Boško Mekinjić: Pred bankarskim sektorom investicije, ali i izazovi

Bankarski sektor je najstabilniji i najuređeniji dio privrede BiH, a banke koje planiraju nastaviti poslovanje na domaćem tržištu očekuju nove investicije i prilagođavanje poslovnih modela kako bi odgovorile na brze promjene i nove trendove u bankarstvu.

Istakao je to predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić naglasivši da je ovu godinu u bankarskom sektoru obilježila promocija “Bijele knjige”.

- “Bijela knjiga”, koja objedinjuje sve probleme u funkcionisanju bankarskog sektora koji su se javljali u proteklih nekoliko godina, za koje smo ponudili rješenja uvažavajući praksu zemalja u regionu i Evropskoj uniji, biće upućena svim nadležnim institucijama kao pokretač promjena s ciljem pune primjene kroz institucije sistema - rekao je Mekinjić, koji je i predsjednik Uprave Komercijalne banke Banjaluka.

GLAS: Zašto se javila potreba za jednim ovakvim dokumentom i da li ste zadovoljni njegovim sadržajem?

MEKINjIĆ: Proces usvajanja “Bijele knjige” je rezultat učešća svih banaka koje posluju u BiH. Važno je naglasiti da su navedene aktivnosti vođene pod koordinacijom Udruženja banaka BiH i Upravnog odbora Udruženja banaka BiH. Sa prikupljanjem materijala za knjigu počelo se krajem 2018. godine, dok se tokom ove godine aktivno radilo na izradi ovog dokumenta, tako da je “Bijela knjiga” predstavljena javnosti 3. decembra na bankarskom skupu u Sarajevu. Osim cjelokupne bankarske zajednice BiH, skupu su prisustvovali i predstavnici Centralne banke BiH, misije Međunarodnog monetarnog fonda, privrede BiH, akademske zajednice, predstavnici medija, kao i ostali gosti iz udruženja banaka iz regiona. Sadržaj dokumenta formiran je u skladu sa očekivanjima, s obzirom na to da se knjiga bavi stvarnim problemima bankara i obrađuje osam tema za koje se smatralo da su najaktuelnije, odnosno digitalizaciju, naplatu potraživanja, devizno poslovanje, poresku tematiku, obavezne rezerve, pristup IDDEEA, usklađivanje propisa unutrašnjeg platnog prometa i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika. Značaj ovog dokumenta se ogleda u uviđanju mnogih stvari koje mogu značajno unaprijediti funkcionisanje bankarskog sektora jer svaka od tema ima svoje primjenjivo rješenje u zemljama okruženja.

GLAS: Kako ocjenjujete proteklu godinu u bankarskom sektoru BiH? Na koji način će biti organizovano poslovanje ovog sektora u narednom periodu?

MEKINjIĆ: U poslovanju bankarskog sektora BiH nema značajnih razlika u odnosu na okruženje i razvijene evropske države. Jedna od karakteristika bankarskog sektora BiH je veoma izražena konkurencija s obzirom na to da će godina biti završena uz 23 banke na tržištu, od kojih je 15 u FBiH i osam u RS. Dobro upravljanje troškovima je praksa koja je nastavljena i u 2019. godini, što je evidentno u bilansima banaka. Trend velikog pritiska na cijene je takođe nastavljen, ponuda je veća od potražnje i konstantno je prisutno smanjenje marži. Pored toga, kamatne stope su istorijski niske, dok se banke suočavaju sa rastom troškova čuvanja novca nakon što je Centralna banka BiH povećala naknade sa -0,20 odsto na -0,40 odsto u maju 2019. godine, a zatim i u septembru sa -0,40 odsto na -0,50 odsto. Uzimajući u obzir da je veliki iznos kredita plasiran na duže rokove sa fiksnom kamatnom stopom, javiće se dodatni pritisak na rezultate poslovanja kada dođe do rasta pasivnih kamatnih stopa banke. Osim toga, činjenica da velike tehnološke kompanije dobijaju mogućnost da za svoje klijente obavljaju platne transakcije kao posljedicu će imati smanjenje prihoda za banke. Postavlja se pitanje kako će banke u budućem periodu ostvarivati profit ako uzmemo u obzir izazove koje banke imaju pred sobom, kao što su poboljšanje profitabilnosti, niske kamatne stope, smanjeni operativni troškovi, preuzimanje platnog prometa, kompleksnija regulativa i rastuća konkurencija. Podaci zaključno sa krajem oktobra ukazuju na to da aktiva bankarskog sektora iznosi oko 32,9 milijardi KM, dok su depoziti iznosili oko 23,5 milijardi, od čega je 12,9 milijardi depozita stanovništva, i oni čine 55 odsto ukupnih depozita u bankarskom sektoru. Kreditna aktivnost je bila oko 20,5 milijardi KM, od toga privreda 10,6 milijardi, a stanovništvo oko deset milijardi KM. Ostvarena dobit na kraju oktobra iznosila je oko 359 miliona KM. Sve je teže za banke sa malim tržišnim učešćem da opstanu u kompetitivnoj tržišnoj utakmici i možemo očekivati da će u budućnosti doći do ukrupnjavanja sektora kao i pojave novih učesnika na tržištu.

