Bose Hedberg: EU i SAD traže minimum ali neće nametati ništa

Mi ne želimo ništa da nametnemo. Politička mudrost i znanje skupljeni u butmirskom procesu imaju namjeru da predlože sveobuhvatni paket koji će sadržavati minimum da bi se omogućilo da BiH ispuni minimalne uslove za EU i NATO.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Švedske, zemlje predsjedavajuće EU, Bose Hedberg.

- Država mora imati mogućnost da usvaja standarde EU. Zbog toga ćemo 20. oktobra prezentovati određen broj prijedloga koji će pojačati efikasnost Parlamenta i vlade u BiH. Nećemo nametati ništa i do političkih lidera je da li žele da prihvate te uslove ili ne - kazao je Hedberg.

* GLAS: Vi ste ambasador zemlje koja predsjedava EU i koja je jedan od organizatora butmirskih pregovora. Zbog čega ste se odlučili da pokrenete ovaj proces?

HEDBERG: Izraz naše zabrinutosti je zajednička inicijativa koju su pokrenule SAD i švedsko predsjedavanje Evropskoj uniji. BiH je evropska zemlja, članica Savjeta Evrope i drugih evropskih organizacija, ali i dio regije zapadnog Balkana. Mnoge zemlje u regiji su na putu ka članstvu u EU i NATO-u i dok se stvari u regiji kreću naprijed, ovdje se ništa ne dešava. Imali smo mnogo nade u "prudski proces" i cijenili inicijativu trojice lidera koji su sami počeli da diskutuju o problemima koji postoje u BiH. Taj proces je iz različitih razloga zaustavljen. Inicijativu SAD i EU treba shvatiti kao zabrinutost da BiH ne ostane po strani u odnosu na druge zemlje regiona. Ne želimo da se to desi, jer nikome ne odgovara nestabilna zemlja u situaciji u kojoj se sve ostale zemlje kreću naprijed. Problemi pred nama su kompleksni zbog toga što je svaki problem u BiH vezan za drugi problem. Svjesni smo da moramo ići malim, ali značajnim koracima naprijed. Mi ne želimo ništa da nametnemo. Politička mudrost i znanje skupljeni u butmirskom procesu imaju namjeru da predlože sveobuhvatni paket koji će sadržavati minimum da se omogući da BiH ispuni minimalne uslove za EU i NATO.

* GLAS: Koji su minimalni uslovi za to?

HEDBERG: Mi nismo članica NATO-a i fokusiraću se na EU. Da bi postali članica EU, odnosno kandidat za to članstvo, zemlja treba da ima makar minimum kompetencija da usvaja i implementira zakone i standarde EU. U mojoj zemlji kao članici EU pedeset odsto zakonodavstva dolazi iz Brisela. Država mora imati mogućnost da usvaja standarde EU. Zbog toga ćemo 20. oktobra prezentovati određen broj prijedloga koji će olakšati donošenje odluka i pojačati efikasnost Parlamenta i vlade u BiH. Često se čuje da je vrlo važno sačuvati Dejton. Može nam se svidjeti Dejton ili ne kao ustavni princip, ali to je jedini Ustav koji postoji u BiH.

* GLAS: U čemu je onda problem?

HEDBERG: Dejtonski Ustav sadrži dosta instrumenata koji su bili prihvatljivi i shvatljivi 1995. godine, ali veliki broj posmatrača unutar i van BiH danas smatra da je određen broj promjena neophodan kako bi se došlo do vlade BiH koja je u mogućnosti da pregovara sa EU. Prijedlozi će biti neka vrsta radnog napretka i želimo da Butmir bude uspješan, i bićemo oprezni da ne predlažemo stvari koje je nemoguće ostvariti. Riječ je prijedlozima koji će omogućiti da se poveća kapacitet BiH i da se prenesu određene nadležnosti u pitanjima ljudskih prava, kod i da se poveća efikasnost vlade BiH. To nije ono što je nudio aprilski paket, to nije ni Dejton dva, ovo je prijedlog koji posmatra stvari iznad i izvan promjena Ustava. Razmatramo i uslove za zatvaranje OHR-a, a glavno pitanje je državna imovina. Pitanje zatvaranja OHR-a je šire od razgovora o Ustavu. Stvara se perspektiva koja će ostaviti BiH mogućnost da preda zahtjev za članstvo u EU. Pitanje liberalizacije viznog režima odvija se po Mapi puta i Švedska sa drugim zemljama čini sve što je moguće da se ostvari bezvizni režim.

