Božana Trninić: Neće reviziju učinka jer bi raskrinkala parazitske institucije

U BiH postoje institucije koje rade, a ne znate šta rade. Tamo sjede ljudi, dobijaju plate, naknade i sve što uz to ide, a da ne znaju šta je svrha postojanja institucije i šta je njihov zadatak, ne znaju šta im je djelatnost.

Rekla je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" zamjenik revizora BiH Božana Trninić.

- Vjerovatno i ove opstrukcije na koje nailazim u Kancelariji za reviziju, upravo su zbog toga da se sakrije odgovor na pitanje da li te institucije rade prave stvari zbog kojih su osnovane i da li te stvari rade na pravi način - kaže Trninićeva.

* GLAS: Zašto ste izdvojili mišljenje kada je riječ o revizorskom izvještaju Ministarstva odbrane BiH?

TRNINIĆ: Nisam bila saglasna sa mišljenjem revizora u nacrtu izvještaja. Svoje komentare i sugestije obrazložila sam pismeno i o tome obavijestila vođu tima, rukovodioca odjeljenja finansijske revizije i moje kolege iz menadžmenta - generalnog revizora i drugog zamjenika.

Niko to nije želio da razmotri pa sam napisala izdvojeno mišljenje o finansijskoj reviziji MO BiH za prošlu godinu, koje je trebalo da ide zajedno sa konačnim izvještajem o reviziji, ali to glavni revizor Milenko Šego nije odobrio. Bilo je pokušaja ubjeđivanja da odustanem od toga.

* GLAS: I Vi i glavni revizor i drugi zamjenik izabrani ste na isti način, pa zašto onda kada se šalju revizorski izvještaji ne potpisujete te izvještaje sa tri potpisa? Zašto se izdvojeno mišljenje ne prezentuje javnosti?

TRNINIĆ: Generalni revizor Milenko Šego nije dozvolio da se pošalje izdvojeno mišljenje o revizorskom izvještaju MO i da se objavi to mišljenje na veb sajtu Kancelarije za reviziju. Striktno je naredio šefu Odsjeka za odnose s javnošću da to ne smije da uradi. Jedino što mi je preostalo jeste da izdvojeno mišljenje dostavim na adresu oba doma Parlamenta BiH. To mišljenje je otišlo bez pečata jer je generalni revizor uzurpirao i pečat.

* GLAS: Da li je MO trebalo da dobije negativno mišljenje?

TRNINIĆ: Naravno. Svi nalazi koji stoje u revizorskom izvještaju su bili osnova za davanje negativnog mišljenja, a ne mišljenja sa rezervom. To je institucija koja je u svom poslovanju imala najviše nepravilnosti. Svi propusti i nepravilnosti koji su konstatovani, nemaju istu težinu, ali većina njih ostavlja prostor za moguće zloupotrebe.

* GLAS: Kakvi su odnosi između glavnog revizora, Vas i drugog zamjenika?

TRNINIĆ: Od momenta kada se nisam složila sa predloženim mišljenjem MO, odnosi u Kancelariji za reviziju nisu dobri. Nema više nikakve saradnje.

* GLAS: Nedavno Vas je Šego izvrijeđao na sjednici Komisije za finansije i budžet. Nazvao Vas je "drogiranom, ludom i pijanom" jer se niste složili sa prijedlogom budžeta Vaše Kancelarije.

TRNINIĆ: Nemam ja ništa protiv budžeta Kancelarije za reviziju, ali imam i te kako protiv načina na koji se vodi poslovna politika. To što me revoltiralo i zbog čega sam odlučila da dođem na sjednicu Komisije jeste prijem novih kadrova u odjeljenjima, kao što su finansijska revizija i kontrola kvaliteta, a da se istovremeno nije planirao prijem nijednog revizora u Odjeljenje za reviziju učinka. Konstantno se vrši prijem radnika u finansijsku reviziju iz čega se može izvesti logičan zaključak da generalni revizor nema viziju rada Kancelarije za reviziju. Na takav način primajući i zapošljavajući nove ljude guši i finansijsku reviziju i reviziju učinka. Zabrinjavajuće je i to što je u Kancelariji za reviziju prošle godine formirano novo Odjeljenje za metodologiju razvoja i kontrolu kvaliteta, koje neće biti u mogućnosti da obavlja svoju funkciju na pravi način. To novo odjeljenje za sada ima samo rukovodioca i dva čovjeka iz oblasti informacionih tehnologija. Tom odjeljenju su dodijeljene tri revizije, a jedna od njih je MO BiH. Ovakav postupak znači da generalni revizor ne želi, niti dozvoljava da se razvija to odjeljenje.

* GLAS: Da li Vam se revizor izvinio?

TRNINIĆ: Nije. Ali njegovo ponašanje treba da sankcioniše Parlamentarna skupština BiH. Javno izvinjenje generalnog revizora u zgradi PS BiH, na istom mjestu gdje se incident dogodio, pred članovima PS BiH, pred medijima, je jedno od prihvatljiva dva rješenja.