GLAS: Ima li prostora za dalje unapređenje bankarskog sektora?

MEKINjIĆ: Iako se bankarski sektor u BiH smatra najstabilnijim i najuređenijim dijelom privrede, adekvatno je kapitalizovan, likvidan i profitabilan, i dalje ima prostora za unapređenja i modernizaciju, za šta je neophodno aktivno učešće i koordinacija nadležnih institucija i bankara, kao i nastavak sprovođenja strukturalnih reformi na nivou BiH.

GLAS: Krajem novembra ste bili u Moskvi u posjeti Udruženju banaka Rusije, a nedavno ste bili jedan od učesnika Evropskog bankarskog samita u Briselu. Šta je bilo u fokusu ovih posjeta i koji su glavni zaključci ovih sastanaka?

MEKINjIĆ: Prilikom posjete Udruženju banaka Rusije sastao sam se sa predsjednikom Udruženja banaka Rusije Georgijem Luntovskim. Razgovarali smo o perspektivama za razvoj bankarskog poslovanja i izgledima za saradnju između bankarskih udruženja. Luntovski je napomenuo da je Udruženje banaka Rusije aktivno angažovano na rješavanju problema pristupa malih banaka savremenim tehnologijama, te je pozvao banke iz BiH da razmotre mogućnost povezivanja na platformu za razmjenu podataka o sajber prijetnjama. Zaključak sastanka je da dugogodišnje ekonomske veze Rusije sa BiH pružaju čvrstu osnovu za interakciju u finansijskom sektoru i dalju saradnju bankarskih udruženja. Evropski bankarski samit u Briselu održan je 2. i 3. oktobra pod nazivom “Building a positive future for Europe” u organizaciji Evropske bankarske federacije. U fokusu rasprave bili su ključni izazovi, posebno u oblastima kao što su finansiranje tržišta, finansijski kriminal i pranje novca, kibernetička sigurnost, inicijativa za podsticanje razvoja tržišta kapitala i međunarodno usklađivanje bankarske regulative, uključujući “Basel 4”. Kao predsjednik UBBiH, učestvovao sam u radnoj sesiji “Latest developments at national level” i tom prilikom sam predstavio rezultate i stanje bankarskog sektora BiH, perspektive daljeg razvoja i zakonsku regulativu koja reguliše ovu oblast. Ono što je bilo aktuelno na samitu jeste direktiva koja omogućava velikim tehnološkim kompanijama da za svoje klijente obavljaju platne transakcije, što je moguće i za klijente banaka uz njihovu saglasnost. Isto tako i banke mogu to da rade za klijente tih kompanija, s tim da su oni uglavnom već klijenti banaka. “PSD2” direktiva za posljedicu ima to da banke ostaju bez dijela prihoda jer će velike tehnološke kompanije moći da obavljaju platni promet za svoje klijente, što se takođe očekuje i u bankama u BiH.

GLAS: Kao predsjednik Uprave Komercijalne banke Banjaluka možete li reći više o rezultatima poslovanja u ovoj godini?