* GLAS: Dejtonom je jasno rečeno koje su nadležnosti Savjeta ministara. Insistiranjem na stvaranju vlade ne zadire li se previše u ustavnu materiju?

HEDBERG: Tačno je da je Dejton jasno definisao kompetencije Savjeta ministara, ali neki posmatrači i Venecijanska komisija 2005. godine su zaključili da bi sa postojećim tekstom Ustava bilo skoro nemoguće za BiH da ostvari članstvo u EU i NATO-u. Pitanje je da li BiH želi da postane članica EU ili ne. Nijedna potencijalna članica ne izaziva toliko truda i brige da postane članica. Mi ne namećemo ništa i do političkih lidera je da li žele da prihvate te uslove ili ne. To je njihov izbor. BiH će ostati iza ostalih, što će biti katastrofa za privredu i ekonomiju. To je pitanje izbora. Mi ne možemo držati druge zemlje taocima onoga što se ovde dešava ovdje i njima se ne može reći da sačekaju BiH zbog toga što se ovdje stvari ne kreću naprijed.

* GLAS: Koliko je prisustvo OHR-a, koji je često donosio rješenja sam bez konsultacija sa domaćim političarima i konsenzusa unutar zemlje odmogao BiH na evropskom putu?

HEDBERG: Prisustvo Kancelarije visokog predstavnika oslobodilo je mnoge političke lidere u BiH odgovornosti. Nisu bili prinuđeni da razgovaraju jedni sa drugima i pronalaze kompromise. Nisu mnogo učinili sami da do tih kompromisa dođe. To je najbolje pokazalo pitanje viza jer su ministar moje zemlje, Češke i Francuske ovdje bili u aprilu i upozorili na stvari u BiH. Od tada se učinilo malo, ali kada je Evropska komisija stavila BiH na čekanje, onda su reagovali i obični ljudi, što je bilo korisno. Određene stvari su počele da se rješavaju, ali još je potrebno da se donesu dva zakona i počnu izdavati biometrijski pasoši. Prisustvo OHR-a je zaista omogućilo pojedinim političarima da sjede i da ne čine baš mnogo.

* GLAS: Da li BiH kao decentralizovana država sa dva entiteta može u EU?

HEDBERG: Naravno da može. Nisam stručnjak za Ustav, ali postoje mnoge evropske zemlje koje imaju različite federalne jedinice sa visokim stepenom autonomije, ali su prihvatile određen nivo državnih kompetencija da bi zemlja mogla da se oglašava jednim glasom. Imamo minimum zahtjeva koji se moraju ostvariti da bi BiH postala članica EU, a vi ste ti koji imate Ustav i koji unutar zemlje treba da odredite ustavno kako da funkcionišu entiteti u odnosu prema državi. EU ima dosta članica sa različitim uređenjima, nije problem postojanje entiteta kao takvih.

* GLAS: Bošnjački političari ipak stalno tvrde da treba ukinuti entitetsko glasanje, koje je mehanizam koji štiti RS i njen narod od unitarizacije. Kakav je Vaš stav o tome?

HEDBERG: Shvatljivo je zašto su se u Dejtonu našli dijelovi koji su osiguravajućeg karaktera. To je uzrokovano istorijskim činjenicama. Kada se vratimo na pitanje funkcionalnosti, entitetsko glasanje može dovesti do stvaranja problema, ali mi smo se uzdržali od prevelikog fokusa na entitetsko glasanje. Prijedlozi koje ćemo ponuditi, ukoliko se lideri sa njima slože, omogućiće dovoljno progresa da pokrenu BiH naprijed. U nekoj drugoj fazi se može govoriti o entitetskom glasanju.

