Branko Pavlović za „Glas Srpske“: Njemačku tek čekaju teški dani

Njemačka privreda mjesecima se nalazi u krizi. Proizvodnja "šlajfuje", što je najviše pogodilo kompanije u auto-industriji, koje su prve priznale da je "voda već došla do usta" i da će morati da dijele otkaze i zatvaraju pogone. Da li se nekadašnja lokomotiva evropskog razvoja nalazi na slijepom kolosijeku, izbjegla je ljetnu, da li može i zimsku recesiju?

Ekonomista Branko Pavlović smatra da ovu nekada moćnu evropsku, ali i svjetsku ekonomsku silu tek čekaju teški dani, s kojim će se suočiti, kako privreda ove zemlje, tako i sami građani, obični ljudi. Kako kaže, nikako ne treba zaboraviti da će se ova država najvjerovatnije, pored svih problema koje je sama sebi napravila odricanjem od jeftinih ruskih energenata, ali i njihovog tržišta, od iduće godine suočiti sa dodatnim problemima do kojih će doći ukoliko Njemačka uđe i u svojevrsni trgovinski rat sa Kinom.

- Posle prvog samoubistva, do kojeg je došlo nakon odluke da budu prekinuti ekonomski odnosi sa Rusijom, Njemačka će verovatno biti prinuđena, odnosno uslovljena od nove američke administracije da to isto uradi i sa Kinom. Prema procenama nova nemačka vlada mogla bi biti još više proamerički orijentisana. Olafa Šolca će najvjerovatnije početkom naredne godine zameniti Fridrih Merc iz CDU, koji će na tu poziciju doći sa mjesta direktora američkog investicionog fonda Blek rok u Nemačkoj. Radi se o fondu koji predstavlja srce tame neoliberalnog kapitalizma. Verujem da će zbog svega navedenog doći do još većeg siromašenja stanovništva, ali i tektonskih udara po njihovu ekonomiju. I to neće pogoditi samo njih, već i druge evropske zemlje, što će se manifestovati i na još manji obim neophodnih investicija, seljenje kapitala, ali i odliv stručne radne snage - kaže u intervjuu za "Glas Srpske" Pavlović, poručujući da se radi samo o početku višegodišnje agonije koja će potresti ovu zemlju, a sa njom i ostale u Evropi.

GLAS: Koji je najveći problem s kojim se suočava Njemačka?

PAVLOVIĆ: To je nesumnjivo gubitak konkurentnosti. Sve ostalo se nekako može rešiti, u manjoj ili većoj meri. Finansijski udari se mogu rešiti, ali gubitak konkurentnosti teško. On je postao dramatičan, što će ih mnogo koštati u narednom periodu, možda u čitavoj deceniji koja je pred njima.

GLAS: Kako bi se sve ovo moglo odraziti na balkanske prostore, s obzirom na to  da veliki broj ljudi radi u ovoj zemlji i šalje inostrane doznake?

PAVLOVIĆ: Sve ovo o čemu sam govorio nikako nije dobro za nas na ovim balkanskim prostorima, jer smo u velikoj meri trgovinski, privredno i izvozno vezani za zemlje Evropske unije. Ukoliko budu ostvareni najcrnji scenariji, te dođe i do značajnog smanjenja u prilivu inostranih doznaka, koje u Srbiji, ali i BiH iznose nekoliko milijardi maraka, to bi dovelo do velikih problema u platnom bilansu, možda i dramatičnih, s obzirom na to o kolikom novcu se radi.

GLAS: Jednom prilikom ste istakli da ne bi trebalo štedjeti u evrima. Da li i dalje tako smatrate i zašto?

PAVLOVIĆ: Ostajem pri tim tvrdnjama. Smatram da će vrijednost evra dosta pasti u narednom periodu, jer će države poput Nemačke i Francuske verovatno pokušati kroz njegovo slabljenje da nekako zadrže svoju konkurentsku sposobnost, koja je trenutno na minimumu. Takođe, u nestabilnim vremenima kao što su ova, investitori će se sigurno okretati više ka drugim tržištima, poput američkog ili azijskog. To će onda voditi i ka gubljenju vrednosti evra u toj nekoj projektovanoj kratkoročnoj budućnosti.

GLAS: Da li i odnos cijene zlata i sirove nafte može biti važan pokazatelj zdravlja globalne ekonomije? On nikada nije bio veći u korist zlata. O čemu nam i to govori?

PAVLOVIĆ: Kada vlada strah od globalnog rata i recesije, onda po nekom nepisanom pravilu investitori i države najradije ulažu zlato, kao jedno od sigurnih utočišta kapitala. Smatram da bi od polovine naredne godine moglo doći i do većih potresa na berzama, što bi onda moglo dovesti do novog rasta cena zlata. Taj neki novi beg sigurno će dovesti i do novih udara po globalnu ekonomiju, ali i uopšte finansije. Nafta s druge strane ne može više da dramatično poskupljuje, jer se globalna ekonomija suočava sa nizom problema. Nema tražnje koja bi eventualno opravdala neko novo podizanje cena sirove nafte.

Zavrtanje slavine

GLAS: Koliko čitavu situaciju može zakomplikovati i činjenica da će Ukrajina najvjerovatnije od 1. januara naredne godine zavrnuti sve slavine na gasovodima preko kojih u EU dolazi ruski gas?

PAVLOVIĆ: Taj gas do sada je išao zemljama poput Mađarske i Slovačke. I ukoliko do toga dođe, to će sigurno pogoršati ekonomske neprilike u ove dve države, ali ne u dramatičnoj meri, jer je to snabdevanje do sada bilo slabo i problematično.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.