MEKINjIĆ: Ključni pokazatelji poslovanja su pozitivni i iznad planskih vrijednosti i pored složenog i dinamičnog okruženja, dok Komercijalna banka Banjaluka zauzima sve značajniju tržišnu poziciju. Finansijski rezultati ostvareni u godini koja je iza nas pokazuju da smo predanim radom prevazišli sve izazove i nastavili sa pozitivnim trendovima iz prethodne godine. Banka je tokom 2019. znatno unaprijedila i povećala obim poslovanja i ojačala svoju poziciju na tržištu. Tokom godine fokus aktivnosti je bio na privlačenju novih klijenata i uvećanju kreditnog i depozitnog portfolija, a sve to na temeljima efikasnosti u pružanju bankarskih usluga klijentima i opreznog pristupa procjeni kreditnog rizika. Smatram da je postignuti rezultat izvanredan, uzimajući u obzir objektivne okolnosti na tržištu koje podrazumijevaju kontinuirano smanjenje kamatnih stopa na kreditne plasmane banaka. Posebno želim da naglasim činjenicu da smo na bazi zvaničnih revizorskih izvještaja o poslovanju banaka, u konkurenciji 23 banke na finansijskom tržištu BiH, dobili prestižnu nagradu “Zlatni BAM” za najveći procentualni rast depozita i kredita u prethodnoj godini. Ova nagrada, uz rast štednje i svih ostalih parametara poslovanja banke, pokazuje da naši građani prepoznaju Komercijalnu banku kao stabilnog i pouzdanog partnera.

GLAS: Kakvi su planovi Komercijalne banke Banjaluka za budućnost?

MEKINjIĆ: Planiramo nastaviti sa modernizacijom i širenjem postojeće mreže organizacionih jedinica, bankomata kao i POS terminala, uz posebnu pažnju na unapređenje digitalnih servisa i povećanje sigurnosti banke i klijenata, kako bismo dodatno povećali stepen zadovoljstva klijenata i približili se novim potencijalnim klijentima. Cilj nam je da naše usluge i dalje unapređujemo i prilagođavamo u saradnji sa matičnom bankom, jer put do ostvarenja dugogodišnjeg uspješnog poslovanja jeste neprestano prilagođavanje zahtjevima modernog poslovanja, uvođenje novih bankarskih proizvoda i usluga i korišćenje naprednih tehnologija u obradi podataka.

GLAS: Šta biste poručili za kraj Vašeg mandata u UBBiH?

MEKINjIĆ: Protekla poslovna godina je bila veoma uspješna za rad UBBiH. U 2019. godini bankarski sektor BiH je značajno unaprijeđen, ali i promovisan u cjelini. Definisani plan rada Udruženja za ovu godinu je u potpunosti realizovan, pri čemu se izdvaja nekoliko aktivnosti a koje su obuhvatile angažman UBBiH na izmjeni zakonske regulative i podzakonskih akata koji se tiču Zakona o bankama RS i FBiH, te veliki angažman UBBiH i stručnih komisija na rješavanju određenih problema po svim segmentima poslovanja bankarskog sektora, a ne treba zaboraviti ni veoma uspješnu organizaciju bankarskih igara u Tesliću. Na kraju svog mandata želim da izrazim zahvalnost svim kolegama iz Upravnog odbora UBBiH, kao i direktoru Udruženja i njegovim saradnicima na punoj podršci u realizaciji planiranih ciljeva. Uz želju da bankarski sektor i dalje bude primjer za sve ostale sektore, svim vašim čitaocima i građanima BiH želim srećne predstojeće praznike, puno sreće, zdravlja i daljih poslovnih uspjeha.

Promocija

GLAS: Na koji način je promovisan bankarski sektor u ovoj godini?

MEKINjIĆ: Promocija bankarskog sektora je realizovana kroz učešće na stručnim skupovima i forumima, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, gdje se izdvaja učešće na “Kopaonik biznis forumu”, “Jahorina ekonomskom forumu”, Evropskom bankarskom samitu u Briselu, poslovnoj konferenciji u Moskvi, ali i na nizu predavanja na ekonomskim fakultetima u BiH i regionu. Ponosni smo na uspješnu saradnju sa udruženjima banaka iz cijelog regiona, pri čemu se posebno ističe saradnja sa Udruženjem banaka Srbije, što je za rezultat imalo razmjenu iskustava i čvršće povezivanje bankarske zajednice ovog regiona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.