* GLAS: Zašto na butmirske razgovore nisu pozvani i drugi garanti Dejtonskog sporazuma poput Rusije, Srbije i Hrvatske?

HEDBERG: BiH želi da postane članica EU i NATO-a i stoga razgovore vode EU i SAD. Međutim, budite uvjereni da svaki napor koji činimo u BiH činimo istovremeno razgovarajući i sa liderima u Moskvi, Ankari i susjedima BiH kako bismo dobili njihovu podršku za poboljšavanje političke klime. Svi oni žele stabilne prilike u BiH.

* GLAS: Koliko su tačne informacije da je u Butmiru došlo do varnica između Karla Bilta i Džejmsa Štajnberga zbog toga što je Štajnberg imao namjeru da ponudi papir koji nije usaglašen sa EU?

HEDBERG: Postojala je preliminarna ideja da se 9. oktobra izađe sa prijedlogom u pismenoj formi. Vođeno je više paralelnih razgovora poslije kojih su SAD i EU došli do zajedničkog zaključka da bi bilo razumno još sačekati i razmisliti šta je to što se treba predložiti u pismenoj formi. Sada se razgovara sa svim liderima da bismo došli do zajedničkog tona tih razgovora. Na kraju će se sagledati sve to što je razgovarano kako bi se došlo do zajedničkog prijedloga. Ne znam kada će takav dokument biti iznesen, ali i kad se sačini, lideri treba da ga prouče i analiziraju. Neka od pitanja koja se tiču Ustava ne mogu lideri sami potpisati, jer se moraju provesti odgovarajuće procedure. Bitno je da se dođe do toga da će se lideri obavezati da će preuzeti obaveze da se provede ono što bude potpisano kao zajednička obaveza.

* GLAS: Da li očekujete da se na idućem zasjedanju Savjeta za implementaciju mira u novembru zatvori OHR?

HEDBERG: Mora biti riješeno pitanje državne imovine i poznati uslovi i ciljevi "pet plus dva". To tretiraju i butmirski razgovori. Ukoliko se riješi pitanje državne imovine PIC bi mogao rješavati pitanje odlaska OHR-a. Od ovih plus dva, jedan je uslov subjektivne prirode, a to je ocjena političke situacije u zemlji. Ako se dobro završe butmirski pregovori, mogla bi biti izrečena ocjena da se u BiH stvari kreću naprijed i u dobrom smjeru. Čak i kad se donese odluka o zatvaranju OHR-a, postojaće određen period takozvanog "raspakovavanja", odnosno zatvaranja. Mi radimo na tome da bi takva odluka mogla da se donese u novembru. Međutim, sa OHR-om i "bonskim ovlašćenjima", koji su dokaz da BiH nije u mogućnosti da sama donosi odluke pravovremeno, BiH nije funkcionalna i efikasna, te stoga nije u mogućnosti da podnese aplikaciju za kandidatski status u EU. EU zahtijeva mnogo funkcionalniju mašineriju, ne manje demokratičnu, ali efikasniju. Sve dok postoji OHR aplikacija BiH za EU ne bi imala veliki kredibilitet.

"Bonska ovlašćenja"

* GLAS: Visoki predstavnik je prečesto koristio "bonska ovlašćenja" i, po ocjeni nekih analitičara, time zakomplikovao dodatno situaciju u BiH?

HEDBERG: Visoki predstavnik je doprinio stabilnosti u BiH. Međutim, ukoliko BiH želi da postane dijelom EU i atlantskih struktura, mora u BiH postojati jasna slika kakvu budućnost BiH želi. Što se prije to desi, doći će do transformacije OHR-a. Činjenica je da se u BiH često koristi kultura zavisnosti od nekoga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.