Bošnjački predstavnici mogu mijenjati pravila, ali samo u FBiH!

Vedrana Kulaga Simić
Bošnjački predstavnici mogu mijenjati pravila, ali samo u FBiH!

BANjALUKA - Mehanizam koordinacije ponovo izbija u prvi plan nakon što se iz bošnjačkih redova sve češće može čuti da je taj akt zapravo jedna velika greška, na šta iz Republike Srpske odgovaraju da on čuva ustavnu strukturu BiH na evropskom putu te da, ako žele promjene i to isključivo za odlučivanje u FBiH, o tome treba tamo i da se dogovore.

Mehanizam koordinacije je svojevremeno bio jedna od ključnih tema tokom sastanaka lidera stranaka, da bi konačna verzija ugledala svjetlost dana 2016, a da bi, prije svega, BiH mogla da pošalje aplikaciju za članstvo u EU.

Prvo je, naime, još početkom 2016. godine odjeknula informacija da je na, kako je isticano, tajnoj sjednici Savjeta ministara BiH usvojena odluka o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija. Uslijedila je brzo reakcija zvaničnika iz Banjaluke sa SNSD-om na čelu koji tada nije bio dio vlasti na zajedničkom nivou, već SDS i PDP iz Srpske, uz tvrdnje da to nije usaglašeno, nakon čega su organizovani brojni sastanci.

Do dogovora je poslije izvjesnog vremena došlo u restoranu u Istočnom Sarajevu, gdje su se sastali tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srpske Milorad Dodik, ali je uslijedio otpor HDZ-a BiH sa Draganom Čovićem na čelu jer u cijeloj priči nije bilo kantona, što je naknadno promijenjeno.

Konačan izgled mehanizma koordinacije je usaglašen kada su se za istim stolom našli tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić, tada kadar SDA, njegovi zamjenici u tom tijelu Vjekoslav Bevanda (HDZ) i Mirko Šarović (SDS), te premijeri Željka Cvijanović (SNSD) i Fadil Novalić (SDA) i kada je definisano da je za sve potreban potpuni konsenzus.

To danas, izgleda, pojedincima smeta, posebno u svjetlu aktuelnih zastoja jer četiri kantona, gdje je opoziciona SDA na vlasti, blokiraju odluke koje su potrebne za takozvani Plan rasta na putu ka EU i dobijanje sredstava iz evropskih fondova za zapadni Balkan.

Među posljednjima koji je rekao šta misli o mehanizmu koordinacije je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) koji je, kako je za federalne medije rekao, "famozni mehanizam koordinacije dogovoren u kafani u Istočnom Sarajevu" nazvao velikom greškom.

Zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju u Narodnoj skupštini Srpske Srđan Mazalica (SNSD)  ističe da je i u ono vrijeme bilo problema kako uklopiti kantone, ali smatra da sada pojedinci žele da skinu odgovornost sa sebe i demontiraju taj mehanizam.

- Ako misle da ga mijenjaju na nivou FBiH, neka mijenjaju. Što se tiče nas, nema govora o izmjenama kada je riječ o dijelovima koji se odnose na ulogu Republike Srpske - zaključio je Mazalica za "Glas".

Član Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentu BiH Branislav Borenović (PDP) kaže da je koordinacija ključ.

- Svako ko govori da nam nije potreban mehanizam koordinacije ili je u zabludi ili ima lošu percepciju i ne želi da zemlja pravi unutrašnje dogovore. Treba da utvrdimo odgovornost onih u čitavom lancu mehanizma zašto nešto nije urađeno ili kasni kada je u pitanju implementacija nekih odluka - kaže Borenović.

Najveću odgovornost, dodaje, ima Kolegijum za evropske integracije.

- Njega čine predsjedavajući Savjeta ministara, premijeri Srpske i FBiH i kantonalni premijeri. Mislim da su to veoma kvalitetna rješenja i dobra, i treba ih učiniti efikasnim. To je jedini mehanizam koji čuva ustavnu strukturu BiH i može pomoći na evropskom putu ako postoji politička volja, a ako toga nema, sve se može razvaliti - kazao je Borenović. 

Plan

Radna grupa za izradu plana reformi imenovana je početkom godine i to na osnovu odluke Savjeta ministara. Njihov zadatak su bile reforme koje se od BiH i traže da bi, između ostalog, od EU dobili prvu tranšu novca, odnosno oko 70 miliona evra, ali to još nije urađeno jer nema punog konsenzusa. To se, prije svega, odnosi na stav četiri kantona u FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana