su imperativne promjene nastale na osnovu odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje moraju biti primijenjene. Izborni zakon i dijelom Ustav BiH suprotni su osnovnim načelima i konvencijama i to mora biti usklađeno. Tu je Parlament BiH sa političkim strankama na potezu.

* GLAS: Šta CIK može da uradi na tom polju?

PETRIĆ: CIK je tehničko i stručno tijelo koje sprovodi ono što zakonodavac donese i objašnjava na koje će se to promjene odraziti na izbore. Interresorna radna grupa ima mandat da pretrese kompletno izborno zakonodavstvo i predloži rješenja. Neka značajna pitanja, poput jednakosti prava glasa i izbornih jedinica, međutim, nisu u njenoj nego u nadležnosti entitetskih zakona.

Dom naroda

* GLAS: Na koji način je moguće riješiti pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji je i u ovom mandatu nepopunjen delegatima srpskog naroda?

PETRIĆ: To nije pitanje Izbornog zakona BiH, već i prema presudi Ustavnog suda BiH supremacije entitetskog ustava nad Izbornim zakonom BiH. Te su norme proglašene neustavnim i one će u Izbornom zakonu prestati da važe ili moraju biti usklađene sa Ustavom FBiH. To je pitanje za Ustav i izborni zakon FBiH koga nema. Tu je suština problema. Imajući u vidu sadašnje stanje veliko je pitanje da li će se riješiti iako je to pitanje demokratije i vladavine zakona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.