* GLAS: Da li institucije BiH planiraju budžet kako valja i da li ga troše planski i namjenski?

TRNINIĆ: Kada sam 2008. godine imenovana na poziciju zamjenika generalnog revizora institucije nisu sačinjavale programe rada. Ni danas u mnogim institucijama ne postoje parametri i jasno postavljeni ciljevi na osnovu kojih bi se mjerili rezultati njihovog rada. Još uvijek postoje neke institucije koje kao rade, a ne znate šta rade. Tamo sjede ljudi, dobijaju plate, naknade i sve što uz to ide, a da ne znaju šta je svrha postojanja institucije i šta je njihov zadatak, ne znaju šta im je djelatnost. To je dobrim dijelom i do zakona. Zato smatram da se revizija učinka mora razvijati jer će samo ta revizija dati odgovor na pitanje efekata rada tih institucija. Baviće se efektivnošću i ekonomičnošću rada institucija na nivou BiH. Vjerovatno i ove opstrukcije na koje nailazim, su upravo zbog toga da se sakrije odgovor na pitanje da li te institucije rade prave stvari zbog čega su osnovane i da li te stvari rade na pravi način.

* GLAS: Koliko je institucija BiH koje ne trebaju nikome?

TRNINIĆ: Ima zaista puno institucija i agencija koje ne mogu opravdati svrhu svog postojanja. Imate Komisiju za koncesije na nivou BiH koja nije uradila ništa, pa Kancelariju koordinatora za reformu javne uprave, Direkciju za ekonomsko planiranje, Agenciju za rad i zapošljavanje, Agenciju za školstvo i stručno usavršavanje kadrova... Vi nikako ne možete doći do informacije šta su konkretno rezultati rada tih institucija.

* GLAS: Ali zato troše?

TRNINIĆ: Kada govorimo o budžetu institucija, onda se moraju pročešljati pravilnici o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u njima. Nerijetko se dešava da zaposleni u jednoj instituciji zaključuju ugovor sa drugom i u njoj obavljaju iste ili slične poslove i na taj način u svojoj matičnoj instituciji ostvaruje pravo na platu i sve što uz platu ide, a u drugoj pravo na naknadu po osnovu ugovora o djelu ili na neki drugi način.

* GLAS: Kako se planira budžet?

TRNINIĆ: Budžet institucija BiH se planira na osnovu broja zaposlenih. Tokom godine se sredstva ne utroše, pa onda u posljednjem kvartalu svake godine, imate situaciju da se rapidno povećava izvršenje budžeta, broj finansijskih transakcija je najveći, jer "valja utrošiti odobreni budžet".

* GLAS: Imate li utisak da se pravilnici o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u institucijama BiH donose po potrebi i kako kome padne na pamet?

TRNINIĆ: Morao bi neko da pokrene pitanje odgovornosti i angažmana onih koji su već zaposleni u jednoj instituciji a rade druge poslove u drugoj. Očigledno da je došlo vrijeme da se konačno odgovori da li institucijama BiH treba toliko novca za posao koji rade, da li su zaposleni u tim institucijama iskorišćeni na pravi način, da li se novac troši kako valja i da li građani BiH dobijaju od njih ono za šta ih plaćaju. Koje su koristi od rada pojedinih institucija na nivou BiH?

Istrage

* GLAS: I poslije mnogih revizorskih izvještaja institucija u čijem su radu uočene nepravilnosti, Tužilaštvo ili SIPA nisu reagovali?

TRNINIĆ: Prema Zakonu o reviziji, Kancelarija za reviziju je obavezna da obavijesti nadležne institucije u slučaju da primijeti značajna kršenja zakona u nekoj od institucija koje revidira. Tumačenje generalnog revizora BiH jeste da ako se radi o propustima koji se odnose na javne nabavke, da je za to nadležna Agencija za javne nabavke, ako je propust načinjen kod zapošljavanja, onda je za to nadležno Ministarstvo pravde, odnosno njihova Upravna inspekcija... Ukratko to nije pravilno tumačenje zakona. U međunarodnim revizorskim standardima, koje sam predočila glavnom revizoru, navodi se da su revizori obavezni da sve indicije o mogućim prevarama, greškama ili kriminalnim radnjama prijave nadležnim institucijama koje se bave istragama, prevarama i kriminalom. To su u BiH Tužilaštvo i SIPA. Glavni revizor to tumači drugačije, ali sam sugerisala da sve institucije koje imaju mišljenje sa rezervom budu proslijeđene Tužilaštvu i SIPA. Za svaku instituciju u kojoj je uočen propust kod javnih nabavki prava adresa su Tužilaštvo i SIPA.

* GLAS: Nijedan od rukovodilaca institucija niti bilo koji službenik do danas nije smijenjen, kažnjen niti na bilo koji drugi način sankcionisan?

TRNINIĆ: Iz Kancelarije za reviziju proslijeđen je jedan CD na kojem se nalaze izvještaji sa rezervom i on je dostavljen Tužilaštvu na dalje postupanje. Ako istražni organi žele da rade svoj posao u njemu mogu naći dovoljno elemenata za to.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.